Dana 19. ožujka 2026. u Mičetincu u okolici Đurđevca održana je edukacija o uzgoju leguminoza te smjesa leguminoza i biljnih vrsta iz drugih porodica koje se uzgajaju kao pokrovni usjevi. Okupljenim poljoprivrednicima prikazane su prezimljujuće i izmrzavajuće (neprezimljujuće) smjese te  mogući načini terminacije pokrovnih usjeva prije sjetve jarih oraničnih vrsta.

Prezimljujuće vrste su: ozime žitarice, travne vrste koje se koriste za krmu (npr. ljuljevi), ozima grahorica, ozimi grašak, ozimi bob i druge, a neprezimljujuće vrste su: heljda, krmni sirak, sudanska trava, soja i druge. Odabir vrsta ili smjese vrsta ovisi o roku sjetve i uvjetima na parceli, ali i o cilju sjetve. Kroz primjere izgleda smjesa različitog sastava i rokova sjetve pokrovnih usjeva „na licu mjesta“ diskutirano je o posljedicama sjetve u kasnim rokovima tijekom prošle jeseni. Pokrovni usjevi sijani u optimalnim rokovima, potpuno prekrivaju tlo, a kasno sijani usjevi, ovisno o botaničkom sastavu zasijanih smjesa rjeđeg su sklopa. U našim uvjetima neprezimljujuće vrste djetelina koje se često nalaze u sastavu smjesa za sjetvu pokrovnih usjeva su aleksandrijska (Trifolium alexandrinum L.) i perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L.). Prezimljujuća djetelina koja se također često nalazi u sastavu smjesa je inkarnatka (Trifolium incarnatum L.). I prezimljujuće vrste mogu propasti uslijed nepovoljnih uvjeta za rast i razvoj ako se posiju izvan optimalnih rokova sjetve.

Utjecaj klimatskih uvjeta

Propadanje uslijed smrzavanja ovisi o fazi rasta i razvoja u kojoj su biljke „ušle u zimu“. Kod nekih je vrsta od velikog značaja dubina sjetve (npr. ako se bob zasije suviše plitko, smrznut će). Prilikom odabira vrsta za uspostavu pokrovnog usjeva potrebno je puno znanja i iskustva. Uspjeh uspostave ovisi o poznavanju svojstava odabranih vrsta (krupnoća i oblik sjemena), radi li se o potiskujućoj ili potiskivanoj vrsti, koji su uvjeti okoliša potrebni za normalan rast i razvoj – temperatura, vlaga, zrak i svjetlost. Svaka je proizvodna godina specifična, a okolišni uvjeti su važan čimbenik za rast i razvoj svake biljne vrste. Na lokaciji održavanja ove edukacije tijekom mjeseca studenog prošle godine količina oborina iznosila je blizu 115 mm, a zima 2025./2026. bila je nešto hladnija. Razdoblje negativnih temperatura i duljina zadržavanja snježnog pokrivača te njegova debljina razlikovala se od područja do područja. U tablici 1 prikazana je usporedba ukupne mjesečne i godišnje količina oborine za Đurđevac s višegodišnjim mjerenjima za postaje Osijek, Bjelovar i Varaždin.

Tablica 1. Usporedba ukupne mjesečne i godišnje količina oborine (mm) za Đurđevac s višegodišnjim mjerenjima za postaje Osijek, Bjelovar i Varaždin

mjesec1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.11.12.ukupno
Osijek, 1889-202445,342,344,757,771,382,16158,756,358,960,254,2692,7
Bjelovar, 1949-202448,847,248,858,378,686,575,976,381,564,980,763,3810,8
Varaždin, 1949-202445,144,849,765,284,3949590,693,374,58159,3876,8
Đurđevac, 2025.57,737,5122,652,769,48,3104,9114,91459,9114,543,1799,5
Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod

Grafikon 1 prikazuje podatke iz tablice 1.

Grafikon 2 Kretanje srednjih mjesečnih temperatura zraka (oC) za mjesto Mičetinac (okolica Đurđevca) za 2025. godinu u usporedbi s višegodišnjim srednjim mjesečnim temperaturama za postaje Osijek, Bjelovar, Varaždin.

