Zaštita bilja

Ljeskova grinja – važan štetnik lijeske

Lijeska je posljednjih godina sve zanimljivija voćna kultura, osobito mlađim proizvođačima koji tek pokreću poljoprivrednu proizvodnju. U Hrvatskoj se trenutno uzgaja na više od 4.800 ha, što je čini jednom od najzastupljenijih voćnih vrsta. Glavni...

Pojava narančinog trnovitog štitastog moljca

Stranice u tiskanom izdanju: 46 - 47 Potkraj 2018. godine je u jednom proizvodnom nasadu mandarine u Vitaljini,...

Zašto su važne strategije proizvodnje u ekološkoj poljoprivredi?

Stranice u tiskanom izdanju: 56 Nema čudotvornog sredstva koje rješava bolesti i štetnike u poljoprivredi. Jednostavno nema. Nema ni kemijskog sredstva koje može kao od šale eliminirati biljne bolesti i...

Ekološko suzbijanje zemljišnih štetnika entomopatogenim nematodama

Stranice u tiskanom izdanju: 30 Sponzorirani prilog Protekla blaga zima pogodovala je prezimljavanju velikog broja zemljišnih štetnika. Do nedugo, zemljišni štetnici su se suzbijali uglavnom zemljišnim insekticidima...

Mjere suzbijanja nematoda u tlu

Na pitanje pretplatnice koja u zaštićenom prostoru ima velikih problema s nematodama, posebno na krastavcima, rajčici, salati i paprici, te o načinu i metodama suzbijanja namatoda odgovara stručna suradnica Gospodarskog lista, mr.sc. Marija Ševar.

Zebra chip prijeti Europi

Zbog bolesti poljoprivredne biljke gube svoja proizvodna svojstva ili u potpunosti propadaju. Uz gljivice (i pseudogljivice), viruse i viroide, bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu).
krvave uši

Krvave uši u nasadima jabuke

Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Pritom se pod utjecajem javnog mijenja i društvenih medija ponekad ignoriraju studije i mišljenja europskih agencija za sigurnost hrane (EFSA) i kemikalije (ECHA).

Najčešće bolesti kupusnjača (2)

Osim opće raširenih bolesti kupusnjača, sve se više pojavljuju ranije manje poznati neželjeni organizmi prilagođeni visokim temperaturama i sparini: npr. bakterijska bolest tamne truleži žila (Xanthomonas campestris p.v. campestris) te nametnik kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella)

Integrirani pristup suzbijanju viline kose

S obzirom na mnogo upita o ponovnoj i sve većoj prisutnosti i širenju viline kose u lucerni (Podravina i Istra), šećernoj repi (istočna Slavonija, Srijem i Baranja), mrkvi (Vransko polje), posvuda uz putove na samonikloj flori, na korovima u maslinicima Šibenskog zaleđa i drugdje, odlučili smo čitatelje Gospodarskog lista ovim člankom ponovno posjetiti na ovaj problem.

Mogućnosti i ograničenja suzbijanja korova u voćnjacima i vinogradima

U mnogogodišnjim prosjecima na području središnje i SZ Hrvatske godišnje bilježimo približno 800 mm oborina, od čega više od 400 mm pada tijekom aktivnog razdoblja vegetacije voćnih nasada i vinograda. Iz tih se razloga tlo u rodnim višegodišnjim nasadima uglavnom između redova održava zatravnjivanjem i višekratnom košnjom tijekom godine, a unutar reda korovi i samoniklo bilje suzbija se mehanički, košnjom ili primjenom dopuštenih herbicida.

Rezistentnost korova na herbicide

Rezistentnost, odnosno razvijanje otpornosti je jedan od najvećih nedostataka kemijskih mjera borbe protiv štetnih organizama (korova, uzročnika bolesti, štetnika). Prvi podaci o pojavi rezistentnosti korova na herbicide datiraju od kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća kad je dokazano da maslačak pruža otpor prema 2,4-D herbicidu. Koncem šezdesetih utvrđeno je da kostriš (Senecio vulgaris) pruža otpor prema simazinu. Od tada do danas problem rezistentnosti sve više raste.

Možemo li se odreći bakarnih fungicida u voćarstvu?

Proizvodna 2018. sezona je bila iznadprosječno vlažna i topla, a opće je poznato da u poljoprivrednim usjevima tada bilježimo značajno veće štete od različitih uzročnika biljnih bolesti. U vrijeme nakon masovnijeg i potpunog otpadanja lišća koštičavog i orašastog voća treba planirati i provoditi završne usmjerene zaštite bakarnim pripravcima (krajem jeseni, početkom i krajem zime, početkom proljeća).

Najštetnija bolest lišća krastavaca i tikvenjača

U redakciju Gospodarskog lista ovog ljeta pristigla su brojna pitanja pretplatnika koji u svojim nasadima imaju teškoća s plamenjačom krastavaca i žele više znati kako suzbijati tu najštetniju bolest lišća krastavaca i drugih tikvenjača, stoga donosimo članak našeg stručnog suradnika mr.sc. Milorada Šubića.

Biološka zaštita bilja uz pomoć korisnih mikroorganizama

Osnovne prednosti kemijske zaštite bilja sadržane u brzom, jeftinom i učinkovitom suzbijanju štetnih organizama umanjene su negativnim posrednim utjecajem na zdravlje čovjeka, onečišćenje okoliša i ekološku ravnotežu. Stoga se, osim konvencionalne poljoprivrede, sve više proizvođača u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj državi, usmjerava u integriranu, održivu ili samodostatnu i ekološku poljoprivredu.

Iskustva suzbijanja bakterijske tamne truleži žila kupusa

Kupus varaždinski ili “Varaždinsko zelje”, dugo se proizvodi na prostorima sjeverozapadne Hrvatske, a kako bi sačuvali genetsku čistoću sorte poljoprivredni proizvođači su nastojali “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i bez raskuživanja sjemena sredstvima za zaštitu bilja očuvati izvorni genetski materijal za vlastite potrebe.

Zaštita povrća u ekološkom uzgoju

Posljednjih godina, proizvodnja povrća dobiva sve veći značaj. Mogućnost uzgoja na malim površinama, unaprijeđena agrotehnika, uzgoj tijekom cijele godine, razvoj tržišta i porast proizvodnje, prerade i potrošnje, velik izbor sorti i hibrida, brz povratak uloženih sredstava, čine uzgoj povrća atraktivnom poljoprivrednom djelatnošću. Sve je više ekoloških proizvođača povrća, te se nadamo da će ih s godinama biti još i više, jer su potrebe za organski uzgojenom hranom sve veće.