Suvremene sorte trešnje i drugog koštičavog voća u plantažnim nasadima vrlo su osjetljive na uzročnike bolesti i štetnike. Bez pravilne zaštite trešnje tržna vrijednost plodova može biti ozbiljno narušena, a neki štetni organizmi mogu uzrokovati i potpuno propadanje stabala. Zato je važno znati gdje i kako uzročnici bolesti prezimljuju. Smanjenjem izvora zaraze za iduću sezonu smanjujemo i potrebu za primjenom sredstava za zaštitu bilja.
Bolesti trešnje: tko ih uzrokuje i gdje prezimljuju
Parazitske bolesti uzrokuju gljive, bakterije, fitoplazme, virusi i viroidi. Među njima su gljive odgovorne za čak 70 % svih opisanih biljnih bolesti. Nepovoljno razdoblje, primjerice zimu, gljive preživljavaju u obliku spora, micelija, micelijskih nakupina i različitih plodnih tijela. Najčešće se zadržavaju na odumrlim biljnim ostacima, poput otpalog zaraženog lišća, ili na nadzemnim organima voćke (Tablica 1).
U našoj zemlji nisu rijetki slučajevi prijevremenog sušenja pupova i izdanaka marelice, breskve, trešnje i višnje (Fusicoccum syn. Phomopsis, Valsaria syn. Cytospora). Također se javlja prijevremeno venuće i sušenje stabala različitih koštičavih vrsta – breskve, šljive, bajama i trešnje (Armillaria, Rosellinia, Phytophthora, Verticillium).
Osim toga, od 2014. godine u nekoliko su sezona na trešnjama, nakon pojave smolotoka na deblima, zabilježene jače bakterijske infekcije i propadanje plodova (Pseudomonas syringae).
| Važnija bolest | Voćna vrsta | Način i mjesto prezimljenja | |
|---|---|---|---|
| Zaraženo lišće | Zaražene grančice | ||
| Stigmina carpophila (šupljikavost lišća) |
koštičave vrste* | strome (konidiji) u biljnom tkivu na zaraženom lišću, pupovima i grančicama | |
| Monilinia spp. (palež cvjeta, izboja i trulež plodova) |
koštičave vrste* | ne | rak-rane i mumificirani plodovi (konidiji) |
| Blumeriella jaapii (kozičavost lišća) |
višnja, trešnja | micelij i apoteciji u zaraženom lišću | acervuli na kori uz pupove |
| Pseudomonas syringae (bakterijska pjegavost i rak) |
breskva, trešnja | ne | bakterijske stanice uz rak-rane i pupove |
*Koštičave vrste: breskva, marelica, trešnja, višnja, šljiva i bajam.
Zašto je važno zimsko prskanje trešnje bakarnim pripravcima
Velik broj gljivičnih i bakterijskih bolesti trešnje prezimljuje na zaraženim grančicama uz pupove ili uz rak-rane na debljim granama i provodnicama (Tablica 1). Stoga su preventivna tretiranja bakarnim pripravcima tijekom mirovanja vrlo važna.
Važno: bakarne pripravke na trešnji i drugom koštičavom voću ne smijemo koristiti tijekom vegetacije zbog moguće toksičnosti.
Najbolje ih je primijeniti već ujesen, krajem ili nakon otpadanja lišća. Drugi povoljan rok je kraj zime i početak proljeća, u vrijeme bubrenja i neposredno prije otvaranja pupova. Za tzv. zimsko plavo prskanje registrirani su u povišenim koncentracijama. Ipak, bolje ih je u spomenutom razdoblju primijeniti u više navrata, dva do tri puta.
Bakarni fungicidi koji se mogu koristiti tijekom mirovanja trešnje navedeni su u Tablici 2. Umjesto pojedinačnih bakarnih djelatnih tvari može se primijeniti i njihova kombinacija s mineralnim uljem.
