Najčešče korovne vrste u travnjacima su:
– jednogodišnje širokolisne: rusomača, mišjakinja, mrtva kopriva, tušt, čestoslavica
– jednogodišnje uskolisne: svračica, koštan, muhari, eleuzine, jednogodišnja vlasnjača
– višegodišnje širokolisne: maslačak, tratinčica, dobričica, osjak, mala kiselica, veliki trputac, slak, bijela djetelina
– višegodišnje uskolisne: pirika.
Kao zaseban problem vrlo često se u travnjacima javljaju i mahovine. Korove u travnjacima možemo suzbiti primjenom kulturalnih, mehaničkih i kemijskih zaštitnih mjera.

Kulturalne mjere


S obzirom na uvjete koji vladaju na površini na kojoj zasnivamo travnjak, treba odabrati poželjne travnjačke vrste (prema zahtjevima za osvjetljenjem, strukturom i tipom tla i dr.), izvršiti dobru pripremu tla i gnojidbu. Slijede prihrana, kosidba, pravodobno natapanje travnjaka, prozračivanje i sve ostale mjere koje će zasijanim travama osiguravati optimalne uvjete rasta i razvoja. U takvim uvjetima željene travne vrste u značajnoj su prednosti pred korovnim vrstama. Brže se uspostavi i lakše održava tratina.

Kišiti treba redovito i umjereno tijekom cijele vegetacije. Lagano i prečesto natapanje ubrzat će pojavu bolesti, kukaca i korova. Naime, vlaženjem samo površinskog sloja tla i travnjak će se plitko zakorjenjivati, pa mu na taj način već od početka onemogučavamo nadmetanje s korovima u borbi za hranjivima, vodom i prostorom. Tlo ne smije biti kompaktno.

Prije sjetve potrebno je popraviti strukturu tla, a u vegetaciji provoditi prozračivanje (aerifikaciju). Učestalost kosidbe ovisi o namjeni i intenzitetu rasta travnjaka. Nije uputno kositi prenisko. Prihranu treba prilagoditi potrebama vrsta koje sačinjavaju naš travnjak.

Mehaničko uništavanje korova


Redovitom kosidbom travnjaka znatno možemo umanjiti zakorovljenost površina. Na ovaj način onemogućit ćemo jednogodišnjim korovima osjemenjivanje, a višegodišnje korove iscrpljivati ćemo jer će za potrebe rasta neprestano trošiti pričuve hranjiva iz podzemnih organa duboko u tlu. Visinu kosidbe treba također prilagoditi trenutku.

Tijekom proljeća i početkom ljeta, kad trave intenzivno rastu, kosu treba podići kako bi biljke željene trave zasjenjivanjem usporile i možebitno onemogučile korovnim travama da niču i nesmetano se razvijaju. U uvjetima gustog sklopa i zasjenjenosti, nicanje korova bit će reducirano. Preniskom kosidbom prorijedit ćemo travnjak i na taj način ostaviti dovoljno prostora i svjetla za razvoj korova.

Ručno plijevljenje, pročupavanje i iskopavanje je moguće na malim površinama, ili kad je prisutan mali broj korova. Višegodišnje korove nije moguće suzbiti na ovaj način. Čupanjem ćemo ukloniti samo nadzemni dio. No, iz podzemnih organa ponovno će se razviti nova biljka.

Kemijske mjere zaštite protiv korova (primjena herbicida)


Primjena herbicida na travnim površinama okućnica nužno je zlo. Primjenjujemo jedino u slučaju ako nismo dobro proveli sve mjere koje pridonose uspostavljanju i održavanju travnjaka. Ovisno o tomu zasnivamo li travnjak, ili je on već zasnovan, razlikuje se i primjena herbicida. Nepravilnom primjenom herbicida mogu se potaknuti loši učinci na korov, oštetiti travnjak i okolne biljke. Koji se herbicidi mogu primjenjivati u travnjacima zasijanim isključivo travama (uskolisnim vrstama)? U kombiniranim travnjacima (djeteline + trave) izbor herbicida znatno je drukčiji.

Suzbijanje korova prije zasnivanja (sjetve) travnjaka


Trave obično sijemo sredinom proljeća ili ranije ujesen. Prije same sjetve potrebno je tlo pripremiti za sjetvu, odnosno dobro usitniti i očistiti od korova. Korove možemo ukloniti mehanički, prije i pri pripremi tla, ili primjenom herbicida. Prije pripreme tla na površinu možemo primijeniti neki od pripravaka na bazi glifosata.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObnova starih stabala maslina
Sljedeći članakPostrni uzgoj povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.