U posljednje vrijeme sve češće se govori o uporabi digitalnih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji. Digitalne tehnologije poznate su kao pametna ili precizna poljoprivreda, a obuhvaćaju uporabu dronova, senzora, IoT uređaja, umjetnu inteligenciju i GPS-a itd. u svrhu optimizacije poljoprivredne proizvodnje.
Uporabom ovih tehnologija omogućava se preciznija primjena resursa (npr. gnojiva, sredstava za zaštitu bilja), obavljanje preciznije sjetve, praćenje stanja usjeva (zdravstveno-biljne bolesti, nedostatak hraniva ili vode). Prednosti primjene digitalnih tehnologija ogledaju se kroz povećanu učinkovitost zbog smanjenja troškova gnojiva, sredstava za zaštitu bilja što dovodi do povećanja prihoda uz istovremeno smanjenje utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš.
Praćenje usjeva i donošenje odluka na temelju podataka
Praćenjem vremenskih prilika (mjerne stanice) i stanja usjeva (putem kamera ili satelita) lakše i bolje se mogu donijeti odluke o provedbi potrebnih agrotehničkih mjera temeljenih na stvarnim podacima s određenog područja uzgoja usjeva. Daljinsko istraživanje osigurava da praćenje zdravlja i rasta usjeva traje kraće vrijeme i pruža podatke u stvarnom vremenu, povećavajući učinkovitost u poljoprivrednoj proizvodnji. Vegetacijski indeksi (VI) su spektralne transformacije dvaju ili više pojaseva satelitskih ili snimaka dronom, osmišljenih za poboljšanje, mjerenje i praćenje zdravlja, pokrivenosti i bujnosti biljaka. Koristeći multispektralne podatke, oni detektiraju sadržaj klorofila i strukturne promjene na biljkama. Vegetacijski indeksi omogućuju poljoprivrednicima procjenu stresa usjeva, nedostatak hraniva i gustoće biomase. Jedan od najčešće korištenih vegetacijskih indeksa u daljinskom istraživanju u poljoprivrednoj proizvodnji, od njegovog uvođenja 1970-ih, je NDVI (Normalized Difference Vegetation Indeks).
U zdravim biljkama, klorofil – glavni pigment uključen u fotosintezu – snažno reflektira NIR svjetlost i apsorbira većinu crvene svjetlosti. Međutim, ako biljke pate od nekog nepovoljnog uvjeta poput suše ili biljnih štetočinja , ovaj se omjer mijenja jer se apsorbira više NIR svjetlosti, a reflektira više crvene svjetlosti. Ispitivanje omjera NIR i crvene refleksije omogućuje brzu procjenu stanja biljaka, kako bi se vidjelo napreduju li biljke ili pokazuju znakove stresa.
NDVI vrijednosti kreću se od -1 do 1, pri čemu više vrijednosti ukazuju na zdraviju vegetaciju, a niže vrijednosti na biljke koje su u stresu i one koje su u vegetacijskoj fazi dozrijevanja ili neplodna područja poput pijeska ili snijega. NDVI vrijednosti daju lako čitljivu sliku pokrova zemljišta i stanja usjeva, u rasponu od -1,0 (najniže) do 1,0 (najviše). Poznavanjem načina rada NDVI-ja, omogućuje nam da se utvrdi zdravstveno stanje usjeva i pokrivenost parcele usjevom. Ovaj indeks koristi se prilikom nadzora poljoprivrednih površina.
GNDVI (Green Normalized Difference Vegetation Index) – koristi zeleno svjetlo umjesto crvenog, što ga čini osjetljivijim na varijacije koncentracije klorofila i boljim za procjenu zdravlja usjeva u srednjoj do kasnoj fazi razvoja biljaka.
EVI (Enhanced Vegetation Index – Indeks poboljšane vegetacije) je satelitski indeks za praćenje zdravlja i gustoće vegetacije, koji poboljšava poznati NDVI smanjenjem atmosferskih utjecaja i pozadinske buke tla. Posebno je učinkovit u područjima guste vegetacije jer manje zasićuje, pružajući točnije podatke o biomasi, klorofilu i strukturi krošnje.
MSAVI2 (Modified Soil Adjusted Vegetation Index 2) je indeks vegetacije dizajniran za minimiziranje utjecaja pozadine tla na izračun vegetacije, što ga čini superiornijim u odnosu na NDVI u područjima s rijetkom vegetacijom ili golim tlom.
LAI (Leaf Area Indeks-Indeks površine lista): Mjeri jednostranu površinu zelenog lista po jedinici površine tla, koristi se za procjenu fotosinteze i neto primarne proizvodnje.
Satelitski nadzor u okviru ZPP-a
U programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije od 2023. do 2027. godine uveden je sustav za nadzor površina (monitoring) koji je postupak redovitog i sustavnog opažanja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel u okviru programa Copernicus. Nadzor poljoprivrednih površina i svih aktivnosti na njima provodi se cijele godine, a poljoprivredni proizvođači mogu rezultate nadzora vidjeti u AGRONET sustavu. Mada je sustav nadzora poljoprivrednih površina pomoću NDVI indeksa izuzetno vrijedan alat, postoje situacije u kojima se ne može dobiti jasna slika provedbe odgovarajućih zahtijevanih mjera u provedbi određenih eko shema.
Eko shema konzervacijska poljoprivreda za cilj ima konzerviranje tla primjenom sljedećih praksi: stalna pokrivenost poljoprivredne površine uzgajanom glavnom kulturom, pokrovnim usjevom ili biljnim ostacim, minimalna obrada tla kojom se tlo ne prevrće, obavezan dvopoljni plodored na parceli u godini podnošenja Zahtjeva za izravna plaćanja. Permanentnu pokrivenost tla korisnik osigurava na način da tlo bude pokriveno usjevima, glavnim i sekundarnim koji obuhvaćaju postrne i pokrovne usjeve, minimalno 70 % godine zahtjeva, a ostatak razdoblja, prilikom pripreme za uspostavu glavne odnosno sekundarne kulture, tlo mora biti pokriveno zelenim ili suhim ostacima biljke nakon žetve/berbe prethodne kulture. Praćenjem provedbe konzervacijske poljoprivrede na terenu i pregledom snimaka pokrivenosti pomoću satelita (NDVI) iz razloga što NDVI indeks ne mjeri biljne ostatke već samo zelene biljke na oraničnoj površini izmjerena je manja vrijednost NDVI indeksa. Na parceli vidljiva je količina biljnih ostataka prije sjetve pokrovnog usjeva.
Isti usjev pregledan je u vrijeme nastanka satelitske snimke na kojoj je NDVI izmjeren od 0,28-0,41. Stoga je preporuka poljoprivrednim proizvođačima uključenim u Eko shemu konzervacijska poljoprivreda da zatraže od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zadatak za dostavljanje geotagiranih fotografija kako bi dokazali provedbu svih potrebnih obveza.
naslovna foto: Gemini.ai
