Agroekonomika

U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.

Razdoblje između 1. listopada i 10. listopada optimalan je rok za sjetvu ječma (Hordeum vulgare) jednogodišnje kulture koja zauzima četvrto mjesto u proizvodnji žitarica. Uglavnom se koristi kao stočna hrana, jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. Dvoredni ječam ima krupnije izjednačeno zrno s više ugljikohidrata i upotrebljava se u proizvodnji piva.

Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.

Prema trenutnim procjenama, svjetska proizvodnja žitarica je u oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke u sezoni 2013/14., očekuje se porast proizvodnje za oko 156 milijuna tona u odnosu na sezonu ranije.

U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 % otpada na voćnjake, od čega na površinu jabučnjaka otpada 20-ak posto površine. ...

Buče ili tikve (Cucurbita pepo L.) pripadaju rodu Cucurbita. U Hrvatskoj su poznati nazivi i bundeva ili uljna tikva koja naglašava vrstu čije su koštice bogate uljem i koje su pogodne za proizvodnju bučinog...

Isplati li se proizvoditi mahunarke? Budući da samo graha, godišnje u Hrvatsku, uvezemo preko 10 milijuna eura, zaključak je da se definitivno isplati. U ovom članku je naglasak na mahunarkama kao povrtnim kulturama koje...

Brokula (Brassica oleracea var. italica) je biljka iz porodice kupusnjača u koju osim nje spadaju i prokulica, kupus, kelj itd. Smatra se izvornim oblikom cvjetače, a naziv joj potječe od talijanske riječi brocco koja znači izdanak. Proizvodnja brokule u Hrvatskoj ima veliki potencijal, posebno zbog pogodnosti klime koje ima naše priobalje. Radi o proizvodu koji se uz svježu potrošnju može i zamrzavati, ima potencijala i za prodaju većih količina prehrambenoj industriji (npr. Ledo u svojem asortimanu ima smrznutu brokulu, kao i Podravka, a može se prerađivati i u gotove juhe i druge proizvode). Kako su potrošači sve više zainteresirani za kvalitetu hrane koju jedu, brokula je osobito zanimljiva zbog obilja nutritivnih tvari koje sadrži.

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || ).push({}); Proizvodnja krumpira na svjetskoj razini i u RH Krumpir se kao namirnica najčešće koristi za prehranu ljudi, te industrijsku preradu, i u manjem udjelu za hranidbu...

Kukuruz za silažu čitave stabljike najzastupljenija je krmna kultura kod svakog poljoprivrednog proizvođača mlijeka i mesa. Za razliku od suhog zrna kukuruza, kukuruzna silažna masa nije tržna roba. Svaki je poljoprivrednik proizvodi isključivo za potrebe na svom gospodarstvu. U ekstremnim godinama, kakva je zbog suše bila prošla, ili kod nekih drugih poremećaja, kukuruzna silaža redovito je tražena voluminozna krma koju je gotovo nemoguće nabaviti na tržištu. Situacija će se uskoro vjerojatno promijeniti i u Hrvatskoj, jer se u svijetu od biomase proizvodi bioplin koji se koristi (proizvodnja obnovljivih izvora energije), a jedna od sirovina je upravo silažna masa kukuruza.

Živimo u turbulentnom vremenu velikih promjena, svijet se ubrzano mijenja, a tako i problemi s kojima se suočavaju poljoprivrednici i društvo u cjelini. U vrijeme kad je cijeli svijet u strahu od koronavirusa, ranjivo hrvatsko gospodarstvo suočeno...

Svi današnji domaći magarci potječu od afričkog magarca. Magarac je pripitomljen puno prije konja i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. S obzirom na svoje skromne zahtjeve i prilagođenost škrtim i nedostupnim površinama, magarci su se mogli koristiti tamo gdje je malo vrsta moglo opstati, a posebno uzgajati se. Kroz povijest je imao vrlo važnu ulogu kao radna životinja, ali se koristilo i sve ostalo (meso, mlijeko i koža).

S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.

Gospodarskim razvitkom došlo je do „gašenja“ mnogih izvora dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Ipak, danas je sve više prisutna ideja da su sačuvana tradicija, postojeće znanje i „višak“ radne snage uz sve veću dostupnost povoljnih novčanih sredstava kao i drugih vidova potpore, dostatni za ostvarenje dodatnog dohotka. Ovdje su prikazani samo neki od mnoštva proizvoda i usluga koji su prilika za manji ili veći dio obiteljskih gospodarstva, a za svaku odabranu ideju treba marljivosti, strpljenja i malo sreće.

Ulaskom Hrvatske u EU otvorilo se tržište poljoprivrednih roba prema zapadu. Proizvođačima to, međutim, nije donijelo očekivane efekte, a razlog izostanka pozitivnih efekata ponajviše leži u slaboj organizaciji rada u poljoprivredi i nespremnosti funkcioniranja na otvorenom globalnom tržištu.

Mak (lat. Papaver somniferum L.) se kao jednogodišnja biljka sadi najčešće kao ukrasna biljka u vrtovima. Međutim, sadi se i u druge svrhe – najpoznatije u farmaceutskoj industriji, ali i za potrebe pekarske...