Stranice u tiskanom izdanju: 14 – 16

Ukupna svjetska proizvodnja krastavaca je gotovo 50 milijuna tona, a zemlje s najvećom proizvodnjom su Kina, Iran, Turska i SAD. U Hrvatskoj se proizvede prosječno više od 9 tisuća tona godišnje.

Krastavac (lat. Cucumis sativus) pripada istoj biljnoj porodici kao bundeva, tikvica, dinja i lubenica. Uzgaja se kao salatni krastavac, namijenjen za svježu upotrebu i kao industrijski, kornišon za kiseljenje. Salatni krastavci su veći i deblje kore, ali obje vrste donose jednake zdravstvene dobrobiti. Najvažnije hranjive tvari u krastavcu su kukurbitacin, lignini i flavonoidi, zbog čega plod ima antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva. Kukurbitacin daje gorčinu i obično se nalazi u listovima i stabljici, a nagomilavanje u plodovima može biti potaknuto stresom koji je izazvan okolišnim čimbenicima tijekom uzgoja (dugotrajne vrućine, ekstremne temperaturne varijacije, suša i neredovito navodnjavanje).

Treba računati na visoke investicijske troškove i povećanu potrebu za radnom snagom. Cijena koštanja m2 zaštićenih prostora ovisi o opremi koja se ugrađuje (vrsti navodnjavanja, izboru grijanja, izboru uzgoja – hidroponske tehnologije, dodatnom osvjetljenju, uvođenju CO2 i dr.). Troškovi rada u proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima 3,8 puta su veći od onih kod proizvodnje na otvorenom. Kao normativ potrebne radne snage po 1 ha plastenika može se uzeti četiri radnika, uz dodatno zapošljavanje sezonskih radnika.

Tablica: Ukupna proizvodnja krastavaca (salatni i kornišoni) u Hrvatskoj (u tonama)

Visoki investicijski troškovi

Treća najznačajnija povrćarska kultura u stakleničkoj proizvodnji

Tablica: Prosječne cijene krastavaca u Hrvatskoj (u kn/kg)

Pozitivan utjecaj na ruralnu zajednicu

Proizvodnja krastavca (kornišona) na otvorenom

Tablica: Kalkulacija proizvodnje kornišona na otvorenom (1 ha površine)

Tablica: Kalkulacija proizvodnje salatnog krastavca u zaštićenom prostoru površine 100 m2

Proizvodnja u zaštićenom prostoru

Podravci još nedostaje kooperanata

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 8/2019

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – SVIBANJ
Sljedeći članakPužeki mužeki
doc. dr. sc. Branka Šakić Bobić
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.