Kukuruz u početku vegetacije ima spor porast, a to pogoduje razvoju korova koji mogu nanijeti velike štete. Već na početku vegetacije zbog širokoredne sjetve i sporog početnog porasta, kukuruz mogu nadvladati korovi, usporiti mu porast pa čak izazvati i propadanje usjeva.

Ove godine uvjeti za klijanje i nicanje kukuruza, a zatim i za početni rast i razvoj nisu bili optimalni. Nakon sjetve kukuruza uslijedilo je dulje razdoblje s vrlo malo ili bez oborina. Učinkovitost zemljišnih herbicida ovisi o vlazi u tlu, odnosno nakon njihove primjene potrebno je barem 20-ak mm kiše.

Tablica 1. Ukupne količine oborina na nekim mjernim postajama u Koprivničko-križevačkoj županiji tijekom mjeseca travnja i za razdoblje 1.-16. svibnja 2026.

1. – 30. 4. 2026.1. – 16. 5. 2026.
Križevci12,770,3
Đelekovec4,679,8
Hlebine8,198,8
Mičetinac11,599,8
Podravske Sesvete14,995,9
prosjek10,3688,92
Izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Nepovoljni vremenski uvjeti usporili razvoj kukuruza

Početkom mjeseca svibnja na nekim je područjima zabilježena pojava negativnih temperatura, a u drugoj dekadi svibnja dio je usjeva oštećen tučom. Stoga mjere njege treba prilagoditi kondiciji usjeva i stanju na parceli. Najpovoljnije srednje dnevne temperature za rani porast kukuruza su između 18 i 20 °C. Nepovoljni uvjeti za rast i razvoj utječu na rast nadzemnog dijela biljke, ali i razvoj korijena kukuruza koji u fazi razvoja 3-4 lista započinje formirati pravi korijenov sustav. Zato je važno na vrijeme eliminirati korove koji su konkurenti kukuruzu: oduzimaju hraniva, vodu, svjetlost, vegetativni prostor, a to rezultira smanjenim prinosom. Suzbijaju se kemijskim načinom ili kombinacijom mehaničkih mjera suzbijanja korova (međuredna kultivacija) s kemijskim mjerama. Hoće li se smanjiti prinos kukuruza zbog prisutnosti korova, ovisi o vrsti korova i njihovoj brojnosti te o uvjetima proizvodnje. U nepovoljnim uvjetima rasta i razvoja (npr. nedostatak oborina, visoke temperature, pokorica, suvišak oborina…) korovi su prilagodljiviji u odnosu na kulturnu biljku pa se razvijaju brže u odnosu na kukuruz. Kritično razdoblje zakorovljenosti kukuruza traje od faze dva lista do faze desetog, odnosno dvanaestog lista.

Što se tiče vremena nicanja korova u usjevu, najviše štete pričinjavaju korovi koji niču prije i tijekom kritičnog razdoblja zakorovljenosti. Za uspješno suzbijanje korova najvažnije je poznavati vrste korova na poljima, njihovu brojnost, fazu razvoja i značajke herbicida namijenjenih suzbijanju korova u kukuruzu te primijeniti herbicid ili kombinaciju herbicida u pravo vrijeme i na pravi način. Odabir herbicida ovisi o dominantnim korovima na pojedinoj parceli, a prilikom primjene obavezno je pridržavati se propisanih ograničenja na uputama uz svaki odabrani pripravak. Suzbijanje sjemenskih širokolisnih i travnih korova uglavnom se obavlja primjenom zemljišnih herbicida. Ako je obrada tla kvalitetna te nakon primjene zemljišnih (rezidualnih) herbicida padne dovoljna količina oborina na parcelama kukuruza na kojima nisu zastupljeni višegodišnji korovi, zemljišni će herbicidi učinkovito suzbiti korove. Neki od ovih herbicida mogu se koristiti i nakon nicanja do faze razvoja trećeg lista kukuruza pa se primjena može prilagoditi očekivanim oborinama. U prvoj polovici mjeseca svibnja tijekom samo nekoliko dana palo je blizu 100 mm oborina.

