Srne rado odabiru šume sa šibljem te rubove livada i oranica sa šumom. Njihova hranidba obiluje raznovrsnim biljkama poput žitarica, gljiva, lišća, žireva, mahunarki, itd. Osobito vole prošarane male parcelice na kojima se uzgajaju mali vrtovi. Od kasne jeseni do kraja zime žive u grupama koje migriraju na malim udaljenostima. Prelazeći prometnice često stradavaju i nanose štete na vozilima.
Sezona košnje je ipak najveća opasnost jer se poklapa s vremenom lanjenja. Kad majka krene u potragu za hranom mladunče ostaje skriveno u travi i čeka da se srna vrati. Nailaskom kosilice lane ne bježi već ostaje ležati uz tlo.
Pravilan način košnje spašava živote
Zato je važno početi kositi od središta velikih površina livada prema rubovima. Obrnutim smjerom tjeramo lanad u neizbježnu stupicu. Rotacijske kosilice velikih brzina su najopasnije. Noviji uređaji imaju ugrađene infracrvene detektore koji reagiraju na tjelesnu toplinu i trenutno zaustavljaju rad. Prije same košnje je potrebno prošetati površinom i raditi buku. Ako pronađemo lane, ne diramo ga i pustimo da ga pronađe majka. Možemo ga prenijeti u rukavicama ili zamotanog u veliki busen trave. Razlog je da ne prenesemo svoj miris na mladunče jer ga srna neće prepoznati. Teren mogu pretražiti i posebno dresirani psi koji se zaustave na mjestu gdje su mladi i tako ga obilježe do dolaska čovjeka. Ispred traktora se mogu ugraditi šipke s plašilicama – lancima. Dan prije košnje se mogu na livadama postaviti različita trepteća svjetla koja će uznemiravati divljač.
Danas se sve više koriste i dronovi s termalnim kamerama. Košnja u blizini ceste se treba raditi od ceste da se spriječi izlijetanje na kolnik. Osim lanadi, na livadama jednako mogu stradavati zečevi, različite vrste ptica, ježevi, telad… Najviše stradavanja je zabilježeno na velikim površinama krmnog bilja. Najmanje su ugrožene prirodne livade koje se kose jednom godišnje, najbolje kad završi sezona okota mladunaca i othrane ptića. Najugroženija ptica je kosac koja obitava u gustoj travi i rijetko izlazi van. Uz livade opasnost vreba i na površinama pod strnim žitaricama koje se u to vrijeme kombajniraju. Na žitnim poljima se opasnost može umanjiti visokom žetvom da se heder podigne 10 – ak cm od tla.
Kosilice sa senzorima prepoznaju divljač
Senzori otkrivaju divljač i tako sprječavaju zagađivanje krme od lešina koje mogu ući u sijeno ili sjenažu za domaće životinje. Svaki senzor ima LED svjetlo koje reflektira sa zelene površine i vraća podatak natrag. Uključuje se svjetlosni ili zvučni signal dajući dovoljno vremena vozaču za podizanje kosilice. Senzori reagiraju u 0.04 s, a kosilica se podiže za 0,5 s. Detekcijska letva je širine 3 m. Optimalna radna brzina je 8-10km/h.
Robotska kosilica uz pomoć umjetne inteligencije
Ova napredna robotska kosilica služi za košnju velikih površina travnjaka. Ne kosi tik uz drvenaste biljke tako da ostavlja nešto trave do rubova parcela. Ima poboljšani sustav 3D vida koji se nalazi na vrhu kao robotske oči. Kosilica je robusna i dobro radi na nagnutim terenima radi mogućnosti pogona na sva 4 kotača. S jednim punjenjem radi 180 min. Može kositi travu do visine 10 cm u koju se mogu sakriti ježevi, žabe i ostale male životinje, osobito noću kad počinju njihove dnevne migracije. Ova kosilica ih prepoznaje i zaobilazi.
Naslovna foto: poettinger.at
