Zbog neobičnih meteoroloških uvjeta od sredine ožujka do sredine travnja 2024. sadnja krumpira i suzbijanje korova se obavljala u otežanim/produženim uvjetima, a nicanje usjeva u većini posađenih polja ove je godine ranije nego proteklih sezona.
Krajem sadnje i pred početak nicanja usjeva krumpira potrebno je planirati i provoditi usmjereno suzbijanje korova u krumpiru. Pritom je važno poznavati neka značajna ograničenja. Korovna flora krumpira tipično je “okopavinska”. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu utvrđene su tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-ak biljaka/m²), limundžik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-ak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-ak biljaka/m²).
Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon). Poseban problem zadnjih sezona u usjevima krumpira predstavljaju i samonikla čičoka (Helianthus tuberosum) i samonikli suncokret (Helianthus annuus). Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.), iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru. Primjerice, pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću. Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje, a prije nicanja usjeva.
Za usjeve krumpira na tržištu nema selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova. Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak, čičoka) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba i sl.).
Nagrtanje i druge mjere borbe protiv korova
Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno kad korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove. Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva) i/ili pri uzgoju ranog krumpira. Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x). Time se može suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove. Pri tržnoj proizvodnji krumpira na većim poljima najčešće se mehaničke mjere (nagrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije krumpira iz plitkog površinskog zemljišta niču brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.).
Ranije se smatralo da korovi koji zahtijevaju više topline niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica). Zbog očitih klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira. Stoga se na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja nagrtanje. Ubrzo nakon toga ide primjena nekih od dopuštenih zemljišnih herbicida. Oni sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove. Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru, npr. pendimetalin + metobromuron (Stomp Aqua 3,0 lit./ha + Proman SC 3,0 lit./ha) (prema potrebi može se dodati manja količina metribuzina (npr. 0,2-0,3 lit./ha Sencor SC 600 ili sl.) ili klomazona (npr. 0,15 lit./ha Centium CS ili sl.). Neke su sorte krumpira osjetljivije na metribuzin i/ili klomazon.
Nicanje krumpira ove godine značajno brže nego protekle dvije sezone
Nicanje rano posađenih parcela krumpira zbog toplinskih uvjeta krajem ožujka i tijekom prve polovice travnja o.g. je značajno brže nego protekle dvije sezone. Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u neophodna je optimalna vlažnost zemljišta. To znači da je nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene optimalno je 10-20 mm kiše)
U svim danima od 3.4.-15.4. oborina nije bilo. Istovremeno je u tom razdoblju zabilježeno čak 7 dana s najvišim temperaturama u hladovini 26,7°-30,5°C). U takvim je uvjetima upitna djelotvornost većine zemljišnih (rezidualnih) herbicida koje koristimo nakon sadnje, a prije nicanja usjeva krumpira. Stoga tržni proizvođači krumpira krajem travnja i početkom svibnja 2024. moraju provjeravati stanje zakorovljenosti usjeva. Prema potrebi potrebno je provesti dodatno post-em tretiranje korova (nakon nicanja) primjenom metribuzina i/ili bentazona (protiv širokolisnih korova), i po potrebi jednog od selektivnih herbicida koje bilje upija putem lista, a vrlo su učinkoviti na uskolisne ili travne korove.
Primjena herbicida
Broj i vrsta herbicida za naknadno suzbijanje širokolisnih korova nakon nicanja usjeva krumpira je malobrojan i ograničen njihovim fitotoksičnim učinkom na osjetljive sorte: metribuzin (Sencor i dr.) ne preporučuje se primijeniti na laganijim (pjeskovitim) tlima u vrlo ranim/srednje ranim sortama krumpira za koje proizvođači sjemena navode njihovu osjetljivost na ovu djelatnu tvar.
