Najčešći štetnici i bol esti u hobi voćnjaku i vrtu – kako ih prepoznati i što učiniti?

Jabučni savijač jedan je od najvažnijih štetnika jabuke. Gusjenica nakon izlijeganja ulazi u plod i hrani se njegovim mesom, zbog čega plodovi postaju crvljivi i često prijevremeno otpadaju. Osim jabuke može napadati i krušku, dunju, orah te ponekad marelicu.

• Kako prepoznati: Na plodu se pojavljuju mali ulazni otvori i tragovi izmeta gusjenice, a plodovi često otpadaju prije sazrijevanja.
• Što učiniti odmah: U krošnju stabla mogu se postaviti feromonske klopke za praćenje pojave štetnika. Važno je redovito sakupljati i uklanjati zaražene i otpale plodove. Oko debla se mogu postaviti pojasevi od valovitog kartona u koje se gusjenice skrivaju tijekom razvoja.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu: Potrebno je redovito uklanjati zaražene plodove i na vrijeme uklanjati kartonske pojaseve. Korisno je poticati prisutnost prirodnih neprijatelja poput ptica, parazitskih osica, uholaža.

Lisne uši vrlo su česti štetnici koji napadaju brojne biljke u voćnjaku i vrtu. Sišu biljne sokove i time slabe biljku.

• Kako prepoznati? Listovi se uvijaju i deformiraju, rast biljke je usporen, a na listovima se pojavljuje ljepljiva medna rosa na kojoj se često razvija čađava plijesan.
• Što učiniti odmah? Biljke se mogu poprskati otopinom vode i blagog sapuna. Pomažu i biljni pripravci od koprive, češnjaka ili preslice. Jače zaražene dijelove biljke treba ukloniti.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? U vrtu je korisno saditi biljke koje privlače korisne kukce, poput nevena ili kopra. Bubamare, zlatooke i neke parazitske osice prirodni su neprijatelji lisnih uši.

Šljivin savijač važan je štetnik šljive. Njegove gusjenice ulaze u plod i hrane se njegovim mesom, što uzrokuje truljenje i prijevremeno opadanje plodova.

• Kako prepoznati: Na plodu se vidi mali otvor kroz koji je gusjenica ušla, a oko njega se često nalaze tragovi izmeta.
• Što učiniti odmah: U voćnjaku se mogu postaviti feromonske klopke za praćenje pojave štetnika. Važno je redovito sakupljati i uklanjati zaražene i otpale plodove.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu: Održavanje prozračne krošnje rezidbom i poticanje prisutnosti ptica u voćnjaku može pomoći u smanjenju populacije štetnika.

Trešnjina muha jedan je od najpoznatijih štetnika trešnje jer ličinke ulaze u plod i čine ga crvljivim.

• Kako prepoznati? Naizgled zdrav plod omekša, u njemu se nalazi bijela ličinka, a plod gubi kakvoću i postaje neupotrebljiv.
• Što učiniti odmah? U krošnju treba objesiti žute ljepljive ploče, redovito uklanjati sumnjive plodove i obrati trešnje što ranije kada sorta to dopušta.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? Važno je svake godine na vrijeme postaviti ploče, sakupljati otpale i zaražene plodove te po mogućnosti zaštititi niža stabla mrežom.

Crveni voćni pauk pripada skupini sitnih grinja koje napadaju mnoge voćne vrste, osobito jabuku, krušku i šljivu. Hrani se sišući biljne sokove iz listova, čime slabi biljku i smanjuje njezin rast.

• Kako prepoznati? Na listovima se pojavljuju sitne svijetle ili žućkaste točkice, a list postupno gubi zelenu boju i poprima brončani izgled. Kod jačeg napada listovi se mogu sušiti i prerano otpasti.
• Što učiniti odmah? Redovito pregledavati naličje listova jer se grinje najčešće zadržavaju na donjoj strani. Jače zaražene listove treba ukloniti, a biljke se mogu poprskati pripravcima od preslice ili otopinom blagog sapuna.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? Poticati prisutnost prirodnih neprijatelja grinja i redovito pregledavati biljke kako bi se napad otkrio na vrijeme. Održavanje dobre kondicije biljaka pravilnom gnojidbom i navodnjavanje smanjuje osjetljivost na napad.

Krastavost jabuke jedna je od najčešćih bolesti jabuke koja uzrokuje tamne mrlje na listovima i plodovima.

• Kako prepoznati? Na listovima i plodovima pojavljuju se tamne mrlje, a listovi mogu prijevremeno otpasti.
• Što učiniti odmah? Zaražene dijelove biljke treba ukloniti, a krošnju održavati prozračnom redovitom rezidbom.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? Preporučuje se sadnja sorti otpornijih na krastavost te uklanjanje i uništavanje zaraženog lišća u jesen. Pripravci od preslice mogu pomoći u jačanju otpornosti biljke.

Pepelnica je gljivična bolest koja se javlja na mnogim voćkama i prepoznaje se po bijeloj brašnastoj prevlaci na listovima.

• Kako prepoznati? Na listovima i mladim izbojcima pojavljuje se bijela prevlaka, a zaraženi dijelovi slabije rastu i deformiraju se.
• Što učiniti odmah? Potrebno je ukloniti zaražene izbojke i poboljšati prozračnost krošnje.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? Korisno je saditi otpornije sorte te koristiti pripravke od preslice ili razrijeđenog mlijeka koji mogu usporiti razvoj bolesti.

