Zaštita bilja

Koštičave voćne vrste, među kojima su vrlo raširene breskve i nektarine, napada više od 90 uzročnika bolesti i približno 300 različitih štetnih organizama životinjskog podrijetla (uglavnom kukaca). Ipak, u našoj zemlji na breskvama i nektarinama uglavnom svake godine od uzročnika bolesti bilježimo kovrčavost lišća (Taphrina), krastavost (Venturia), pepelnicu (Sphaerotheca), šupljikavost lišća (Stigmina), te palež cvijeta i trulež plodova (Monilinia).

U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.

Koliko god se na prvi pogled čini da je travnjak lako održavati, ipak korovi mogu izazivati probleme. Pojava korova u travnjaku znak je grješaka pri uspostavljanju i održavanju travnjaka. Osnovna preventivna mjera u zaštiti protiv korova održavanje je travnjaka zdravim i gustim, odnosno provedba svih kulturalnih mjera koje će pospješiti razvoj travnjačkih vrsta.

Virusne bolesti agruma su, bez sumnje, najteže bolesti koje ne samo što umanjuju rodnost, nego skraćuju i vijek trajanja stabala. Po negativnom učinku razlikuju se manje opasne bolesti, pa do potpuno destruktivnih kao što je, primjerice, Tristeza. Kako se ove bolesti ne mogu liječiti sredstvima za zaštitu bilja, jedina mjera zaštite je preventivna.

U redakciju Gospodarskog lista ovog ljeta pristigla su brojna pitanja pretplatnika koji u svojim nasadima imaju teškoća s plamenjačom krastavaca i žele više znati kako suzbijati tu najštetniju bolest lišća krastavaca i drugih tikvenjača, stoga donosimo članak našeg stručnog suradnika mr.sc. Milorada Šubića.

"Listorošci" (Scarabeidae) su vrlo brojna porodica kukaca kornjaša (poznato je 20.000 vrsta), od kojih su mnogi štetni. Većinom su to veliki kukci, ponekad živih boja ("zlatne mare"). Odrasli se oblici često hrane lišćem, generativnim...

Ukrasne ruže (Rosa spp.) su kao malo koja vrsta hortikulturnog bilja napadnute tako velikim brojem štetnih organizama. Tako mnogi vlasnici ako ne planiraju i provode mjere zaštite često budu razočarani njihovim izgledom. Od početka vegetacije...

Pšenica i ječam su vrlo značajne žitarice u poljoprivrednoj proizvodnji Republike Hrvatske, zastupljene u ukupnoj vrijednosti domaće ratarske proizvodnje u 2018. godini s oko 12% (pšenica) i 6% (ječam). Bolesti i korovi su od davnina ugrožavali uzgoj...

Naš dugogodišnji pretplatnik koji u Gospodarskom listu osobito pažljivo prati savjete za vinogradarstvo i maslinarstvo, posjeduje vinograd od 750 čokota i oko 50-ak stabala maslina i zanima ga koja su sredstva za zaštitu bilja...

Lavanda je jedna od najpoznatijih aromatičnih i ljekovitih biljaka. Kod nas je tradicionalno najviše raširena na otoku Hvaru. Zadnjih se godina uzgoj lavande u značajnoj mjeri proširio i po područjima kontinentalne Hrvatske, pa već imamo i prave plantažne nasade lavande.

U razdoblju od 22. ožujka do 15. travnja 2020. u 13 smo dana bilježili značajne negativne temperature koje su oštetile cvjetne pupove i već zametnute plodove jabučastog voća (jabuka, kruška, dunja). Od sredine lipnja...

S obzirom da se u nekim časopisima i portalima društvenih mreža, učestalo piše o gigantskoj šapiki, novopridošloj, po ljudsko zdravlje vrlo opasnoj biljnoj vrsti, naš stručni suradnik, prof. dr.sc. Zvonimir Ostojić, sa Zavoda za herbologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, donosi detaljan opis, raširenost, opasnost po zdravlje i mjere suzbijanja ove štetne vrste, kako bi na vrijeme upozorili na njezinu potencijalnu opasnost.

Suzbijanje korova opća je potreba i čovjek je provodi još otkad je organizirano počeo kultivirati bilje. Ipak, od oko 350000 biljnih vrsta koliko poznajemo, samo njih 250 nanose čovječanstvu ekonomski značajnije štete. Te vrste (korovi) imaju određena svojstva koje ih stavljaju u povoljniji položaj pred drugim vrstama. Unatoč sve češće isticanih ekoloških nedostataka, kemijske mjere suzbijanja korova, odnosno primjena herbicida, još uvijek je najčešći način suzbijanja. Dobro poznavanje fizikalno-kemijskih i bioloških svojstava herbicida omogućuje pravilnu primjenu, odnosno omogućuje postizanje cilja, uz što manji negativan učinak na okoliš.

Smokva je kod nas neopravdano zanemarena voćna vrsta, koja bi se svakako trebala više uzgajati. Obično se smatra da je “otporna” na bolesti, što nije baš ispravno, jer se u pojedinim godinama i na njoj razvijaju različite bolesti, većeg ili manjeg intenziteta. Radi lakšeg pregleda većeg broja bolesti smokve koje se mogu javiti u našim agroekološkim uvjetima, podijelit ćemo ih na bolesti na plodovima smokve i bolesti na lišću i drvenastim dijelovima smokve. Treba spomenuti da kod nas nema niti jednog fungicida registriranog za suzbijanje bolesti na smokvama, pa navodimo one koji se koriste u drugim zemljama.

Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugienus) kukac je iz porodice Dryophthoridae koji posljednjih nekoliko godina radi velike štete na palmama koje su simbol mnogih gradova Mediterana. Štetnik potječe s područja južne Azije, otkuda se proširio Europom...

Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica, grčice hrušta i rovac) žive u tlu i napadaju gomolj krumpira ne samo na početku razvoja, nego i od početka tuberizacije, pa do vađenja iz tla. Na gomolju krumpira nanose velike štete prvenstveno u gubitku njegove tržišne vrijednosti s obzirom da su i mala oštećenja dobro uočljiva na površini gomolja i time odbijaju kupca.