Agroekonomika

Isplativost proizvodnje mladog krumpira!

0
Krumpir (Solanum tuberosum L.) je biljka iz porodice Solanaceae. Južna Amerika, tj. Čile i Peru smatraju se domovinom krumpira te se od 16. stoljeća uvozi na područje Europe. Na našim prostorima krumpir...

Koliko Hrvatska ovisi o uvozu hrane?

0
Živimo u turbulentnom vremenu velikih promjena, svijet se ubrzano mijenja, a tako i problemi s kojima se suočavaju poljoprivrednici i društvo u cjelini. U vrijeme kad je cijeli svijet u strahu od koronavirusa, ranjivo...

Ekonomske prednosti i nedostaci višegodišnjih nasada

0
Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnih kultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze, božićnih drvaca i košaračke vrbe, ali i smilja i lavande, a...

Isplati li se prodavati na tržnicama?

0
Za prodaju na tržnicama najprikladniji su proizvodi koji se mogu odmah trošiti, kao što su voće i povrće, a iz godine u godinu prisutno je sve više proizvođača ekoloških proizvoda. Porast prodaje bilježe i...

Prednosti poslovnog povezivanja poljoprivrednika

0
Dvojica genijalnih hrvatskih glazbenih autora, Drago Britvić i Arsen Dedić, 1976. godine za potrebe filma Vlak u snijegu skladali su zarazno melodioznu Himnu zadrugara. Poznatija pod nazivom „Kad se male ruke slože“...

Kako hobi poljoprivredu pretvoriti u isplativ posao?

0
U moru vijesti o iseljavanju mladih iz Hrvatske, gašenju neprofitabilnih poljoprivrednih gospodarstava i napuštanju poljoprivrede, ovo je članak koji priča drugačiju priču i govori o onima koji su svoj hobi i ljubav pretvorili u isplativ...
uzgoj stoke

Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke?

0
Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke i na koje troškove možemo utjecati? Poznavanje prosječnog troška ili cijene koštanja proizvodnje ključno je za donošenje kvalitetnih odluka u upravljanju farmom. S obzirom...
Uzgoj šipka

Uzgoj šipka

0
Uzgoj šipka (Punica granatum L.) tradicionalno je vezan za područje južne Dalmacije i zapadnog dijela Hercegovine. Šipku jednako kao i smokvi odgovaraju područja klimata s vrućim ljetima i blagim zimama, dok je...
ispaltivost mahunarki

Isplati li se proizvoditi mahunarke?

0
Isplati li se proizvoditi mahunarke? Budući da samo graha, godišnje u Hrvatsku, uvezemo preko 10 milijuna eura, zaključak je da se definitivno isplati. U ovom članku je naglasak na mahunarkama kao povrtnim...

Kako kupiti državno poljoprivredno zemljište?

0
Stranice u tiskanom izdanju: 10 - 11 Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez...

Sa sojom nema kalkulacija, zato se sve više sije

0
Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17 Soja (lat. Glycine max) pripada uljaricama, a u Hrvatskoj korištenje soje je više zastupljeno u industriji stočne hrane i proizvodnji krmnih smjesa, dok je manje...

Aromatične rakije travarice

Stranice u tiskanom izdanju: 64 U našoj zemlji, posebice u Dalmaciji, Istri i na otocima, postoji duga tradicija u proizvodnji travarica. Travarica je jako alkoholno piće koje se dobiva aromatiziranjem vinskih destilata, komovice,...

Kako zaraditi na uzgoju krastavaca?

0
Stranice u tiskanom izdanju: 14 - 16 Ukupna svjetska proizvodnja krastavaca je gotovo 50 milijuna tona, a zemlje s najvećom proizvodnjom su Kina, Iran, Turska i SAD. U Hrvatskoj...

Grašak – zašto ga proizvoditi?

0
Stranice u tiskanom izdanju: 12 - 13 Grašak (Pisum sativum L. ssp. sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz obitelji Fabaceae (mahunarke), koja se ubraja među četiri najvažnije...

Koje sorte jabuke su najtraženije?

0
Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17 U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 %...

Prilog broja: Financiranje i investicije u poljoprivredi

0
Početkom godine počinje otvaranje brojnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava (javnih poziva) na koje se mogu prijaviti različiti subjekti. Osim natječaja za sredstva Europske unije postoje brojni natječaji na nacionalnoj razini. Tako je svakom potencijalnom prijavitelju preporučljivo da s traženjem natječaja pogodnog za financiranje njegovog projekta započne na lokalnoj razini (općini ili gradu), a zatim kreće šire; regionalna (županija), nacionalna (Republika Hrvatska) te EU razina.