""Najvažniji štetnici bresaka i nektarina su lisne uši (Aphidae), savijači ili uzročnici crvljivosti plodova (Cydia, Anarsia), tripsi (Thrips, Taeniothrips) i štitaste uši (Pseudaulacaspis). Povremeno i lokalno se mogu pojaviti i drugi nametnici, npr. crveni voćni pauk, stjenice, pipe ili svrdlaši, cikade ili cvrčci.

U odnosu na jabučaste voćne vrste (npr. jabuku, krušku), za njihovo suzbijanje u našoj zemlji imamo manji broj dopuštenih kemijskih pripravaka, a prosječno bi godišnje u intenzivnim nasadima bresaka i nektarina trebalo planirati šest do osam puta primjenu fungicida protiv spomenutih bolesti, te barem četiri do šest puta insekticide.

Prve zaštite

""Najveći je broj primjena fungicida tijekom jedne sezone usmjeren suzbijanju kovrčavosti lišća te paleži cvijeta i truleži plodova bresaka, a insekticide najviše koristimo protiv uzročnika “crvljivosti plodova”! Svakom bi nasadu trebalo pristupiti pojedinačno, godišnji program prilagoditi pojavi štetnih organizama iz prethodne sezone i aktualnim vremenskim (ne)prili- Godišnji program zaštite breskvi i nektarina Koštičave voćne vrste, među kojima su vrlo raširene breskve i nektarine, napada više od 90 uzročnika bolesti i približno 300 različitih štetnih organizama životinjskog podrijetla (uglavnom kukaca). Ipak, u našoj zemlji na breskvama i nektarinama uglavnom svake godine od uzročnika bolesti bilježimo kovrčavost lišća (Taphrina), krastavost (Venturia), pepelnicu (Sphaerotheca), šupljikavost lišća (Stigmina), te palež cvijeta i trulež plodova (Monilinia). kama. Zbog sve većih problema s nekim gljivičnim i/ili bakterijskim bolestima koje uzrokuju prijevremeno propadanje stabala bresaka i nektarina potrebno je u prvim zaštitama koristiti bakarne pojedinačne fungicide i/ili njihovu gotovu tvorničku ili priređenu mješavinu s mineralnim uljem (npr. Modro ili Crveno ulje EC). Prve zaštite obavljati uz što veći utrošak škropiva (600 do 800 litara/ha), za mirna vremena u doba dana s povišenom vlagom zraka. “Plavo prskanje” bakarnim sredstvima u vrijeme bubrenja pupova daje preventivnu zaštitu od uzročnika kovrčavosti lišća (Taphrina).

Ako nakon kasne zimske primjene bakarnih sredstva do pojave “roza vrhova” cvjetnih organa dominira kišovito razdoblje, tada protiv kovrčavosti lišća bresaka i nektarina valja primijeniti još organske površinske pripravke (npr. Delan WDG ili Chromodin WP).

Monilijski palež

Tijekom cvatnje nastojimo izbjeći primjenu kemijskih sredstva za zaštitu bilja, ali ako tada najavljuju kišovito i prohladno vrijeme, onda će sigurno biti optimalni uvjeti za razvoj “monilijskog paleža” (Monilinia spp.). Breskve su značajno manje osjetljive na ovu bolest u odnosu na marelice, višnje i trešnje, ali se neke sorte deklariraju jače osjetljive na trulež (npr. Sweet red)! Pojava “monilijskog paleža cvijeta” breskvi jako je ovisna o količinama i rasporedu oborina. Ako nakon otvaranja prvih 5-10 % cvjetova očekujemo duže kišno razdoblje, potrebno je primijeniti neki od registriranih fungicida, a prednost dajemo kombiniranim ili pojedinačnim pripravcima koji sadrže djelatne tvari iz skupine strobilurina i triazola, te noviji boskalid i fluopiram (npr. Nativo WG, Signum DF, Luna Experience SC, Indar EW), jer pored paleža cvjetova, istovremeno daju zaštitu od drugih bolesti breskve (npr. pepelnice, krastavosti, šupljikavosti). Odmah nakon cvatnje prema potrebi suzbijati lisne uši i tripse (npr. Mospilan SP), ali pritom poduzeti sve mjere za zaštitu pčela (NN 135/08.). Na tek zametnute plodove nakon cvatnje dobro je primijeniti površinski organski fungicid na osnovi kaptana (Kastor WP).