Izvor podataka: Državni hidrometeorološki zavod (za postaje: Osijek, Bjelovar, Varaždin) i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (za Mičetinac)

Vremenske prilike kakve se bile tijekom zimskog razdoblja 2025./2026. donijele su sjetvu izvan optimalnih rokova, zato je važno poznavati faze rasta i razvoja biljaka i „kritične faze“ poljoprivrednih vrsta u odnosu prema zahtjevima prema vanjskim čimbenicima.

Lančasta tanjurača

Terminacija (prekidanje vegetacije) pokrovnih usjeva

Sjetva jarih usjeva na oranicama je „pred vratima“. Stoga je nužno provesti terminaciju pokrovnih usjeva na način da biljni ostatci ne ometaju sjetvu i normalan rast i razvoj glavnog usjeva. Najčešće zastupljeni načini terminacije sekundarnih usjeva su mehanički i kemijski ili njihova kombinacija. Vrijeme terminacije pokrovnih usjeva također je važno. U najvećoj mjeri ovisi o mogućnostima svakog gospodarstva i opremljenosti poljoprivrednom mehanizacijom i opremom. Na ovoj su edukaciji prikazana dva načina obrade tla. Prikazana je obrada tla u trake i način rada lančaste tanjurače. Prilikom obrade tla i sjetve u trake (strip-till) prorahljuje se samo tlo unutar sjetvene trake, a ostatak površine tla ostaje netaknut i prekriven žetvenim ostacima ili malčem. Obrada tla u trake kombinira prednosti isušivanja i zagrijavanja tla svojstvenih za obrade tla (u obrađenoj traci) sa svojstvima no-till-a (sjetva direktno, bez obrade tla) koja čuva tlo od degradacije. Dubina obrade prilagođava se potrebama poljoprivredne vrste i stanju tla.

Iskustva poljoprivrednika i značaj edukacija

Iako je ovaj način obrade tla zastupljen na oraničnim površinama manjeg broja poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj tek u posljednjih nekoliko godina, na ovoj su edukaciji međusobno razmijenjena iskustva poljoprivrednika koji unazad tri godine primjenjuju strip-till. Razlike prilikom obrade obzirom na tip i vlažnost tla i prilagođavanja strojeva prilikom obrade i sjetve, kao i početničke pogreške, poljoprivrednici koji imaju iskustva nesebično su podijelili prisutnima. Istaknute su postignute uštede kod troškova obrade tla, stabilniji prinosi i manji rizik u stresnim godinama. Podijeljena su i iskustva o sporijem zagrijavanju tla na kojem su prisutni pokrovni usjevi, duljem zadržavanju vlage tijekom proljeća, što može imati za posljedicu odgodu početka sjetve tijekom hladnog proljeća, ali su istaknute i prednosti pokrova koji tijekom ljetnih mjeseci zadržava povoljno stanje vlage tla.

Tijekom edukacije prikazan je rad lančaste tanjurače. Za razliku od diskova klasičnih tanjurača koji režu, lančasta tanjurača „češlja“ površinu, čupa i reže žetvene ostatke i ravnomjerno ih raspoređuje po površini. Ova tanjurača ne priprema klasičan sjetveni sloj. Prema iskustvima malog broja poljoprivrednika koji je koriste na svojim površinama, najbolje rezultate daje kad se koristi u suhim ili umjereno suhim uvjetima. Edukacije kroz demonstracijske aktivnosti koje se provode putem praktičnih prikaza tema i stručnih sadržaja (uglavnom dobrih poljoprivrednih praksi i inovativnih rješenja) pokazuju prednosti jer se znanja i iskustva razmjenjuju među svim zainteresiranim sudionicima koji unapređuju i proširuju već stečena znanja i vještine. Demonstracijske aktivnosti su jedan od oblika edukacija poljoprivrednih proizvođača, a održavaju se sukladno Pravilniku o provedbi intervencije 78.01. Potpora prenošenju znanja iz strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike republike hrvatske 2023. – 2027. („Narodne novine“ br. 92/24 i 127/25).

Raspored održavanja demonstracijskih aktivnosti je dostupan na poveznici: https://akis.mps.hr/edukacije/demonstracije/

Foto: mr. sc. Tatjana Martinović

Prethodni članakPrecizna sjetva sjemena s Arrow Tube
Sljedeći članakSmanjenje sredstava i jedinstveni fond ugrožavaju stabilnost poljoprivrede i prehrambenu sigurnost
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.