| Djelatna tvar | Pripravak | Registracija | Primjena |
|---|---|---|---|
| bakrov oksid | Nordox 75 WG | Monilinia spp., Stigmina, bakterijski rak (Pseudomonas) | 0,2 % |
| bakrov oksiklorid | Cuprocaffaro 32 WP | Stigmina | 1 % |
| bakrov oksiklorid | Neoram WG | Stigmina, Monilinia | 0,5 – 0,6 % |
| bakrov oksiklorid | Cuprablau Z WG | Monilinia spp., Stigmina, bakterijski rak (Pseudomonas) | 1,6 – 2 kg/ha |
| bakrov oksiklorid | Oxitec Bio WG | Blumeriella, Stigmina, Monilinia, Pseudomonas | 3 kg/ha |
| bakrov hidroksid | Champion WG | Stigmina | 2 – 3 kg/ha |
| bakrov hidroksid | Airone SC | Stigmina, Monilinia, Pseudomonas, Xanthomonas | 4 l/ha |
| bakrov hidroksid | Bordoška juha Caffaro | Stigmina | 1,5 % |
| bakrov hidroksid | Bordoška juha Manica | Stigmina | 1,5 % |
| bakar i mineralno ulje | Modro ulje SE | Stigmina | 2 – 3 % |
Najvažniji štetnici trešnje
Trešnja se često uzgaja uz okućnice i vikendice, kao pojedinačno visoko stablo. U takvom uzgoju, ali i u plantažnim nasadima, gotovo se svake sezone jače pojavljuju dva štetnika koji smetaju vlasnicima trešanja. To su crna trešnjina uš (Myzus cerasi) i trešnjina muha (Rhagoletis cerasi), uzročnik crvljivosti plodova.
Crna trešnjina uš
Trešnju, kao i sve druge voćne vrste, napadaju lisne uši. To su većinom mali kukci (1,5 – 2 mm) nježne građe tijela. Osim izravnih šteta sisanjem biljnih sokova, lisne uši posredno štete još više jer prenose desetke biljnih virusa.
Crna trešnjina uš vrlo je tamne, gotovo crne boje, po čemu je i dobila ime. Napad se najčešće prepoznaje na mladicama i vršnom lišću, koje se kovrča. Uš izlučuje obilje ljepljive tekućine, medne rose, koja privlači mrave. Tako onečišćene biljne organe naseljavaju gljive čađavice (npr. Alternaria, Cladosporium). One znatno smanjuju asimilaciju, a naknadno onečišćuju i plodove. Štete mogu biti vrlo velike.
Lisnim ušima pogoduje toplo i sparno vrijeme, a prekomjerno množenje najčešće bilježimo u svibnju. Tijekom lipnja i ljeta uši s voćaka sele na alternativne domaćine. Kritičnom vrijednošću smatra se 3 % napadnutih mladica nakon cvatnje. Tada je suzbijanje opravdano.
Za suzbijanje na trešnji u nas su registrirani pripravci na osnovi acetamiprida: Mospilan SP (250 g/ha) i Mospilan SG (300 g/ha), uz karencu od 14 dana. Formulacija SP registrirana je za suzbijanje svrdlaša i trešnjine muhe, a formulacija SG za lisne uši i trešnjinu muhu.
Trešnjina muha – uzročnik crvljivosti plodova
Donedavno je uzročnik crvljivosti plodova trešnje u nas bila europska trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). Prije nekoliko godina potvrđena je i populacija karantenske sjevernoameričke trešnjine muhe (Rhagoletis cingulata). Opis, biologija i štetnost obiju vrsta vrlo su slični pa ih opisujemo zajedničkim imenom – trešnjina muha.
Trešnjina muha najvažniji je štetnik trešnje, višnje i maraske i raširena je u svim krajevima naše zemlje. Uzrokuje lošiju kakvoću plodova i manji prinos soka kod višnje i maraske. Crvljive trešnje ne mogu se izvoziti, iako se još uvijek prodaju na našim tržnicama. Sorte trešnje i višnje koje dozrijevaju prije četvrtog tjedna leta trešnjine muhe nisu jače napadnute.
Kako izgleda i kako se razvija trešnjina muha
Trešnjine muhe ubrajamo u voćne muhe, malene do srednje velike kukce s raznovrsnim šarama na prozirnim krilima. Odrasle muhe velike su oko 4 mm. Ličinka je bjelkasta, bez nogu i vidljive glave, sužena prema naprijed i naraste do 6 mm.
Trešnjina muha ima jednu generaciju godišnje. Prezimljuje kao kukuljica u površinskom sloju tla (3 – 5 cm), najčešće ispod stabala napadnutih prethodne sezone. Odrasle muhe pojavljuju se krajem travnja u jadranskoj, odnosno sredinom svibnja u kontinentalnoj Hrvatskoj. Nakon 7 – 14 dana dopunske ishrane biljnim sokovima, pri temperaturama višim od 20 °C, počinju odlagati jaja.
Ženka jaja najradije odlaže u plodove koji su počeli mijenjati boju te postaju mekši i sočniji. Jedna ženka odloži 20 – 80 jaja. Leglicom napravi mali džepić u koji odloži jaje, a plod na tom mjestu omekša i podložan je truleži. Razvoj jaja traje 6 – 10 dana. U jednom plodu može biti više jaja, ali se razvija samo jedna ličinka.
