Kako smo od istarskog goveda boškarina napravili hit?
Hrvatska izvorna pasmina istarsko govedo - boškarin stoljećima je služilo za obradu tvrde i kamenite istarske zemlje. Istarski je seljak svo to vrijeme provodio selekciju birajući otpornije i snažnije životinje prilagođene opstanku na suhim...
Noćnjak 2024 – dodijeljena priznanja laureatima
Već tradicionalno, na prvoj večeri Noćnjaka uručena su posebna godišnja priznanja laureatima u maslinarstvu i uljarstvu.
“Zlatna amfora Noćnjaka”, priznanje za dorinos razvoju maslinarstva i uljarstva na svom području dodijeljena je Općini Šolta u čije je ime nagradu preuzeo...
Otvoren 26. Noćnjak
14. ožujka 2024., u zadarskom hotelu Kolovare započela je 26. Međunarodna manifestacija maslinara i uljara Noćnjak 2024.
Manifestacija je započela sadnjom masline ispred hotela Kolovare. Samom otvorenju su prisustvovali predsjednik RH Zoran Milanović te...
Izvorne pasmine peradi
U Hrvatskoj obitavaju tri izvorne pasmine peradi. Zagorski puran i kokoš hrvatica priznate su kao pasmine prije dva desetljeća, dok je izvornost posavske kukmaste kokoši priznata prošle godine. Zagorski puran i kokoš hrvatica su...
Izvorne pasmine koza
Najveći dio kozarske proizvodnje u Hrvatskoj zasniva se na dvije izvorne pasmine koza koje su izrazito otporne, skromne i prilagodljive.
Istarska koza je kao pasmina priznata prije desetak godina te upravo nakon faze populacijske...
Izvorne pasmine ovaca
Izvorne pasmine ovaca uglavnom su brojnošću u povoljnom položaju u pogledu održivosti, budući da se ovčarska proizvodnja u Hrvatskoj zasniva na njima. Veći broj pasmina ovaca (paška ovca, dalmatinska pramenka, lička pramenka, istarska ovca,...
Izvorne pasmine goveda
Na području hrvatske do danas su očuvane tri izvorne pasmine goveda. U ravničarskom dijelu može se sresti slavonsko-srijemski podolac, snažno govedo umjerene veličine okvira, lijepih impozantnih rogova. Na području Istre a sve češće i...
Očuvanje, revalorizacija i komercijalizacija izvornih pasmina
Brojne su izvorne pasmine tijekom druge polovice XX. stoljeća prokazane kao nedovoljno proizvodne te time i neperspektivne, a kao brzo rješenje nametnut je uvoz inozemnih pasmina koje su u to vrijeme bile nešto proizvodnije...
Izvorne hrvatske pasmine – blago novog sjaja
Hrvatske izvorne pasmine stotinama i tisućama godina u neposrednom su suživotu s stanovništvom ruralnih i urbanih područja. One su bile odraz potreba stanovništva i okruženja u kojem su uzgajane i korištene. Suživot s pasminama...
Smrči, smrči, smrčak
Dolaskom proljeća, koje je već pokucalo na naša vrata, budi se cjelokupna priroda pa tako počinju rasti neke jestive gljive koje su s kulinarskog gledišta prave delikatese. Najčešća staništa proljetnih jestivih gljiva su živice,...
Vječito pitanje: je li zdravo piti kavu?
Kava je jedna od najznačajnijih tropskih biljaka. Ubraja se u porodicu Rubiaceae i rod Coffea. U rod Coffea ubraja se oko 120 vrsta, rasprostranjenih na području Afrike i Azije. Dvije su vrste od komercijalnog...
Koje samoniklo ljekovito bilje možemo brati u proljeće?
Dolazak proljeća idealno je vrijeme za sakupljanje samoniklog bilja koje se koristi u prehrani. Razlog tome je što velikom dijelu biljaka u ovo doba raste mlado lišće, cvijeće i izdanci koji su puni hranjivog...
Kako do boljih zajednica?
Uspješno pčelarenje možemo postići samo sa zdravim i jakim zajednicama. Da bi došli do njih, pčele i sebe moramo prilagoditi uvjetima koji su nastali kao posljedica klimatskih promjena.
To uključuje prilagođavanje razvoja zajednica ranijem kretanju...
Drijen – svima poznat, a zanemaren
Drijen (Cornus mas Hort.) kao vrsta svima nam je više ili manje poznat, ako ništa sa sjetom nas prisjeća djetinjstva, njegovih žutih cvjetova i grančica koji su se na svetkovinu Cvjetnice ili Muke Gospodnje,...
5,35 milijuna eura u Programu pomoći voćarima
Ministarstvo poljoprivrede donosi Program pomoći sektoru voćarstva u ukupnom iznosu od 5.355.000 eura iz Državnog proračuna za 2024. i 2025.g.
Cilj ovog Programa je sprječavanje daljnjeg pada proizvodnih površina i održavanje postojeće razine ukupne proizvodnje...
Rezidbom se maslina ,,prisiljava” da rodi!
Rezidbom rodnih nasada produžavamo maslini doba rodnosti, odnosno sprječavamo prerano starenje i gubitak rodnosti. „Tko maslinu reže može pogriješiti, a najviše griješi onaj tko maslinu ne reže“.
Stalnim, odmjerenim pomlađivanjem omogućavamo rast izbojaka za sljedeću...