Pužeki mužeki

103

Kvas:
✦ 3 dag svježeg kvasca
✦ 6 žlica mlakog mlijeka
✦ 6 žličica šećera

Tijesto:
✦ 50 dag glatkog brašna
✦ 6 žlica šećera
✦ 30 dag maslaca

Nadjev:
✦ 4 bjelanjka
✦ 20 dag šećera u prahu
✦ 20 dag mljevenih oraha

Priprema kvasa: Pomiješati šećer, mlijeko i kvasac, posuti s malo brašna i ostaviti da se diže oko 15 minuta.

Priprema tijesta: Pomiješati sastojke i dodati im uzašli kvasac. Zamijesiti prhko tijesto, omotati ga prozirnom folijom i staviti u hladnjak na pola sata.

Priprema nadjeva: Istući bjelanjke u čvrst snijeg i postupno im dodavati šećer u prahu i mljevene orahe. Gustu, ali mazivu smjesu razmazati po razvaljanom tijestu. Tijesto zarolati i rezati na male pužiće. Na dno lima obloženog papirom za pečenje stavljati stranu koja je zadnja rezana. Peći na 190 °C oko 15 minuta. Pečeno i ohlađeno posuti šećerom u prahu. Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako zaraditi na uzgoju krastavaca?
Sljedeći članakVoćna mađarica
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.