Zdravstvena njega i ukupne štete koje bilježimo na povrtnim vrstama od neželjenih organizama puno su zahtjevnije i veće kada ih uspoređujemo sa proizvodnjom žitarica i uljarica na oranicama. Pritom uzročnici bolesti uzrokuju gotovo dvije trećine ili 60ak % svih šteta pri uzgoju povrtnih vrsta.
Kako su ljeta sve toplija, uz povišenu vlažnost zraka i učestalije jutarnje rose, sve više na povrtnim parcelama bilježimo štetnost od gljivičnih uzročnika bolesti iz rodova Alternaria, Cercospora, Septoria, Stemphyllium, Erysiphe, te nekih bakterijskih patogena (npr. Xanthomonas, Pectobacterium) (vidi Tablicu 1.).
Tablica 1. Utjecaj vlage i temperature zraka na pojavu i razvoj važnijih uzročnika bolesti pri uzgoju dominantnih vrsta povrća u najsjevernijoj hrvatskoj Županiji:
| Biljna vrsta | Uzročnik bolesti | Uvjeti za razvoj uzročnika bolesti |
| krumpir | Phytophthora infestans | vlaženje ≥10 sati uz temperature ≥10°C |
| Alternaria solani | vlaženje 9-19 sati uz temperature 17-25°C | |
| luk | Peronospora destructor | vlaženje 2-3 sata uz temperature 6-18°C |
| Stemphyllium vesicarium | vlaženje ≥24 sata uz vruće razdoblja (≥25°C) | |
| Pectobacterium carotovorum | vlaga, posredne štete i temperature 20-30°C | |
| kupus | Xanthomonas campestris | dugotrajna rosa, magla i temperature 24-29°C |
| mrkva | Alternaria dauci | vlaženje 8-12 sati uz temperature 16-25°C |
| celer | Septoria apiicola | vlaženje ≥12 sati uz temperature 10-30°C |
| Cercospora apii | vlaženje ≥10 sati uz temperature 15-30°C | |
| peršin | Septoria petroselini | vlaženje “kišenjem” ili rosa uz ljetnu toplinu |
| Erysiphe heraclei | visoka vlažnost zraka, rosa, ljetna vrućina | |
| cikla | Cercospora beticola | vlaženje (rosa), 90-95 % RVZ i 25-35°C |
| rajčica | Phytophthora infestans | vlaženje ≥10 sati uz temperature ≥10°C |
Prognozni modeli za dominantne uzročnike bolesti na povrtnim poljima i primjena sredstva za zaštitu bilja moraju “pratiti” klimatske promjene, te zahtjeve zakonodavstva i tržišta (npr. GlobalGAP). Širenje uzgoja zimskog luka značajno je pojačalo štetnost plamenjače (Peronospora destructor), koja se tijekom blagog zimskog razdoblja pojavljuje već krajem veljače ili tijekom ožujka, a naknadno se u svibnju epidemijski proširi na proljetni luk. Sve ekonomski značajnije bolesti korjenastog povrća (mrkva, celer) (Alternaria, Septoria, Cercospora) nekad su bilježene u vidljivom obliku tek u drugoj polovici ili krajem mjeseca srpnja, a zadnjih godina prve simptome pronalazimo već početkom ili sredinom mjeseca lipnja.
Provedbenom Uredbom 2015/408 Europska komisija je objavila popis 77 djelatnih tvari za zamjenu u cilju smanjenja potrošnje pesticida i poticanja održive zaštite bilja, te promicanja ekološke poljoprivrede. Broj djelatnih tvari sredstva za zaštitu bilja za primjenu u našoj zemlji smanjen je 22,8 % početkom 2024. godine u odnosu na 2007. kada smo započeli pregovaračko poglavlje “Poljoprivreda i ruralni razvoj”. Moguće naredno povlačenje s tržišta i zabrana primjene samo dvije djelatne tvari s popisa kandidata za zamjenu (difenkonazol, tebukonazol) značajno će otežati ili onemogućiti učinkovitu zaštitu lukovičastog i korjenastog povrća od ekonomski najvažnijih uzročnika bolesti tijekom vrućeg i sparnog ljetnog razdoblja (vidi Tablicu 2.).