Ličinka prodire u plod sve do koštice, a njezin razvoj traje dvadesetak dana. Zatim se spušta u tlo i začahuri. Iz dijela kukuljica u proljeće izlaze odrasle muhe, a dio može preživjeti još jednu ili čak dvije zime.
Praćenje i suzbijanje trešnjine muhe
U integriranoj i ekološkoj proizvodnji obavezno je praćenje leta trešnjine muhe žutim ljepljivim pločama (20 x 30 cm). Ploče postavljamo tijekom svibnja, prije početka promjene boje plodova.
Suzbijanje je opravdano već kada do stadija promjene boje plodova iz zelene u crvenu uhvatimo jednu muhu na dvije ploče. Kod ranih sorata trešnje suzbijanje najčešće nije potrebno.
Sakupljanje otpalih zaraženih plodova i obrada tla ispod stabala mogu smanjiti napad iduće sezone. Naime, trešnjine muhe roda Rhagoletis slabo lete, a domet im je svega stotinjak metara.
Za primjenu na trešnji u nas su dopušteni insekticidi Mospilan SP i Mospilan SG (acetamiprid), s karencom od 14 dana. Vrlo su učinkoviti protiv trešnjinih muha. U suvremenim nasadima na slabo bujnim podlogama populaciju je moguće pouzdano pratiti žutim pločama. Tako se određuju stvarna potreba i optimalan rok primjene insekticida, uz obavezno poštivanje karence. U integriranoj proizvodnji dopušteno je samo jedno suzbijanje trešnjine muhe.
Zaštita trešnje uz okućnice i vikendice
Suzbijanje trešnjine muhe veći je problem na velikim stablima uz okućnice i vikendice, cijepljenima na bujnije podloge, osobito kod kasnijih sorata. Dio populacije može se smanjiti postavljanjem većeg broja žutih ljepljivih ploča u krošnje. Ploče je, međutim, potrebno ukloniti nakon berbe jer privlače i brojne korisne kukce, primjerice parazitske osice.
Ekološki prihvatljivija metoda je primjena gotovog mamca Success Bait KS (spinosad i atraktant). U Sjevernoj Americi pokazao je visoku učinkovitost u dozi od 1,0 l/ha. U nas ovaj pripravak ima dopuštenje za suzbijanje maslinove muhe i mediteranske voćne muhe na agrumima, mandarini i maslini (karenca 4 dana za agrume, 14 dana za masline). Prska se u koncentraciji od 3 % (3 dl na 10 litara vode).
Isti ili sličan učinak postiže se insekticidom Laser KS u kombinaciji s atraktantom Buminal. Ovakvim ekološki prihvatljivim mjerama dovoljno je tretirati samo donje grane visokih stabala trešnje koja se uzgajaju za vlastite potrebe kućanstva.
| Djelatna tvar | Pripravak | Registracija | Primjena |
|---|---|---|---|
| acetamiprid | Mospilan SP | svrdlaši i trešnjina muha | 0,25 kg/ha, K = 14 dana |
| acetamiprid | Mospilan SG | lisne uši i trešnjina muha | 0,3 kg/ha, K = 14 dana |
| prirodni piretrin | Abanto, Krisant, Pyregard, Direkt Green | lisne uši | 0,75 – 0,9 l/ha, K = 3 dana |
| emamektin | Affirm Opti WG | octena mušica i savijači ploda | 1,2 – 2,25 kg/ha, K = 7 dana |
| piriproksifen | Brai, Proximo EC | štitaste uši | 0,04 – 0,05 %, K = OVP |
K = karenca; OVP = osigurana vremenom primjene.
Octena mušica pjegavih krila – prijetnja zrelim plodovima
Dozrijevanjem plodova trešnje i višnje raste opasnost od octene mušice pjegavih krila (Drosophila suzukii). Riječ je o polifagnom štetniku koji se u posljednjih petnaestak sezona proširio posvuda i izravno pridonosi širenju truleži plodova.
Na položajima i sortama na kojima su prethodnih sezona zabilježene štete preporučuje se postavljanje mamaca. Za njih se koriste plastične boce od 250, 500 ili 750 ml. Oko 3 cm ispod čepa simetrično se izbuše rupice promjera oko 5 mm. U bocu se do otprilike polovice ulije jabučni ili vinski ocat, ili vodena otopina kvasca sa šećerom. Takvi mamci djelomično smanjuju populaciju octenih mušica.
Od insekticida su za trešnju registrirani prirodni piretrin i emamektin, s karencom od 3, odnosno 7 dana.
