Danas je u Dalmaciji više od trećina starih i napuštenih stabala masline. Neka od njih stara su i po nekoliko stoljeća. Zbog starosti, napada nametnika, nedovoljne njege i pažnje, postupno su gubila vegetativnu moć i rodnost. Zahvaljujući baš adventivnim pupovima po cijelom stablu, moguće ih je obnoviti, pomladiti kao rijetko koje voćke, i ponovno ih učiniti rodnima. Veliko je to i značajno svojstvo masline, što je čini dugovječnom i posebnom. Zbog toga se stare masline, koje su naizgled dotrajale, opet mogu vratiti u život i rodnost. No, za taj posao treba imati volje, znanja, novca te planski i smišljeno to i ostvariti.
Dio starih i zapuštenih maslina još je moguće obnoviti, pomladiti i učiniti visokorodnima. Drugi dio iz različitih razloga neće biti moguće obnoviti, i one će ostati u sklopu šume makije u borbi za svoj opstanak. Maslinar treba sam odlučiti hoće li obnavljati stara stabla maslina, i na koji način. A stara stabla maslina mogu se obnavljati, pomlađivati ili vaditi iz tla i saditi nova ili pak nadosađivati ako za to ima prostora u masliniku. Takvu odluku nije jednostavno donijeti, jer to ovisi o više prirodnih i gospodarskih čimbenika. Na odluku što učiniti sa starim i zapuštenim maslinicima, dakle, utječe više čimbenika. Jedan od glavnih je pitanje prometnica, puteva koji vode do maslinika. Bez odgovarajućih cesta kojima će se slobodno kretati motokultivatori s prikolicom, traktori, automobili, kamioni ili slični strojevi, nema budućnosti ni za stare ali ni za nove maslinike. Koliko bude više dobrih cesta do maslinika, toliko će biti i više obnovljenih i novoposađenih. Bez prometnica nema ni maslina ni maslinika. Kozjim stazama i naprženih leđa nitko više ne želi uzaludno trošiti snagu i mladost. Upravo su prometnice bile odlučujuće u razvoju i održavanju poznatih dalmatinskih maslinarskih područja.
Načini obnove
A obnova starih stabala moće se obaviti orezivanjem krošnje po glavnim, kosturnim granama (granama prvog reda), na visini debla ili pri razini tla, ili pak da se stari maslinik iskrči i sadi novi. Svi spomenuti načini obnove ovise o zdravstvenom stanju panja, debla i kosturnih grana. Na dubokom tlu, dobrih fizikalnih i kemijskih svojstava, uspjeh obnove je zajamčen, pogotovo ako postoje mogućnosti natapanja vodom za ljetnih mjeseci. Iz obnovljenih stabala, pogotovo na terasama, dobar je uzgojni oblik kotlasta grma, koji brzo dolazi u rod i donosi visoke prirode. Na drugom mjestu pri odlučivanju za obnovu starih maslinika je stanje i kakvoća tla. Svojstva tla bitni su čimbenici pri donošenju odluke što i kako raditi u obnovi maslinika. Ako je tlo duboko, bilo u ravnici ili na obroncima, pa i strmih brežuljaka, moguće je na njemu primijeniti bilo koji od načina obnove. Međutim, ako je tlo plitko, lošijih fizikalnih i kemijskih svojstava, treba dobro razmisliti o obnovi. Plitko tlo nije u stanju zadržati dovoljne količine vode i hranjivih sastojaka potrebnih stablu u njegovim kritičnim fazama razvoja ploda. Istina, maslina je jako otporna na nedostatak vlage u tlu, ali na plitkim tlima moće samo preživljavati, ali ne može donijeti rod koji bi opravdao novčana ulaganja u njezinu obnovu. Zbog toga je na takvim tlima gospodarski neisplativo ulagati rad i sredstva u obnovu starih i zapuštenih stabala. Drugo je pak, ako se želi imati kultivirani pejsaž u svojoj okolini.

Prethodni članakVinograd u lipnju
Sljedeći članakOgrozd u kućnom vrtu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.