Ljetne zaštite

Tijekom ljetnog razdoblja, odnosno od kraja svibnja ili početkom lipnja valja suzbijati najvažnije tehnološke štetnike bresaka i nektarina – breskvina savijača (Cydia molesta) i moljca (Anarsia lineatella), koji uzrokuju “crvljivost plodova”. Breskvin savijač je štetnik s velikim potencijalom razmnažanja i godišnje razvija četiri generacije. Prve leptire iz prezimljujućih gusjenica u Međimurju lovimo pomoću ferotrapova nakon blagih zima već krajem ožujka ili početkom travnja, a njihov let traje sve do početka listopada. Nakon kopulacije, ženke leptira prve generacije od početka svibnja odlažu jaja na zelene i sočne mladice! Posljedice napada njihovih gusjenica vidimo u drugoj polovici ili krajem svibnja u obliku sušenja vršnog dijela zaraženih mladica. Iste štete pričinjava i prva generacija breskvina moljca. Protiv breskvina moljca koji godišnje razvija dvije generacije ne poduzimamo posebne mjere tretiranja, već se ovaj štetnik učinkovito suzbija mjerama kontrole breskvina savijača. Ličinke druge generacije pored mladica napadaju i plodove breskvi i nektarina. Kad nakon početka razvoja druge generacije štetnika tjedno lovimo više od 10 leptira breskvina savijača, opravdano je njihovo usmjereno suzbijanje. Zadnjih sezona brojnost leptira breskvina savijača u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja je vrlo izražena, te je čak četiri mjeseca uzastopno (od početka svibnja do kraja kolovoza) iznad poznatih pragova štetnosti. Iskustva županijske prognozne službe za zaštitu bilja pokazuju da je prema brojnosti leptira breskvina savijača kritičan prag gotovo uvijek premašen (npr. prosječan tjedni ulov 2015. sezone na lokalitetu Šenkovec je od sredina travnja do početka listopada iznosio 17,4 leptira!), pa se prema ulovima na feromonskim klopkama ne možemo sa sigurnošću pouzdati u optimalne potrebe suzbijanja. Na ulove breskvina savijača pritom bolje utječu vremenske prilike nego smjene generacija.

""

Stvarnu potrebu primjene insekticida u plantažnim nasadima, osim brojnosti leta savijača, određujemo prema opasnosti od truleži plodova, epohama dozrijevanja bresaka i nektarina, te propisanim karencama dopuštenih insekticida!

Kod sorata koje dozrijevaju prije sorte Redhaven potrebno je insekticide primijeniti dva do tri puta, a kod sorata koje dozrijevaju kasnije, insekticide primjenjujemo barem četiri puta. Pritom mijenjamo pripravke, od početka lipnja prednost dajemo insekticidima karence 14 dana (npr. Calipso SC, Coragen SC), a od druge polovice lipnja prema dozrijevanju sorata bresaka i nektarina moguće je naizmjenično koristiti insekticide karence 7 dana (npr. Avaunt EC, Affirm WG, Runner SC). Ovisno o iskustvima o osjetljivosti sorata bresaka i nektarina na trulež plodova prema pojavi ove bolesti iz ranijih sezona, moguće je u završnim ljetnim aplikacijama uz insekticide koristiti i specifične “monilinicide” kratke karence, npr. Switch WG (K=7 dana) ili Teldor SC (K=3 dana). Tijekom jeseni je nakon što otpadne više od 80 % lišća dobro primijeniti jedan od pojedinačnih bakarnih fungicida, radi većeg broja bolesti koje prezimljavaju na stablima.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako pravilno oblikovati mladu lozu
Sljedeći članakMinistar prof. dr. sc. Davor Romić na OPG-u Marijana Balića
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.