Usjev kukuruza – primijenjen zemljišni herbicid – uspješno suzbijeni korovi Foto: mr. sc. Tatjana Martinović

Grafikon 1. Količine i raspored oborina na nekim mjernim postajama u Koprivničko-križevačkoj županiji tijekom mjeseca u razdoblju 1. – 16. svibnja 2026.

Izvor podataka: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

Pravodobna kultivacija i pravilna primjena herbicida

Ovisno o stanju usjeva i do sada provedenim mjerama suzbijanja korova kemijskim putem, treba provesti pravodobnu kultivaciju i prihranu da bi se omogućio nesmetan rast i razvoj u narednom razdoblju. Ako na parcelama prevladavaju višegodišnji širokolisni korovi (slak, osjak i drugi) ili višegodišnji travni korovi (divlji sirak, pirika i drugi) tada treba planirati naknadnu primjenu herbicida nakon nicanja kukuruza i korova (post-em), jer se višegodišnji korovi ne mogu uspješno suzbiti zemljišnim herbicidima. Podatci o sredstvima za zaštitu bilja dostupni su u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (mps.hr) na poveznici: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/. Prije odabira i same primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja, obavezno je provjeriti u kojoj količini po jedinici površine se primjenjuje, na koje vrste korova je učinkovit te u kojoj se fazi rasta i razvoja kukuruza i korova primjenjuje.

Herbicide koji se primjenjuju nakon nicanja kukuruza i korova (post-em primjena) treba primijeniti do određene razvojne faze usjeva kukuruza (najčešće do razvoja 4-8 listova). Neki od pripravaka zahtijevaju dodavanje pomoćnih sredstava za poboljšanje učinka (adjuvanti). Također je obavezno voditi računa o vremenu primjene odabranog herbicida i eventualnim ograničenjima za sjetvu naredne poljoprivredne vrste. Prilikom neujednačenog nicanja korova preporuča se razdvojena (split) aplikacija herbicida. Primjenom u pravo vrijeme i u preporučenoj dozi postiže se bolja učinkovitost herbicida uz istodobno veću ekonomsku isplativost i ekološki bolju prihvatljivost. Redovite preporuke za zaštitu bilja objavljuju se na poveznici https://savjetodavna.mps.hr/preporuke-zastita-bilja/.

Napominjemo da se tretiranja trebaju provesti za mirnog vremena da bi se izbjegla moguća oštećenja susjednih usjeva. Ako su usjevi u kojima se treba provesti suzbijanje korova izloženi nekom stresnom čimbeniku ili oštećeni od tuče, treba sačekati da se biljke oporave.

Mlada biljka kukuruza-nakon obilnih oborina-potrebna međuredna kultivacija Foto: mr. sc. Tatjana Martinović

Rezistentnost korova sve veći izazov u proizvodnji kukuruza

Na pojedinim uzgojnim područjima kukuruza utvrđene su rezistentne populacije divljeg sirka i ambrozije na herbicide iz skupine sulfonilureja i imidazolinona koji imaju isti mehanizam djelovanja (inhibicija acetolaktat sintaze, skraćeno ALS herbicidi). Rezultati istraživanja i područja na kojima je utvrđena rezistentnost u sklopu projekta „Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj (2018. – 2020.)“ objavljeni su na poveznici: https://rezistentnost-szb.hr, a na poveznici https://www.hapih.hr/czb/publikacije/ nalazi se brošura „Rezistentnost divljeg sirka (Sorghum halepense (L.) Pers.) na nikosulfuron i novi pristupi suzbijanju“. Znanstvenici i stručnjaci te proizvođači sredstava za zaštitu bilja i dalje provode istraživanja, a organiziraju se i edukacije za poljoprivredne proizvođače.

Naslovna foto: Shutterstock

Prethodni članakTko su najbolji orači Koprivničko-križevačke županije?
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.