Dakle, ogrozd je voćka koja voli položaje ne odviše izložene vrućini tijekom vegetacije. To, međutim, ne znači da ne zahtijeva dovoljno osvijetljene položaje. Činjenica je da bolje od ostalih voćnih vrsta podnosi zasjenjene položaje, pa se može uzgajati ispod ostalih voćaka stablašica ili drugih stabala ukrasnog drveća u kućnim vrtovima.

Međutim, ako nije dovoljno osvijetljen, bobice su sitnije i manje slatke. Prema svojstvima tla ogrozd je znatno manje izbirljiv od ostalih vrsta jagodastih voćaka. Možemo ga uspješno uzgajati na tlima kisele, neutralne i alkalne reakcije. Kako je kalcifilna biljka (tj. biljka koja voli tla bogatija kalcijem), možemo ga uzgajati i na karbonatnim tlima.

Višegodišnji je grm koji rano dolazi u rod kao i ribiz. Najčešće se uzgaja u obliku grma. No može se uzgajati i s deblom ako se cijepi na oko metar visoke izbojke (ili točnije izdanke) zlatnog ribiza, koji se inače koristi kao ukrasni grm. Naime, zlatni ribiz ima dosta uspravan rast, pa je prikladan za oblikovanje debla. Međutim, bolje je uzgajati ogrozd u obliku grma. Zato jer se na taj način može lakše obnavljati, odnosno pomlađivati, a daje i veće prirode nego uzgojen u obliku stabla. Uzgoj u obliku stabla je prikladniji kao ukras u vrtu. Ogrozdu uzgojenom s deblom krošnja se brzo izrodi i obamre.

Ako se uzgaja kao stablo s deblom (uglavnom radi ukrasa), tada se sadi na razmak 1,2 m. U obliku grma ogrozd sadimo na razmak 1,6 m grm od grma ili 2 m između redova, a 1 m u redu. Na većim površinama uzimaju se veći razmaci sadnje. Kako bi se mogla primijeniti mehanizacija kod obrade, gnojidbe tla i zaštite od bolesti i štetočina. Prije sadnje treba dobro pripremiti tlo. Premda ogrozd razmjerno plitko rasprostire korijenov sustav, ipak je potrebno rahljenje tla do dubine 4o cm, odnosno duboko oranje. Pritom se u tlo unesu veće količine stajskoga gnoja. Ovisno o plodnosti tla između 400 i 600 decitona na 1 ha. Ako pak sadimo pojedinačne grmove ili stabalca, po sadnom mjestu kod sadnje se dodaje oko 1o kg zreloga stajskoga gnoja. On ne smije doći u izravan doticaj s korijenjem. Najbolje je ogrozd saditi potkraj jeseni ili početkom proljeća.

U našim sjevernim područjima sadi se češće u rano proljeće. Ogrozd se najčešće razmnožava nagrtanjem ili grebenicama. No može se razmnožavati i pomoću zelenih i zrelih reznica, zatim korijenovih izdanaka itd. Rez se sastoji u prorjeđivanju gustih grmova i prikraćivanju jednogodišnjih izbojaka, radi bolje rodnosti i boljeg grananja. Najbolje rodi na dvogodišnjim i trogodišnjim izbojcima. Zbog toga rez treba obaviti tako da se u većoj mjeri odstranjuju stariji izbojci, a osigura obnova. Odnosno zamjena starijih izbojaka novima. U uzrastu od 7. do 8. godine grmovi ogrozda dolaze u punu rodnost. U to vrijeme treba osobitu pažnju obratiti rezu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObnova starih stabala maslina
Sljedeći članakPostrni uzgoj povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.