Sama riječ žičnjak izaziva strah kod vrtlara i poljoprivrednika. Ovi štetnici brzo uništavaju naš usjev, osobito mlade biljke i gomolje, štoviše, žive u našem tlu dugi niz godina. Većina konvencionalnih pripravaka za kontrolu žičnjaka nije efikasna za te štetnike.

Međutim, postoji novo rješenje koje se temelji na stručnom znanju o razvoju i reproduktivnom ciklusu ovih štetnika te preuzima kontrolu nad našim vrtom.

Najveću štetu čine ličinke klisnjaka –  žičnjaci

Žičnjaci su ličinke klisnjaka. U Hrvatskoj je poznato 150 vrsta žičnjaka, izrazito izduženih smeđih do crnih kornjaša s uzdužnim prugama. Duljine više od centimetra, a njihov razvojni ciklus traje u prosjeku četiri godine. Ženke polažu jaja u zemlju u proljeće, pojedinačno ili u skupinama od 5 do 10. Prosječna ženka polaže čak 70 do 600 jaja po sezoni, najčešće na zaraslim tlima kao što su livade ili tla obrasla korovima.

Od jaja se razvijaju ličinke, žice, tanki štetnici žute do smeđe boje, koji ostaju u tlu od jedne do nekoliko godina. Presvlače se nekoliko puta, razvijaju se u odrasle kukce koji ne čine štetu, jer se hrane peludom od cvjetnih korova. Ovisno o razvoju, koji može trajati 3-5 kalendarskih godina, najveću štetu čine ličinke, a ličinke nekih vrsta čine štetu pune tri godine, a pojedine vrste rade štetu samo u trećoj godini kada su u procesu preobrazbe u odrasle oblike.

Životni ciklus žičnjaka

Kako prepoznati invaziju žičnjaka u vrtu?

Žičnjaci nisu šala, ne želimo imati ove štetočine u našem vrtu. Ako se problem ne riješi preventivno, borba protiv žičnjaka može potrajati godinama! Kako se ne bi pojavili, svake sezone preporuča se dosljedno raditi na prevenciji njihove pojave, tako da se svake zime obrađuje tlo dubine 6 do 8 cm. Plodored, naknadna sjetva i privlačenje ptica i drugih prirodnih neprijatelja žičnjaka također pomažu. Žičnjaci uništavaju podzemni dio, grizu korijenski vrat salata ili se uvlače se u gomolje krumpira, mrkve, cikle, repe … Oni također napadaju klice. Budući da traže vodu u biljkama, povrće je posebno u opasnosti u suhim godinama.

Djelovanje zahtijeva ustrajnost

Uklanjanje problema sa žičnjacima izuzetno je teško, kao i praćenje njihove prisutnosti u tlu. Ovi štetnici mogu se zakopati u zemlju i živjeti do 1,5 m ispod površine tla. Njihovo kretanje u tlu ovisi o ciklusu hranjenja, ali vanjski čimbenici kao što su: mjesto, temperatura tla, vlažnost tla i položaj hrane također imaju snažan utjecaj. Poznavanje svojstava i razvojnog ciklusa žičnjaka može nam značajno pomoći u borbi protiv tih štetočina. Iako odrasli žičnjaci ne uzrokuju izravnu štetu, oni se množe, pa ih je potrebno prikupiti.

Bio Plantella Stop žičnjaci s feromonskim mamcem vrlo učinkovito privlači muške jedinke. Kukci su prisutni u vrtu u rano proljeće, pa je ključno koristiti proizvod na samom početku sezone. Najbolje odmah nakon pripreme tla. Oni slabo lete, uglavnom puze i privlači ih feromon, pa se uvlače u spremnik koji smo ukopali u zemlju do razine poklopca. Iz spremnika s glatkim stjenkama više ne mogu izaći. Zarobljeni kukci stalno se uklanjaju iz spremnika i kontrolira se njihova brojnost u vrtu.

Žičnjaci rade štetu na korjenastom povrću

Preporučuje se imati Bio Plantella Stop žičnjaci u vrtu tijekom cijele sezone, u proljeće, kada počinje reproduktivni ciklus, i krajem ljeta, kada iz zemlje izlaze novi odrasli kukci. Spremnik je namijenjen za ponovnu uporabu, tako što ima otvor na poklopcu za dodavanje novog feromonskog mamca. Pojedinačni feromonski mamac djeluje 3 mjeseca, nakon čega se mora zamijeniti novim. Znači za sljedeću sezonu kupimo samo feromon posebno pakiran kao punilo u kojem se nalaze 2 feromonska mamca.

Pravilno postavljena lovka Bio Plantella Stop žičnjaci na polju

Upotreba proizvoda vrlo je jednostavna: donji dio proizvoda Bio Plantella Stop žičnjaci zatrpamo u zemlju, držeći gornji rub iznad zemlje. Otvorimo feromonski mamac, stavimo u zamku i zatvorimo.

Čep na vrhu feromonskog mamca se ne smije otvarati. Ampula je napravljena od porozne plastike i tako feromon lako prelazi preko njega i djeluje 3 mjeseca. Za najbolji učinak praćenja koristimo 1 mamac za 3 ha.

Proizvod ne sadrži insekticid i nudi učinkovito i dugotrajno djelovanje. Nema mirisa i ne šteti ljudima ili životinjama. Ekološki je prihvatljiv i također je dopušten za ekološku uporabu.

Kad se feromonski mamac u ampuli ukloni iz vrećice, nikada se ne otvara, već se umeće zatvoren u poklopac – stražnji dio ampule u predviđenu rupu u donjem dijelu poklopca.

Milica Sekulić, bacc. ing. agr.    

savjetnica za Plantellu – Unichem Agro.d.o.o.

Savjetujte se s nama: 092 194 1694,

info@plantella.hr

 Plantella.hr

Tekst i foto: Milica Sekulić

Prethodni članakKako pravilno gnojiti travnjak?
Sljedeći članakOtvoreno podnošenje zahtjeva za potpore za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.