Pozicioniranje sjemena u brazdi je vrlo važno jer direktno utječe na klijanje i brzinu nicanja. Sjeme kukuruza niče na način da embrij upija vodu iz tla. Kad je zrno okrenuto vrhom prema dolje, koleoptil (rukavac) će početi klijati prema gore što je sasvim prirodno. U obrnutom položaju klijanje počinje prema dolje. S vremenom će se klica okrenuti, ali će se dogoditi pomak u kašnjenju nicanja. Zato Arrow sustav omogućava optimizaciju pravilnog okretanja sjemena u tlu.

Što brže nicanje i kretanje u nadzemni dio vegetacije znači i izbjegavanje negativnih pojava, npr. pokorice, što može dovesti do narušavanja sklopa i direktnog utjecaja na prinos. Arrow sustav omogućava optimizaciju pravilnog okretanja sjemena u tlu i ujedno je usklađen s orijentacijom sjetvene brazde. Sustav omogućava i ostale performanse kao što je dubina sjetve i razmak unutar reda. Na taj način je svakoj biljci omogućen razvoj punog potencijala rodnosti. Sjeme se izravno ubacuje iz mjerača u sustav za dostavu, pomoću para akceleratorskih kotača. Dok sjeme obilazi petlju akceleratora postavlja se u pravilni položaj. Spiralna cijev održava kontinuiranu stabilnost položaja – vrh prema dolje. Putujući prema tlu zaglavljuje se u utor koji stvara nož za brazdu.

Na taj način sjeme se „zalijepi“ za tlo vrhom prema dolje, dok je embrio u bočnom položaju. Položaj sjemena u tlu utječe i na položaj listova. List je orijentiran u smjeru embrija čime izbjegavamo njihovo preklapanje u redovima. Rezultat je bolja fotosinteza jer ima više sunčeve svjetlosti. Bolje se čuva vlaga, smanjuje se pritisak korova, a rast je pojačan. Kod klasične sjetve nepravilna orijentacija lista je u 25-30 % slučajeva. Arrow sustav je kompatibilan sa svakom kalibracijom sjemena kukuruza. Početno uštimavanje dubine treba biti nešto pliće od uobičajenog kad se primjenjuje ovaj sustav. Uređaj koristi ubrzanje i strateško trenje za postavljanje sjemena dok se kreće putanjom od mjerača sjemena do brazdice formirane da sjeme točno ulegne s vrhom na dolje. Brazdica obuhvaća sjeme, dok se utor zatvara sustavom od sijaćice. Osim kukuruza, dobri rezultati su se pokazali i kod sjetve soje. U trenutnom pokusu je i sjetva sjemena šećerne repe.

Praćenje brzine nicanja sjemena s obzirom na položaj zrna. Vidljivo je da su najbolji rezultati nicanja zabilježeni kod položaja – TIP DOWN – vrh prema dolje    Foto: agriculture.com

foto: Zoran Maričević, dipl. ing. agr.

Prethodni članakDan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda
Sljedeći članakŠto treba znati o uzgoju leguminoza?
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.