Agroekonomika

Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke i na koje troškove možemo utjecati? Poznavanje prosječnog troška ili cijene koštanja proizvodnje ključno je za donošenje kvalitetnih odluka u upravljanju farmom. S obzirom na promjenjivost...

Ekološka (biološka ili organska) poljoprivreda je sustav poljoprivredne proizvodnje kojim se nastoji maksimalno iskoristiti potencijale poljoprivrednog gospodarstva uz zadovoljavanje društvenih i ekonomskih potreba, očuvanje prirodnog ekosustava i zaštitu okoliša. International Federation of Organic Agriculture Movements (IFOAM) definira ekološku poljoprivredu kao proces kojim se razvija održivi agroekosustav.

U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.

Kukuruz za silažu čitave stabljike najzastupljenija je krmna kultura kod svakog poljoprivrednog proizvođača mlijeka i mesa. Za razliku od suhog zrna kukuruza, kukuruzna silažna masa nije tržna roba. Svaki je poljoprivrednik proizvodi isključivo za potrebe na svom gospodarstvu. U ekstremnim godinama, kakva je zbog suše bila prošla, ili kod nekih drugih poremećaja, kukuruzna silaža redovito je tražena voluminozna krma koju je gotovo nemoguće nabaviti na tržištu. Situacija će se uskoro vjerojatno promijeniti i u Hrvatskoj, jer se u svijetu od biomase proizvodi bioplin koji se koristi (proizvodnja obnovljivih izvora energije), a jedna od sirovina je upravo silažna masa kukuruza.

Stranice u tiskanom izdanju: 12 - 13 Grašak (Pisum sativum L. ssp. sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz obitelji Fabaceae (mahunarke), koja se ubraja među četiri najvažnije mahunarke, uz soju, grah i slanutak....

Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.

U Europi je uzgoj oplemenjene kupine bez trnja zabilježen u 16. stoljeću, ali u Hrvatsku je uvedena tek poslije 1980. godine. Prve sorte kupina izdvojene su početkom 19. stoljeća u Sjevernoj Americi kada počinje i prvi ozbiljniji uzgoj ove vrste.

Vinogradari se u realizaciji svojih razvojnih pravaca mogu koristiti IPARD fondom kroz mjeru 103.

Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije, koja je prije dolaska kukuruza bila jako raširena na našim prostorima. Nakon industrijalizacije ‘50-ih godina heljda polako nestaje s naših jelovnika i tek se ‘90-ih ponovo vraća, jačanjem svijesti o zdravoj prehrani.

Jagoda je prvo voće koje u proljeće dolazi na tržište iz domaće proizvodnje i potrošači ih jedva dočekaju. Proteklih tjedana javnost i mediji vode raspravu o tome jesu li cijene jagoda koje se nude na tržištu...

Dok je u RH potrošnja puževog mesa zanemariva, u svijetu, a posebno u Europi raste interes, a posebno ga vole Francuzi i Talijani, koji su ujedno i najveći proizvođači mesa puževa. Uzgoj u ovim zemljama ne zadovoljava njihove potrebe, pa puževe uvoze, i to najčešće iz zemalja istočne Europe.

Nar, šipak ili mogranj, lat. Punica granatum, zajedno sa smokvom i maslinom spada u najstarije suptropsko voće i nalazi se gotovo u svakoj mediteranskoj okućnici. Zahvaljujući svojoj skromnosti u zahtjevima prema tlu i agrotehnici, te činjenici da ga ne napada velik broj štetnika, vrlo je zanimljiva kultura. Također se pokazao vrlo zahvalan u transportu što mu je omogućila njegova specifična građa prilikom čega ga debela kora štiti od oštećenja ploda, a tijekom skladištenja neznatno gubi na kvaliteti.

Gospodarskim razvitkom došlo je do „gašenja“ mnogih izvora dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Ipak, danas je sve više prisutna ideja da su sačuvana tradicija, postojeće znanje i „višak“ radne snage uz sve veću dostupnost povoljnih novčanih sredstava kao i drugih vidova potpore, dostatni za ostvarenje dodatnog dohotka. Ovdje su prikazani samo neki od mnoštva proizvoda i usluga koji su prilika za manji ili veći dio obiteljskih gospodarstva, a za svaku odabranu ideju treba marljivosti, strpljenja i malo sreće.

Za prodaju na tržnicama najprikladniji su proizvodi koji se mogu odmah trošiti, kao što su voće i povrće, a iz godine u godinu prisutno je sve više proizvođača ekoloških proizvoda. Porast prodaje bilježe i...

Malina i kupina su voćne vrste koje spadaju u skupinu jagodičastog voća i osim primjene u svježem stanju imaju naročito veliku primjenu u preradi u razne proizvode u industriji i kućanstvu (sokovi, marmelade, džemovi, vina, likeri, rakije, smrznuto voće itd.). Pored prehrambenih svojstava zbog bogatstva minerala, vitamina i drugih sastojaka mnogi ih smatraju i ljekovitim voćem.