Zaštita bilja

Stranice u tiskanom izdanju: 69 - 71 Globalnom promjenom klime mjesečne temperature zraka rastu za 1° do 5°C u odnosu na višegodišnje prosjeke, a prosječna vlažnost zraka je tijekom najtoplijeg...

Lijeska je posljednjih godina sve zanimljivija voćna kultura, osobito mlađim proizvođačima koji tek pokreću poljoprivrednu proizvodnju. U Hrvatskoj se trenutno uzgaja na više od 4.800 ha, što je čini jednom od najzastupljenijih voćnih vrsta. Glavni...

Osnovne prednosti kemijske zaštite bilja sadržane u brzom, jeftinom i učinkovitom suzbijanju štetnih organizama umanjene su negativnim posrednim utjecajem na zdravlje čovjeka, onečišćenje okoliša i ekološku ravnotežu. Stoga se, osim konvencionalne poljoprivrede, sve više proizvođača u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj državi, usmjerava u integriranu, održivu ili samodostatnu i ekološku poljoprivredu.

Stranice u tiskanom izdanju: 30 Sponzorirani prilog Protekla blaga zima pogodovala je prezimljavanju velikog broja zemljišnih štetnika. Do nedugo, zemljišni štetnici su se suzbijali uglavnom zemljišnim insekticidima...

Stranice u tiskanom izdanju: 46 - 47 Potkraj 2018. godine je u jednom proizvodnom nasadu mandarine u Vitaljini,...

Stranice u tiskanom izdanju: 56 Nema čudotvornog sredstva koje rješava bolesti i štetnike u poljoprivredi. Jednostavno nema. Nema ni kemijskog sredstva koje može kao od šale eliminirati biljne bolesti i...

Na pitanje pretplatnice koja u zaštićenom prostoru ima velikih problema s nematodama, posebno na krastavcima, rajčici, salati i paprici, te o načinu i metodama suzbijanja namatoda odgovara stručna suradnica Gospodarskog lista, mr.sc. Marija Ševar.

Osim opće raširenih bolesti kupusnjača, sve se više pojavljuju ranije manje poznati neželjeni organizmi prilagođeni visokim temperaturama i sparini: npr. bakterijska bolest tamne truleži žila (Xanthomonas campestris p.v. campestris) te nametnik kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella)

S obzirom na mnogo upita o ponovnoj i sve većoj prisutnosti i širenju viline kose u lucerni (Podravina i Istra), šećernoj repi (istočna Slavonija, Srijem i Baranja), mrkvi (Vransko polje), posvuda uz putove na samonikloj flori, na korovima u maslinicima Šibenskog zaleđa i drugdje, odlučili smo čitatelje Gospodarskog lista ovim člankom ponovno posjetiti na ovaj problem.

Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica, grčice hrušta i rovac) žive u tlu i napadaju gomolj krumpira ne samo na početku razvoja, nego i od početka tuberizacije, pa do vađenja iz tla. Na gomolju krumpira nanose velike štete prvenstveno u gubitku njegove tržišne vrijednosti s obzirom da su i mala oštećenja dobro uočljiva na površini gomolja i time odbijaju kupca.

Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Pritom se pod utjecajem javnog mijenja i društvenih medija ponekad ignoriraju studije i mišljenja europskih agencija za sigurnost hrane (EFSA) i kemikalije (ECHA).

Rezistentnost, odnosno razvijanje otpornosti je jedan od najvećih nedostataka kemijskih mjera borbe protiv štetnih organizama (korova, uzročnika bolesti, štetnika). Prvi podaci o pojavi rezistentnosti korova na herbicide datiraju od kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća kad je dokazano da maslačak pruža otpor prema 2,4-D herbicidu. Koncem šezdesetih utvrđeno je da kostriš (Senecio vulgaris) pruža otpor prema simazinu. Od tada do danas problem rezistentnosti sve više raste.

Suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez dobro organizirane i sustavne zaštite kulturnog bilja od bolesti, štetnika i korova. Može se provesti različitim načinima, pri čemu se koriste različiti strojevi i pripadajući aparati. U Hrvatskoj još je uvijek najraširenija tzv. kemijska metoda zaštite bilja. Ona se obavlja prskalicama i raspršivačima koji se mogu uspješno koristiti tijekom mirovanja vegetacije i tijekom rasta bilja, pri čemu je moguća primjena insekticida, fungicida i herbicida, te svih drugih pesticida za zaštitu bilja topivih u vodi bilo u obliku emulzije ili suspenzije.

U mnogogodišnjim prosjecima na području središnje i SZ Hrvatske godišnje bilježimo približno 800 mm oborina, od čega više od 400 mm pada tijekom aktivnog razdoblja vegetacije voćnih nasada i vinograda. Iz tih se razloga tlo u rodnim višegodišnjim nasadima uglavnom između redova održava zatravnjivanjem i višekratnom košnjom tijekom godine, a unutar reda korovi i samoniklo bilje suzbija se mehanički, košnjom ili primjenom dopuštenih herbicida.

Kupus varaždinski ili “Varaždinsko zelje”, dugo se proizvodi na prostorima sjeverozapadne Hrvatske, a kako bi sačuvali genetsku čistoću sorte poljoprivredni proizvođači su nastojali “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i bez raskuživanja sjemena sredstvima za zaštitu bilja očuvati izvorni genetski materijal za vlastite potrebe.

U programu tvrtke AGROCHEM MAKS posebno su važni insekticidi nove generacije, budući da smo svjedoci velikih redukcija u broju registriranih sredstava za zaštitu bilja. Ovaj problem je naročito izražen u voćarstvu, gdje se ukida značajan broj insekticida. Naziv novog insekticida je DELEGATE 250 WG, a primjenjuje se u brojnim voćnim vrstama protiv najvažnijih štetnika, uz karencu od samo 7 dana!