Monilija plodova je česta gljivična bolest koja napada koštičave voćke poput šljive, trešnje, višnje, marelice i breskve. Uzrokuje trulež plodova i sušenje cvjetova te mladih grančica.

• Kako prepoznati: Venuće i sušenje mladih izbojaka nakon cvatnje, osušeni cvjetovi i listovi ostaju visjeti na grančici. Plodovi omekšaju i počnu trunuti, a na njima se pojavljuju svijetle kružne nakupine spora. Dio zaraženih plodova često ostaje osušen na stablu.
• Što učiniti odmah: Zaražene plodove treba ukloniti sa stabla i s tla, a osušene grančice odrezati.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu: Važno je redovito provoditi rezidbu kako bi krošnja bila prozračna te uklanjati mumificirane plodove koji mogu biti izvor zaraze u sljedećoj sezoni.

Krumpirova zlatica jedan je od najpoznatijih štetnika krumpira, ali može napadati i rajčicu, patlidžan i papriku.

• Kako prepoznati? Na listovima se pojavljuju odrasli kukci i njihove ličinke koje izgrizaju lisnu masu.
• Što učiniti odmah? U manjim vrtovima najučinkovitije je ručno skupljanje odraslih kukaca i ličinki.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? Preporučuje se plodored i sadnja biljaka poput nevena ili hrena koje mogu odbijati štetnike.

Kupusni bijelac je leptir čije gusjenice uzrokuju štete na kupusu i drugim kupusnjačama.

• Kako prepoznati? Na listovima se pojavljuju rupe i oštećenja, a na donjoj strani listova mogu se vidjeti gusjenice.
• Što učiniti odmah? Gusjenice se mogu ručno ukloniti, a biljke zaštititi mrežom koja sprječava leptire da polože jaja.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? Sadnja aromatičnih biljaka poput kadulje ili mente može djelomično odbijati štetnike, a korisno je i poticati prisutnost ptica u vrtu.

Plamenjača rajčice je jedna od najopasnijih bolesti rajčice jer se brzo širi i može uništiti cijeli nasad.

• Kako  prepoznati? Na listovima se pojavljuju tamne mrlje koje se brzo šire, a bolest može zahvatiti i stabljiku i plodove.
• Što učiniti odmah? Zaražene dijelove biljaka treba odmah ukloniti i izbjegavati zalijevanje po listovima.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? Rajčicu treba saditi na sunčanim i prozračnim mjestima, a korisni mogu biti i pripravci od preslice koji jačaju otpornost biljaka.

Pepelnica tikvica česta je bolest tikvenjača koja može oslabiti biljke i smanjiti prinos.

• Kako prepoznati? Na listovima se pojavljuje bijela prevlaka nalik brašnu.
• Što učiniti odmah? Zaražene listove treba ukloniti, a biljke poprskati otopinom mlijeka i vode.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? Važno je osigurati dovoljno prostora između biljaka kako bi se omogućila dobra cirkulacija zraka. Pripravci od preslice mogu pomoći u jačanju otpornosti biljaka.

Mrkvina muha jedan je od najvažnijih štetnika mrkve, ali može napadati i druge biljke iz porodice štitarki, poput peršina, celera i pastrnjaka. Ličinke ulaze u korijen i hrane se njegovim tkivom.

• Kako prepoznati? Lišće poprima crvenkastu ili ljubičastu boju i postupno vene. U korijenu mrkve vide se hodnici koje su izgrizle ličinke.
• Što učiniti odmah? Zaražene biljke treba ukloniti, a usjev se može zaštititi prekrivanjem mrežom protiv insekata.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? Važna je primjena plodoreda i mješovita sadnja s lukom ili porilukom jer njihov miris može smanjiti napad štetnika.

Puževi golaći česti su štetnici u vrtu, osobito tijekom vlažnog i kišnog vremena. Hrane se mladim listovima, stabljikama i plodovima te mogu u kratkom vremenu ozbiljno oštetiti biljke poput salate, kupusnjača, jagoda i tikvica.

• Kako prepoznati? Na listovima i plodovima pojavljuju se nepravilne rupe, a na biljkama i tlu često ostaje sluzav trag kojim se puževi kreću.
• Što učiniti odma? Puževe treba skupljati ručno, osobito rano ujutro ili navečer kad su najaktivniji. U vrt se mogu postaviti i jednostavne klopke, primjerice posude ukopane u tlo napunjene pivom ili zaslađenom vodom koje privlače puževe.
• Kako spriječiti ponovnu pojavu? Važno je uklanjati vlažna i zaklonjena mjesta u kojima se puževi skrivaju, poput dasaka, kamenja ili gustog korova. Oko osjetljivih biljaka mogu se postaviti mehaničke prepreke od piljevine, pepela, vapna, ljuski jaja ili grubog pijeska koje puževima otežavaju kretanje. Dobro je poticati i prirodne neprijatelje puževa, poput ježeva, ptica, žaba i trčaka, jer oni prirodno smanjuju njihovu brojnost.

Pročitajte još:

Prirodna zaštita bilja u voćnjaku i vrtu

Prirodni pripravci kao pomoć u zaštiti