Za zaštitu biljaka mogu se koristiti različiti biljni pripravci koji imaju repelentno djelovanje, mogu smanjiti pojavu nekih štetnika i bolesti te pridonose jačanju otpornosti biljaka. Takvi pripravci često se koriste u hobi vrtlarstvu i ekološkoj proizvodnji jer ne opterećuju okoliš i ne ostavljaju štetne ostatke na biljkama. Biljke koje se tradicionalno su kopriva, hrastovo lišće prikupljeno u jesen, list rabarbare, vratić, neem, list bazge, ljupčac, pelin, kamilica te biljke bogate taninima poput hrastove kore i orahova lišća. U sprječavanju pojave nekih bolesti koriste se preslica, brezovo lišće prikupljeno u jesen, paprat, orlovska paprat, češnjak, poriluk i luk. Važno je naglasiti da ovi pripravci najčešće djeluju preventivno ili kao pomoćna mjera zaštite, a njihova učinkovitost može varirati ovisno o uvjetima uzgoja, jačini napada štetnika i načinu primjene.
Pripravak od koprive često se koristi za smanjenje pojave lisnih uši i drugih sitnih štetnika te za jačanje biljaka. Kopriva sadrži brojne minerale i druge korisne tvari koje mogu potaknuti rast biljaka i povećati njihovu otpornost. Za pripremu pripravka koristi se oko 1 kg svježe koprive ili 100–200 g suhe koprive. Biljka se usitni i potopi u 10 litara vode, po mogućnosti kišnice. Smjesa se ostavi pokrivena oko 24 sata, nakon čega se procijedi i koristi za prskanje biljaka svakih 3 do 5 dana, osobito kod pojave lisnih uši. Kopriva se najčešće bere prije cvatnje jer tada sadrži najviše aktivnih tvari. Ako se smjesa ostavi da fermentira 7 do 10 dana, dobiva se tekuće gnojivo koje se koristi za jačanje biljaka. Nakon fermentacije tekućina se procijedi i razrijedi vodom u omjeru približno 1 : 10, a zatim se koristi za prskanje biljaka ili za zalijevanje tla oko korijena.
Preslica se često koristi kao prirodno sredstvo za jačanje biljaka i smanjenje pojave gljivičnih bolesti. Ova biljka sadrži silicij, koji može ojačati biljno tkivo i povećati otpornost biljaka. Pripravak se može koristiti kao pomoćna mjera u zaštiti od bolesti poput pepelnice, hrđe i plamenjače, a ponekad se koristi i za smanjenje pojave nekih štetnika, primjerice grinja. Za pripremu pripravka koristi se oko 1 kg svježe preslice ili 150 g suhe preslice, koja se prelije s 10 litara vode. Smjesa se ostavi da stoji 24 sata, nakon čega se kuha oko 30 minuta na laganoj vatri. Nakon hlađenja tekućina se procijedi. Prije primjene pripravak se razrijedi vodom u omjeru 1 : 5 te se prska po listovima biljaka. Prskanje se može ponavljati svakih 7 do 10 dana, osobito u razdobljima povećane opasnosti od pojave bolesti. Za jači učinak pripravak od preslice može se pomiješati s pripravkom od koprive u omjeru 1 : 1.
Češnjak i luk sadrže spojeve sumpora koji imaju antibakterijska i repelentna svojstva. Zbog toga se koriste kao prirodna sredstva za smanjenje pojave lisnih uši, grinja i nekih drugih štetnika. Za pripremu pripravka usitni se 100 do 200 g češnjaka i prelije s 10 litara vode. Smjesa se ostavi da stoji 24 sata, nakon čega se procijedi i koristi za prskanje biljaka, osobito mladih izbojaka gdje se štetnici često pojavljuju. Drugi način pripreme uključuje oko 500 g nasjeckanog luka i češnjaka koji se potopi u 10 litara vode. Kad smjesa prestane pjeniti, razrijedi se približno deseterostrukom količinom vode i koristi za prskanje biljaka i tla. Od kuhanih ljuski luka može se također pripremiti prirodni pripravak koji se koristi za prskanje protiv nekih kukaca.
Pelin je biljka intenzivnog mirisa i gorkih tvari koje mogu odbijati različite štetnike. Zbog toga se koristi kao prirodno sredstvo za zaštitu biljaka. Za pripremu pripravka u 10 litara vode potopi se 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina. Smjesa se ostavi da stoji 2 do 3 dana, nakon čega se procijedi i koristi za prskanje biljaka. Pripravak se može koristiti protiv lisnih uši, grinja, gusjenica i nekih drugih štetnika.
Otopina sapuna često se koristi za suzbijanje lisnih uši i drugih sitnih kukaca. Sapun djeluje tako da ometa disanje štetnika i uklanja zaštitni sloj s njihova tijela. Za pripremu otopine koristi se 20 do 30 g prirodnog kalijevog ili blagog sapuna koji se otopi u 1 litri vode. Otopina se dobro promiješa i koristi za prskanje biljaka. Prilikom prskanja potrebno je obuhvatiti cijelu biljku, osobito donju stranu listova, gdje se štetnici često nalaze.
Otopina mlijeka i vode može se koristiti kao pomoćno sredstvo u suzbijanju pepelnice na povrću i voćkama. Smatra se da može usporiti razvoj gljivica i smanjiti širenje bolesti.Za pripremu se koristi 1 dio mlijeka i 9 dijelova vode. Smjesa se dobro promiješa i koristi za prskanje biljaka. Prskanje se može ponavljati svakih 7 do 10 dana, osobito tijekom toplog vremena kad se pepelnica često pojavljuje.
Soda bikarbona može se koristiti kao jednostavno pomoćno sredstvo u zaštiti biljaka od nekih gljivičnih bolesti. Djeluje tako da na površini lista stvara blago alkalnu sredinu u kojoj se gljivice teže razvijaju. Zbog toga se najčešće koristi protiv bolesti poput pepelnice na tikvicama, krastavcima, vinovoj lozi ili ružama te kod nekih drugih površinskih gljivičnih bolesti. Ovaj pripravak djeluje prvenstveno preventivno ili u početnoj fazi razvoja bolesti. Važno je koristiti umjerene koncentracije jer prevelika količina sode može oštetiti listove biljaka. Soda bikarbona ne može potpuno zamijeniti druge mjere zaštite, ali može biti korisna kao dopunska mjera u ekološkoj zaštiti voća i povrća.
Pročitajte još:
Prirodna zaštita bilja u voćnjaku i vrtu
Najčešći štetnici i bolesti u hobi voćnjaku i vrtu – kako ih prepoznati i što učiniti?
