Nastojanje da se smanji čovjekov utjecaj na vremensko-klimatske prilike planeta postalo je nezaobilazan faktor u svim ljudskim djelatnostima. Tako se pri uzgoju preživača već neko vrijeme pozornost okreće, ne samo zdravstvenim, ekonomskim i čimbenicima kvalitete mesa i mlijeka, nego i količinama metana koje se pritom ispuštaju u atmosferu.
Iako metana, koji je staklenički plin, u zraku ima vrlo malo (0.00019 %), želje političara potaknule su kemijsku industriju da razvije aditive za smanjenje količina metana pri probavi preživača, prije svega krava. Danska, čija je mliječna i mesna industrija u svjetskom vrhu po učinkovitosti, inovacijama i kvaliteti, odlučila je otići korak dalje. Tako je danska vlada donijela odluku da od početka 2025. godine upotreba ovakvog aditiva postane obvezna za sve farmere koji imaju više od pedeset krava u konvencionalnom uzgoju. Krajnji rok početka upotrebe je bio prvog listopada.
Problemi u primjeni i reakcije farmera
S početkom primjene počeli su i prvi problemi njegove primjene. Riječima farmera Kenta Davidsena „Nije normalno za cijelo stado od tisuća krava da sve do jedne dobiju dijareju“, da bi nekoliko dana kasnije dodao kako je „proizvodnja mlijeka po kravi pala za gotovo tri kilograma. Nakon 10 do 12 dana neke nisu mogle ustati, a unutar mjesec dana deset ih je uginulo.“ Suočen s ovakvim zdravstvenim problemima Davidsen je odlučio prestati davati aditiv, kao i neki drugi proizvođači mlijeka, jer nije želio biti odgovoran za loše zdravstveno stanje jadnih životinja, o čemu je obavijestio odgovarajuće državne institucije. Dva tjedna nakon prestanka davanja aditiva, stanje krava se normaliziralo, kao i proizvodnja mlijeka.
Rezultati istraživanja i stručne nedoumice
Budući da se sa sličnim problemima javilo još proizvođača, Centar za inovacije SEGES je napravio istraživanje iz kojeg se saznalo da je kod dvije trećine farmera uočen pad količine mlijeka, kao i metabolički poremećaji. U vjerodostojnost podataka danskih farmera ne treba sumnjati budući da ih je velika većina školovana daleko iznad prosjeka EU. Stručnjaci su prilično iznenađeni pojavljivanjem problema budući da su ispitivanja u više zemalja pokazala neškodljivost aditiva.
Priznaju da je bilo slučajeva pada proizvodnje mlijeka, ali ne i pojave poremećaja zdravlja. Bit će potrebna detaljna istraživanja svih čimbenika pri uzgoju krava kako bi se moglo odgovoriti na pitanje može li i koliko ovakav aditiv naškoditi proizvodnji mlijeka i zdravlju životinja. Ono što zaista zabrinjava je, u stvari, sama svrha dodavanja sintetskog aditiva zbog potrebe smanjivanja emisije metana, čije djelovanje na stupanj zagrijanosti planeta je zanemarivo. U konkretnom slučaju se radi o smanjenju od prosječno 90 grama metana dnevno po jednoj kravi.
Paradoksi regulative i proizvodnje
Postoji još nekoliko paradoksa vezanih uz obvezu korištenja aditiva. Organski uzgoj krava nije obuhvaćen obvezom njegove primjene budući da je pri takvom uzgoju zabranjeno korištenje sintetskih tvari. Međutim, pri organskom uzgoju životinje emitiraju više stakleničkih plinova po jedinici proizvoda budući da je manja dnevna količina mlijeka, kao i potrebno duže vrijeme za jednaku količinu mesa. Ako zamislimo da svi farmeri prijeđu na organski uzgoj, a potrošnja mlijeka i mesa ostane jednaka, moralo bi doći do značajnog povećanja broja krava, čime bi se uvelike povećale emisije stakleničkih plinova. Još jedan paradoks vezan je uz EU direktivu o zaštiti voda. Naime, direktivom su zaštićena močvarna područja, dapače potrebno ih je i obnavljati pri čemu se zaboravlja da one u zrak ispuštaju daleko više metana od domaćih životinja.
U bližoj budućnosti Danska planira uvesti i opći porez na uzgoj životinja. Ovo financijsko opterećenje će smanjiti konkurentnost proizvodnje mesa i mlijeka, zbog čega je razumljiv otpor poljoprivrednika prema sporazumu s južnoameričkim državama – Mercosur. Metan, kao i ugljikov dioksid, su nužne posljedice života, tako da je porez na emisije stakleničkih plinova životinja u stvari porez na njihovo disanje, odnosno u konačnici život. Istovremeno, „popravljati“ prirodne mehanizme koji izravno omogućuju naš život je uzaludna bitka, budući da će u tom natjecanju priroda uvijek pobijediti.
naslovna foto: gemini.ai
