Zaštita bilja

Sedamdesetih godina svijet je uočio da osim pozitivnih, pesticidi imaju i negativne strane. Danas je trend smanjenja potrošnje pesticida i njihovog negativnog utjecaja na okoliš. Proučavaju se alternativne mjere i metode borbe protiv korova i sve više se vraćamo starim napuštenim i gotovo zaboravljenim metodama. Kako je to jednom netko zgodno rekao, posežemo za „starim trikovima za moderna vremena“.

Crvena palmina pipa (Rhynchophorus ferrugienus) kukac je iz porodice Dryophthoridae koji posljednjih nekoliko godina radi velike štete na palmama koje su simbol mnogih gradova Mediterana. Štetnik potječe s područja južne Azije, otkuda se proširio Europom...

Iako Hrvatska ima velike potencijale za proizvodnju povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima), prema službenim podacima sredinom prvog desetljeća u novom mileniju povrće se za tržište u svježem stanju uzgajalo na nešto više od 470 ha. Budući da se uzgoj u stabilnim plastenicima i staklenicima ponavlja iz godine u godinu, u takvom se uzgoju javljaju specifični štetni organizmi prilagođeni povišenim temperaturama i vlažnosti zraka - uzročnici biljnih bolesti, te štetni organizmi životinjskog podrijetla. Pojedinih sezona njihova pojava može potpuno onemogućiti uspješan uzgoj povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima. Važno ih je na vrijeme prepoznati i poduzeti dovoljno učinkovite kemijske ili biološke mjere zaštite.

Put do vrhunskog vina počinje u vinogradu, što znači da će se svaki ampelotehnički zahvat u vinogradu u manjoj ili većoj mjeri odraziti na kvalitetu budućeg vina. Zaštita vinove loze čini 5 – 8% od ukupnih troškova tijekom proizvodnje u jednoj vegetaciji. No štete nastale izostankom pravilne zaštite ili lošom izvedbom mogu biti iznimno velike. Ukoliko se svi ostali zahvati (gnojidba, vršikanje, plijevljenje, obrada tla...) ne odrade optimalno, doći će do gubitaka u kakvoći i količini uroda. Ako izostavimo ili površno i nekvalitetno odradimo zaštitu, gubici mogu biti potpuni.

Na karanfilima i gerberima je opisano više od 40 bolesti, od kojih je najviše gljivičnih bolesti ili mikoza od kojih desetak ima ekonomski značaj u intenzivnom uzgoju.

Primjena sredstava za zaštitu bilja kemijska je mjera u zaštiti bilja koja se primjenjuje samo kad su sve druge mjere u zaštiti bilja iscrpljene, a prisutnost štetnih organizama iznad kritičnog broja (praga odluke). Prema tome sredstva za zaštitu bilja koristimo samo onda kada je to uistinu nužno u skladu s uputama za primjenu koja se nalaze uz svako sredstvo uključujući poštivanje načela dobre poljoprivredne i okolišne prakse.

Svakodnevno svjedočimo ukidanju kemijskih djelatnih tvari i povlačenju sredstava za zaštitu bilja s tržišta. Kretanja su u skladu s politikom upotrebe smanjene količine pesticida, kao i upotrebe pesticida bez ostataka. Potaknuti time okrećemo se...

Suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez dobro organizirane i sustavne zaštite kulturnog bilja od bolesti, štetnika i korova. Može se provesti različitim načinima, pri čemu se koriste različiti strojevi i pripadajući aparati. U Hrvatskoj još je uvijek najraširenija tzv. kemijska metoda zaštite bilja. Ona se obavlja prskalicama i raspršivačima koji se mogu uspješno koristiti tijekom mirovanja vegetacije i tijekom rasta bilja, pri čemu je moguća primjena insekticida, fungicida i herbicida, te svih drugih pesticida za zaštitu bilja topivih u vodi bilo u obliku emulzije ili suspenzije.

Štetne grinje predstavljaju izuzetno velik problem u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji. Crveni pauk, koprivina grinja, ali i ostali štetnici ovog reda vrlo su tvrdokorni uzročnici velikih šteta na voću, povrću i vinovoj lozi. Štetne grinje se...

Dron može poslužiti uvid u stanje polja, nedostaje li gnojiva ili vode, je li se negdje pojavila bolest. Također, može se koristiti i za prskanje usjeva. Poljoprivredni dronovi za prskanje sve više se koriste...

Na pitanje pretplatnika koji ima teškoće u uzgoju lukovičastog povrća, jer mu u nasadima štetu rade „crvići“ na biljkama, pa ga zanima kako ih spriječiti, odgovara naš stručni suradnik iz Savjetodavne službe, mr.sc. Milorad Šubić.

Globalne klimatske promjene značajno narušavaju privrednu djelatnost 4,2 milijarde ljudi diljem svijeta. Uz industriju i turizam, poljoprivreda je gospodarska aktivnost u kojoj posjednici zadnjih dvadesetak godina sve više dojavljuju neželjene promjene na biljkama podrijetlom...

Deformirane biljke s različitim stupnjem oštećenja mogu biti posljedica primjene mješavina sredstava za zaštitu bilja i/ili folijarnih gnojiva.

Vrtno cvijeće koje cvate cijelo ljeto, zvane ljetnice, uzgajamo najčešće na balkonima ili terasama Među najpopularnijim ljetnicama to su svakako viseće i uspravne ili zonalne pelargonije, petunije, viseće petunije surfinije, milion bells i dr., karanfili, verbene, begonije, fuksije, vodenike, bacope i još mnoge druge manje popularne vrste.

Čekinjasta broćika, broćenica, broć mali, fatavac, hvatavac, korenica, korenika, lipavica, mačak, prilipača, pupac, pupčac, sapinjača, smolavac, turica, krpiguz, krpelj samo su neki od narodnih naziva ove jednogodišnje širokolisne vrste koja učestalo zakorovljuje ozime žitarice i uljanu repicu.

Sponzorirani prilog Plamenjača je hrvatski naziv za bolesti koje uzrokuju patogene gljivice iz rodova Peronospora, Phytophtora, Pseudoperonospora i neke slične, a javlja se u vegetaciji na različitim povrtnim kulturama, ukrasnom bilju, u ratarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu. Najraširenija je bolest...