Zaštita pšenice i ječma od bolesti i korova
Pšenica i ječam su vrlo značajne žitarice u poljoprivrednoj proizvodnji
Republike Hrvatske, zastupljene u ukupnoj vrijednosti domaće ratarske
proizvodnje u 2018. godini s oko 12% (pšenica) i 6% (ječam). Bolesti i korovi su
od davnina...
Nova pravila za učinkovitiju zaštitu od organizama štetnih za bilje
Zdravstvena ispravnost bilja je od iznimne važnosti za biljnu proizvodnju, šume, prirodu, prirodne ekosustave i biološku raznolikost, a sama proizvodnja bilja je i temelj prehrambenog lanca bez čije proizvodnje ne bi bilo...
Prilog broja: Značaj zaštite bilja u poljoprivrednoj proizvodnji
U našoj se zemlji sredinom 1990-ih godina procijenilo da unatoč svim izravnim i neizravnom mjerama suzbijanja neželjenih organizama u poljoprivredi (uzročnici bolesti, štetnici životinjskog podrijetla, korovi) godišnje prosječno gubimo gotovo trećinu uroda...
Biološka zaštita lisnatog povrća od štetnika
Danas je česta pojava da stanovnici većih gradova uzgajaju vlastito
povrće u posudama na balkonima, terasama i prozorima. Stoga razlikujemo uzgoj
lisnatog povrća za vlastite potrebe kućanstva i cjelogodišnji komercijalni
uzgoj većih količina od kojih...
Veliko otkriće u borbi protiv štetnika!
Matematičar sa Sveučilišta u Sussexu, dr. Konstantin Blyuss, u suradnji
s biolozima iz ukrajinske Nacionalne znanstvene akademije, razvio je način za
suzbijanje štetnika koji uništava usjeve pšenice bez primjene kemijskih
sredstava. Ova posve nova metoda...
CYCLO R LIQUIDO – novi sistemik za suzbijanje plamenjače u vinogradarstvu i povrtlarstvu
Stranice u tiskanom izdanju: 71 Sponzorirani prilog Plamenjača je hrvatski naziv za bolesti koje uzrokuju patogene
gljivice iz rodova Peronospora, Phytophtora,...
Ekološko suzbijanje zemljišnih štetnika entomopatogenim nematodama
Stranice u tiskanom izdanju: 30 Sponzorirani prilog Protekla blaga zima pogodovala je prezimljavanju velikog broja
zemljišnih štetnika. Do nedugo, zemljišni štetnici su se suzbijali
uglavnom zemljišnim insekticidima...
Zašto su važne strategije proizvodnje u ekološkoj poljoprivredi?
Stranice u tiskanom izdanju: 56 Nema čudotvornog sredstva koje rješava bolesti i štetnike u poljoprivredi.
Jednostavno nema. Nema ni kemijskog sredstva koje
može kao od šale eliminirati biljne bolesti i...
Suzbijte pepelnicu u jabukama!
Stranice u tiskanom izdanju: 69 - 71 Globalnom promjenom klime mjesečne temperature zraka rastu za 1°
do 5°C u odnosu na višegodišnje prosjeke, a prosječna vlažnost zraka
je tijekom najtoplijeg...
Ljeskova grinja – važan štetnik lijeske
Lijeska je posljednjih godina sve
zanimljivija voćna kultura, osobito
mlađim proizvođačima koji tek pokreću
poljoprivrednu proizvodnju.
U Hrvatskoj se trenutno uzgaja na
više od 4.800 ha, što je čini jednom
od najzastupljenijih voćnih vrsta. Glavni...
Pojava narančinog trnovitog štitastog moljca
Stranice u tiskanom izdanju: 46 - 47 Potkraj 2018. godine je u jednom proizvodnom nasadu
mandarine u Vitaljini,...
Mogućnosti i ograničenja suzbijanja korova u voćnjacima i vinogradima
U mnogogodišnjim prosjecima na području središnje i SZ Hrvatske godišnje bilježimo približno 800 mm oborina, od čega više od 400 mm pada tijekom aktivnog razdoblja vegetacije voćnih nasada i vinograda. Iz tih se razloga tlo u rodnim višegodišnjim nasadima uglavnom između redova održava zatravnjivanjem i višekratnom košnjom tijekom godine, a unutar reda korovi i samoniklo bilje suzbija se mehanički, košnjom ili primjenom dopuštenih herbicida.
Možemo li se odreći bakarnih fungicida u voćarstvu?
Proizvodna 2018. sezona je bila iznadprosječno vlažna i topla, a opće je poznato da u poljoprivrednim usjevima tada bilježimo značajno veće štete od različitih uzročnika biljnih bolesti. U vrijeme nakon masovnijeg i potpunog otpadanja lišća koštičavog i orašastog voća treba planirati i provoditi završne usmjerene zaštite bakarnim pripravcima (krajem jeseni, početkom i krajem zime, početkom proljeća).
Krvave uši u nasadima jabuke
Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Pritom se pod utjecajem javnog mijenja i društvenih medija ponekad ignoriraju studije i mišljenja europskih agencija za sigurnost hrane (EFSA) i kemikalije (ECHA).
Uzgoj presadnica i preventivne mjere zaštite od bolesti
Povrtne kulture uzgajamo direktnom sjetvom na gredice ili sadnjom presadnica na otvorenom čim nam to klimatske prilike dozvole. U našim se uvjetima na ovaj način najčešće uzgajaju paprika, rajčica, patlidžan, salata i gotovo sve kupusnjače. Sadnja presadnica osigurava nam raniju proizvodnju na otvorenom, bolji izbor ujednačenih i zdravih biljaka te ujednačen rast i dospijevanje u berbu.
Najčešće bolesti kupusnjača (2)
Osim opće raširenih bolesti kupusnjača, sve se više pojavljuju ranije manje poznati neželjeni organizmi prilagođeni visokim temperaturama i sparini: npr. bakterijska bolest tamne truleži žila (Xanthomonas campestris p.v. campestris) te nametnik kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella)