Tablica 1. Neki zemljišni herbicidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje jednogodišnjih (sjemenskih) širokolisnih i travnih korova koje koristimo u krumpiru nakon sadnje a prije nicanja (pre-em)
| Djelatna tvar | Pripravak | Napomena |
| pendimetalin | Dost, Pendus, Sharpen, Stomp Aqua CS | Suzbijanju uglavnom sjemenske travne korove (npr. koštan) |
| metobromuron | Proman SC | Suzbija uglavnom sjemenske širokolisne korove (dobro djeluje na ambroziju) |
| metribuzin | Sencor 70, Metrex, Mistral, Scorpio, Senat SG, Metro, Sencor SC 600, Sharmetrin WG | Suzbija sjemenske širokolisne korove, a smanjene količine mogu se primijeniti i nakon nicanja krumpira. Paziti na sortnu osjetljivost. Nedovoljno djelotvorno suzbija ambroziju |
| flukloridon | Racer 25 CS i EC, Master CS | U propisanim količinama na lakšim tlima nakon jačih oborina djeluje depresivno na iznikli krumpir |
| klomazon | Centium CS, Reactor 360 CS, Clomate CS, Clematis MC | Koristi se u kombinacijama radi proširenja spektra djelotvornosti na širokolisne korove |
| aklonifen | Challenge 600 SC | Koristi se u kombinacijama radi proširenja spektra djelotvornosti na širokolisne korove |
| prosulfokarb | Filon 80 EC | Uglavnom suzbija jednogodišnje trave, ali slabije djelotvoran na koštan |
| metribuzin + flufenacet | Plateen WG | Kombinirani pripravak registriran protiv širokolisnih i travnih korova (“propušta” ambroziju) |
Djelatna tvar bentazon (Basagran) je kontaktno sredstvo na koje većina sorti krumpira otpornih na nematode pokazuje znakove paleži cime ako se koristi u registriranoj količini (2,0 lit./ha) i sunčanom vremenu (također su toksične “tank-mix” primjene ili mješavine s herbicidima za suzbijanje travnih ili uskolisnih korova nakon nicanja). Protiv korovnih trava (npr. kostrva, pirika, divlji sirak, muhari i dr.) ima veći broj selektivnih herbicida koje koristimo kad su korovi veličine 5-15 cm (npr. Focus Ultra (K=56); Fusilade Max (K=90); Tarot (K=42), Pantera QT (K=77); Gepard EC (K=77); Leopard EC (K=90); Quick EC (K=56); Select Super (K=49); Targa EC (K=77) i dr.) (ali sa značajno različitim karencama za krumpir, koje su za većinu ovih selektivnih herbicida u usjevima krumpira produžene)(vidi broj dana u zagradama uz K=karenca)(stoga neki od navedenih herbicida nisu prikladni niti dopušteni pri uzgoju “mladog” krumpira).
Količine herbicida potrebno je prilagoditi vrsti i fazi korova
Količine herbicida navedene u Tablici 2. su različite, a treba ih prilagoditi vrsti i fazi razvoja korova. Manje količine se koriste protiv jednogodišnjih travnih korova (npr. koštan, svračja noga, muhari i sl.) (Echinochloa, Digitaria, Setaria), a veće doze protiv višegodišnjih travnih korova (npr. pirika, divlji sirak) (Agropyron, Sorghum). Bolji učinak je u ranijim stadijima rasta travnih korova (npr. busanje jednogodišnjih trava). Vremenski uvjeti u kojima je smanjeni rast biljaka (npr. suša, toplinski stres) umanjuju učinkovitost ovih herbicida.
Tablica 2. Nove i “produžene” karence selektivnim herbicidima nakon nicanja usjeva i korove (post-em) za primjenu u krumpiru radi suzbijanja travnih ili uskolisnih korova (“graminicidi”)
| Djelatna tvar | Pripravak | Primjena | Karenca |
| fluazifop-P-butil | Fusilade Max EC | 0,75-3 lit./ha | 90 dana |
| kizalofop-P (-tefuril i etil) | Leopard EC | 0,8-3 lit./ha | 90 dana |
| Graminis EC | 1-3 lit./ha | 77 dana | |
| Pantera EC | 0,8-3 lit./ha | 77 dana | |
| Quick EC | 1-3 lit./ha | 56 dana | |
| Targa EC | 0,5-4 lit./ha | 77 dana | |
| Wish Top EC, Secure EC | 0,4-1,25 lit./ha | 35 dana | |
| cikloksidim | Focus Ultra EC | 1-4 lit./ha | 56 dana |
| kletodim | Select Super EC | 0,8-2 lit./ha | 49 dana |
| rimsulfuron | Tarot, Plaza, Rimuron, Trawel WG | 60 g/ha (2 x 30 g/ha) | 42 dana |
Krumpir kao “okopavina” traži obavezno suzbijanje korova: alergena “partizanka” (Ambrosia) jedna je dominantnih vrsta u slabije zaštićenim parcelama (slika 1). Za sadnju krumpira treba izbjegavati parcele zakorovljene višegodišnjim širokolisnim korovima (npr. Sonchus – slika 2, Convolvulus – slak, Mentha, Cirsium – osjak i dr.). Primjena registriranih herbicida protiv višegodišnjih korova (“tank-mix”), nakon nicanja usjeva, često rezultira neželjenim fito-toksičnim promjenama cime osjetljivih sorti krumpira (slika 3) Foto: Milorad Šubić
