Kako zaraditi na uzgoju krastavaca?

204

Stranice u tiskanom izdanju: 14 – 16

Ukupna svjetska proizvodnja krastavaca je gotovo 50 milijuna tona, a zemlje s najvećom proizvodnjom su Kina, Iran, Turska i SAD. U Hrvatskoj se proizvede prosječno više od 9 tisuća tona godišnje.

Krastavac (lat. Cucumis sativus) pripada istoj biljnoj porodici kao bundeva, tikvica, dinja i lubenica. Uzgaja se kao salatni krastavac, namijenjen za svježu upotrebu i kao industrijski, kornišon za kiseljenje. Salatni krastavci su veći i deblje kore, ali obje vrste donose jednake zdravstvene dobrobiti. Najvažnije hranjive tvari u krastavcu su kukurbitacin, lignini i flavonoidi, zbog čega plod ima antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva. Kukurbitacin daje gorčinu i obično se nalazi u listovima i stabljici, a nagomilavanje u plodovima može biti potaknuto stresom koji je izazvan okolišnim čimbenicima tijekom uzgoja (dugotrajne vrućine, ekstremne temperaturne varijacije, suša i neredovito navodnjavanje).

Treba računati na visoke investicijske troškove i povećanu potrebu za radnom snagom. Cijena koštanja m2 zaštićenih prostora ovisi o opremi koja se ugrađuje (vrsti navodnjavanja, izboru grijanja, izboru uzgoja – hidroponske tehnologije, dodatnom osvjetljenju, uvođenju CO2 i dr.). Troškovi rada u proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima 3,8 puta su veći od onih kod proizvodnje na otvorenom. Kao normativ potrebne radne snage po 1 ha plastenika može se uzeti četiri radnika, uz dodatno zapošljavanje sezonskih radnika.

Tablica: Ukupna proizvodnja krastavaca (salatni i kornišoni) u Hrvatskoj (u tonama)

Visoki investicijski troškovi

Treća najznačajnija povrćarska kultura u stakleničkoj proizvodnji

Tablica: Prosječne cijene krastavaca u Hrvatskoj (u kn/kg)

Pozitivan utjecaj na ruralnu zajednicu

Proizvodnja krastavca (kornišona) na otvorenom

Tablica: Kalkulacija proizvodnje kornišona na otvorenom (1 ha površine)

Tablica: Kalkulacija proizvodnje salatnog krastavca u zaštićenom prostoru površine 100 m2

Proizvodnja u zaštićenom prostoru

Podravci još nedostaje kooperanata

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 8/2019

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – SVIBANJ
Sljedeći članakPužeki mužeki
Avatar
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.