Raž (Secale cereale L.) je jednogodišnja biljna vrsta iz porodice trava koja se uzgaja za potrebe pekarske industrije, proizvodnje alkohola, škroba, sirupa i octa. Pošto klice raži sadrže bjelančevine, šećer, vitamine mineralne tvari upotrebljavaju se u farmaceutskoj industriji.
U prošlosti se ražena slama koristila za prekrivanje krovova, a danas se koristi za izradu pletarskih proizvoda i papira te za proizvodnju komposta za gljive. Raž u smjesi s grahoricom, graškom i drugim kulturama daje kvalitetnu ranu zelenu krmu za hranidbu domaćih životinja. Posljednjih godina sve više se koristi kao pokrovni usjev samostalno ili u smjesama s drugim biljnim vrstama.
Raženi pojas Europe
U Hrvatskoj se uzgaja u konvencionalnom i ekološkom sustavu uzgoja na 2000-3000 ha. Primarno se najviše uzgaja u području poznatom kao Raženi pojas koji obuhvaća zemlje sjeverne i istočne Europe (Njemačka, Poljska, nordijske i baltičke zemlje, Bjelorusija, Ukrajina, Austrija, Češka i Slovačka) gdje su i vremenske prilike manje naklonjene uzgoju drugih žitarica. Bliskost u porodici omogućila je dobivanje hibrida između pšenice i raži nazvanog tritikale. Među žitaricama, raž ima najveći sadržaj vlakana što koristi ljudskoj probavi. Vlakna se nalaze u vanjskim slojevima zrna, a s obzirom na to da se raž obično konzumira kao cjelovita žitarica, vrlo je važan izvor vlakana u zdravoj prehrani.
U nordijskim zemljama 40 % dnevnog unosa vlakana potječe iz raži. Raž je važan izvor minerala, vitamina B skupine i mikronutrijenata. Kao i kod svih žitarica, ugljikohidrati su glavna komponenta zrna. Iako raženo brašno ne razvija pravi gluten, sadrži proteine koji mu daju sposobnost za izradu hranjivog kvasnog kruha. Sjetva ozime raži, koja je dominantna forma ove žitarice, obavlja se petnaestak dana prije sjetve pšenice, što je u ravničarskim područjima početkom listopada, dok se u višim područjima sije u još ranijim rokovima. Zbog dobrog koeficijenta busanja norma sjetve iznosi 200-400 klijavih zrna/m², što ovisi o izabranoj sorti i uvjetima sjetve. Dubina sjetve je nešto plića nego kod pšenice i kreće se u rasponu od 2 do 6 cm. Raž dobro podnosi hladnoću i može rasti i razvijati se u temperaturnim uvjetima sve do smrzavanja. Dobro ukorijenjene biljke preživjet će temperature i do -25°C.
Jeste li znali?
U jesen raž bi svakako trebala bolje izbusati od pšenice iz razloga što u proljeće znatno brže prelazi u fazu vlatanja u usporedbi s pšenicom. Biološki je minimum za klijanje raži 1-2°C, za nicanje i formiranje vegetativnih organa 4-5°C, za formiranje generativnih organa i cvatnju te za formiranje ploda i zriobu 10-12°C. Optimalne su temperature za nicanje 6-12°C, za formiranje vegetativnih organa 12-16°C, za formiranje generativnih organa i cvatnju 16-20°C, a za formiranje ploda i zriobu 16-22°C. Takav odnos prema toplini omogućava rast raži i tijekom zime. No s druge strane raž nije tolerantna na visoke temperature, pogotovo tijekom cvatnje.
Kritične faze i potrebe za vodom
S obzirom na potrebe za vodom, zahtjevi raži manji su u odnosu na potrebe pšenice. Dva su kritična razdoblja, što se tiče potrebe za vodom. Jesenska faza busanja jer u tom razdoblju raž formira najveći broj izdanaka. U uvjetima suhog jesenskog razdoblja sklop usjeva raži je rjeđi (slabije busanje) što u proljeće ne može nadoknaditi. Drugo kritično razdoblje je od vlatanja do klasanja kada raž treba najviše vode. Nedostatak vode u vrijeme cvatnje uzrokuje formiranje manjeg broja klasića i cvjetova i različitih abnormalnosti cvjetova. Dolazi do pojave krezubosti klasa kao posljedice sterilnosti.
Prekomjerna količina oborina tijekom cvatnje nepovoljno djeluje na postotak oplodnje cvjetova. Raž uspijeva na manje plodnim tlima i novoosvojenim tlima. Dobro podnosi kisela tla, ali najviše prinose ostvaruje na plodnim tlima povoljne strukture i teksture. Kao i ostale žitarice, raž daje veće i stabilnije prinose ako se uzgaja u plodoredu. No, raž se često, zbog nemogućnosti uzgoja drugih kultura, sije u monokulturi ili poslije drugih žitarica, ali su u takvim slučajevima ostvareni prinosi niži. Dobri predusjevi za raž su mahunarke i okopavine (krumpir, kukuruz i suncokret). Zbog ranije sjetve treba voditi brigu o pravovremenoj žetvi predusjeva.
Dubok i ravijen korijenov sustav – dobar pokrovni usjev
Raž ima vrlo dubok i dobro razvijen korijenov sustav koji često doseže dubinu od 2 m. Zbog boljeg podnošenja nepovoljnih uvjeta u usporedbi s ostalim žitaricama, raž je izvrstan pokrovni usjev tijekom zimskih mjeseci. Velika korijenova masa koju formira raž dovodi do smanjenja zbijanja tla i osigurava učinkovitu apsorpciju hranivih tvari. To doprinosi smanjenju ispiranja dušika i povećava opću apsorpciju hranivih tvari. Vrlo često se zbog brzog razvoja biljaka u proljeće i gustog sklopa, smanjuje potreba za korištenjem herbicida u usjevima raži. Za razliku od pšenice i ječma, raž je stranooplodna biljna vrsta. Nakon dozrijevanja, sjemenke raži nalaze se vrlo malo ili nimalo u stadiju mirovanja sjemena. Stoga žetva tijekom dugotrajne kiše dovodi do rizika od klijanja zrna unutar klasa, a u tom slučaju usjev se može koristiti samo kao krmna žitarica.
Naslovna foto: Shuttertsock
Izvor: Gospodarski kalendar
 je jednogodišnja biljna vrsta iz porodice trava koja se uzgaja za potrebe pekarske industrije, proizvodnje alkohola, škroba, sirupa i octa.){kind=link}