Tablica 2. Sredstva za zaštitu bilja (fungicidi) registrirani u našoj zemlji za suzbijanje dominantnih uzročnika bolesti (Alternaria, Septoria, Cercospora; Erysiphe, Stemphyllium) u korjenastom i lukovičastom povrću:
| Djelatne tvari | *Pripravci | Primjena u kulturama |
| azoksistrobin | Quadris, Ortiva, Zaftra, Zakeo, Tazer SC | mrkva, peršin, celer, cikla, luk, češnjak, poriluk |
| azoksistrobin & difenkonazol | Ortiva Top SC | mrkva, luk, češnjak, poriluk, celer, peršin, pastrnjak |
| azoksistrobin & tebukonazol | Custodia SC | luk, češnjak |
| boskalid & piraklostrobin | Signum DF | mrkva, celer, luk, češnjak, poriluk |
| difenkonazol | Score, Argo, Difcor EC | mrkva, celer, peršin, luk, poriluk, češnjak |
| difenkonazol & fluksapiroksad | Sercadis Plus SC | mrkva, celer, peršin, pastrnjak, cikla, luk mladi, poriluk |
| fluksapiroksad | Sercadis SC | mrkva, peršin, celer, pastrnjak, luk mladi, poriluk |
| tebukonazol | Folicur EW | luk, češnjak |
| tebukonazol & trifloksistrobin | Nativo WG | mrkva, peršin, poriluk, češnjak |
*Nemaju svi pripravci na osnovu iste djelatne tvari jednaka dopuštenja po kulturama
Crvenom bojom su u Tablici 3. označene djelatne tvari koje su uvrštene na popis kandidata za zamjenu sukladno Provedbenoj Uredbi 2015/408.
Korisno je znati!
Poznato je da neki štetnici nadzemnih organa povrća utječu na naknadnu jaču pojavu uzročnika bolesti: npr. lisne uši i drugi štetnici povrtnih kupusnjača pogoduju širenju bakterijske vrste Xanthomonas campestris, a poljski resičari (tripsi) naknadno “donose” gljivično Stemphyllium sušenje luka. Zabrana i povlačenje s tržišta svih organo-fosfornih insekticida, te gotovo svih neonikotinoida i nekih drugih insekticidnih tvari (npr. sulfoksaflor, indoksakarb, metaflumizon) značajno utječu na uspješnost suzbijanja dominantnih fitofagnih kukaca u lukovičastom povrću i kupusnjačama.
Klimatske promjene i ambiciozni planovi zajedničke europske politike radi smanjenja primjene kemijskih pesticida, uz promicanje širena ekološke poljoprivrede, predstavljaju u narednom razdoblju veliki izazov proizvođačima povrća kako nadalje održati isplativi uzgoj.
Slike 1, 2, 3 i 4: Globalne klimatske promjene, uz ekstremno vruća i sparna ljeta, zahtijevaju od proizvođača povrća na otvorenim poljima navodnjavanje usjeva, pa od početka novog milenija bilježimo sve značajniju pojavu i štetnost bolesti koje su prilagođene ljetnoj toplini (28-32°C), sparini i jutarnjoj rosi (npr. Stemphyllium, Xanthomonas, Septoria, Cercospora, Alternaria). Zajednička europska politika u cilju smanjenja potrošnje pesticida u poljoprivredi povukla je s tržišta i(ili) isto namjerava u narednom razdoblju neka vrlo učinkovita sredstva, pa proizvođači lukovičastog povrća, povrtnih kupusnjača i korjenastih vrsta sve više dojavljuju štete od navedenih “ljetnih bolesti”. Snimio M.Šubić
Naslovna foto: Shutterstock
Izvor: Gospodarski kalendar
