Magarac – od tradicije do unosnog proizvoda
Svi današnji domaći magarci
potječu od afričkog magarca.
Magarac je pripitomljen puno
prije konja i bio je prva životinja
koju je čovjek imao za
nošenje tereta. S obzirom na
svoje skromne zahtjeve i prilagođenost
škrtim i nedostupnim
površinama, magarci su
se mogli koristiti tamo gdje
je malo vrsta moglo opstati, a
posebno uzgajati se. Kroz povijest
je imao vrlo važnu ulogu
kao radna životinja, ali se koristilo
i sve ostalo (meso, mlijeko
i koža).
Isplati li se u Hrvatskoj uzgajati batat?
Iako je u povoljnim klimatskim uvjetima batat višegodišnja biljka, u poljoprivredi se uzgaja kao jednogodišnja
kultura. Osim u tropskim područjima, uzgoj je moguć i u umjerenijim klimatskim uvjetima, kakvi vladaju i u Hrvatskoj,
ali se tada razmnožava korijenovim izdancima, a ne sjemenom jer ono ne uspijeva dozrijeti.
Maslinovo ulje – zlatna zarada
U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.
Grašak – zašto ga proizvoditi?
Stranice u tiskanom izdanju: 12 - 13 Grašak (Pisum sativum L. ssp. sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz obitelji Fabaceae (mahunarke), koja se ubraja među četiri najvažnije...
Isplativ uzgoj koštičavog voća
Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).
Zašto je dobro proizvoditi bučino ulje?
Tradicionalno se kod nas buče uzgajaju u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj, najviše u Međimurju i Podravini,
a posljednjih godina i na području Požeške
kotline. Dok se u sjeverozapadnom dijelu
zemlje proizvodnja odvija uglavnom na malim
površinama, u Slavoniji se proizvodnjom bave
tvrtke ili zadruge na većim površinama.
Koja je kultura isplativija – soja ili šećerna repa?
Kao najprofitabilnije ratarske kulture najčešće se izdvajaju soja i šećerna repa, koje se na prvom mjestu po isplativosti proizvodnje izmjenjuju ovisno o godini (klimatske prilike) i tržištu (cijenama).
Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke?
Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke i na koje troškove možemo utjecati? Poznavanje prosječnog troška ili cijene koštanja proizvodnje ključno je za donošenje kvalitetnih odluka u upravljanju farmom. S obzirom...
Isplativost uzgoja ječma
Razdoblje između 1. listopada i 10. listopada optimalan je rok za sjetvu ječma (Hordeum vulgare)
jednogodišnje kulture koja zauzima četvrto mjesto u proizvodnji žitarica. Uglavnom se koristi
kao stočna hrana, jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. Dvoredni ječam ima krupnije
izjednačeno zrno s više ugljikohidrata i upotrebljava se u proizvodnji piva.
Kako kupiti državno poljoprivredno zemljište?
Stranice u tiskanom izdanju: 10 - 11 Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i
Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku
Hrvatsku, a bez...
Uzgoj šipka
Uzgoj šipka (Punica granatum L.) tradicionalno je vezan za područje južne Dalmacije i zapadnog dijela Hercegovine. Šipku jednako kao i smokvi odgovaraju područja klimata s vrućim ljetima i blagim zimama, dok je...
Proizvodnja rakije od šljive – tradicija i zarada
O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“
Prilog broja: Agroturizam – budućnost i prilika
Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, značajan je čimbenik u aktivaciji i održavanju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, te se s pravom može nazvati budućnošću svjetskog turizma. U Republici Hrvatskoj 1998. godine registrirana su prva turistička seljačka obiteljska gospodarstava. U razdoblju od 2000. do 2005. registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego udvostručile, tako da je 2000. godine ubilježeno 151 agroturističko gospodarstvo, 2007. godine 352, te 2013. godine 447, koja su vrlo neravnomjerno raspoređena po županijama.
Boljom agrotehnikom do višestruko većeg prinosa paprike
Paprika je vrlo važna povrtna kultura u Hrvatskoj, od koje se na većoj površini uzgajaju samo rajčica,
luk, grah i kupus. Najviše se uzgaja u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj
županiji. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede 30.000 tona paprike uz prosječan prinos od 7 t/ha, međutim
treba napomenuti kako su prinosi u komercijalnoj proizvodnji oko 40 t/ha.
Što utječe na isplativost proizvodnje pšenice?
Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode
rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“
tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?
Diverzifikacija proizvodnje – isplati li se svaštariti u poljoprivredi?
Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.
