Kako razmnožiti ogrozd i bijeli ribiz?
I ogrozd i bijeli ribiz se relativno lako razmnožavaju zrelim reznicama koje treba napraviti od srednjeg dijela umjereno bujnih jednogodišnjih izbojaka. Dužina reznica treba biti tri do četiri internodija (pupa), uzimanje reznice je najbolje obaviti u jesen. Reznice se čuvaju do proljeća dobro zatvorene u PVC vrećici na temperaturi od 0-2o C. Treba ih uprporiti u tlo što ranije (ponekad već u veljači), najmanje do polovice dužine, pazeći da se okrenu onako kako su bile na grmu (vrhovi pupova prema gore). Poželjno je rabiti hormon za ukorijenjivanje, ali i bez njega bi rezultati uz primjerenu njegu trebali biti dobri. Nakon jedne godine sadnice su spremne za presađivanje. U kućnom vrtu možemo uprporiti nekoliko reznica na stalno mjesto gdje želimo uzgajati ribiz ili ogrozd, pa tako izbjegavamo presađivanje.

prof .dr.sc. Tomislav JEMRIĆ

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 122
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 376
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.