Rajčica, paprika, krastavac, tikvica i patlidžan mogu cvjetati i stvarati plodove tijekom više mjeseci, ali samo ako tijekom vegetacije imaju povoljne uvjete za rast. Često se već sredinom ljeta primjećuje kako biljke slabije cvatu i daju manje plodova, iako na prvi pogled izgledaju zdravo. Razlog najčešće nije prirodni završetak vegetacije, nego posljedica toplinskog i vodnog stresa, nepravilnog zalijevanja, neuravnotežene prihrane ili prevelikog broja dozrelih plodova na biljci.

Cilj nije postići što veći broj plodova odjednom, nego biljci omogućiti da što dulje ostane produktivna. Redovita berba, pravilno zalijevanje, uravnotežena prihrana, malčiranje i odgovarajuća njega pomažu očuvati dobru kondiciju biljke i produljiti razdoblje berbe u vrtovima.

Uzroci usporavanja plodonošenja

Trajanje berbe ne ovisi samo o sorti ili hibridu, nego ponajprije o uvjetima uzgoja. Dok raspolaže s dovoljno vode, hraniva i svjetlosti te nije izložena jačem stresu, biljka istodobno raste, cvate i zameće nove plodove. Problem nastaje kada biljka tijekom vegetacije više puta doživi toplinski ili vodni stres ili kada se na biljci nalazi velik broj dozrelih plodova.

Tada biljka sve više raspoloživih asimilata usmjerava na održavanje postojećih plodova, dok razvoj novih cvjetova postupno usporava. Sličan učinak može imati i neuravnotežena prihrana. Biljka kojoj su tijekom cijele vegetacije osigurani stabilni uvjeti dulje će cvjetati, zametati nove plodove i ostati rodna.

Plodovito povrće u vrtu tijekom ljetne vegetacije
Foto: Shutterstock

Redovita berba produljuje plodonošenje

Redovita berba jedna je od najjednostavnijih i najučinkovitijih mjera za produljenje plodonošenja. Svaki plod tijekom rasta i dozrijevanja troši vodu i hranive tvari, pa biljka sve više raspoloživih asimilata usmjerava prema njegovu razvoju.

Ako se na biljci nalazi velik broj dozrelih plodova, usporava se razvoj novih cvjetova i zametanje novih plodova. Pravodobnom berbom biljka se rasterećuje i nastavlja razvijati nove cvjetove. Istodobno se poboljšava ujednačenost dozrijevanja plodova te smanjuje mogućnost njihova pucanja i drugih fizioloških poremećaja.

Berba rajčice i paprike u vrtu
Foto: Shutterstock

Kod rajčice nije potrebno čekati potpunu zrelost na biljci. Plodovi ubrani u fazi promjene boje u narančastu bez poteškoća će dozrijeti na sobnoj temperaturi. Krastavce i tikvice treba brati redovito, svakih jedan do dva dana, kako plodovi ne bi prerasli i usporili zametanje novih. Kod paprike se plodovi beru u tehnološkoj zrelosti, čim postignu odgovarajuću veličinu i čvrstoću, dok je za fiziološku zrelost (crvenu boju) potrebno dodatnih dva do tri tjedna.

Treba imati na umu da veći broj plodova na biljci ne znači nužno i veći ukupni prinos. Biljka s koje se plodovi redovito beru tijekom sezone najčešće će dati više kvalitetnih plodova od biljke na kojoj se dozrijevanje prepusti slučaju.

Pravilno zalijevanje smanjuje stres biljaka

Ujednačena opskrba vodom jedan je od najvažnijih preduvjeta za dugotrajnu berbu. Problem nije samo nedostatak vode, nego i nagle promjene u vlažnosti tla. Izloženost biljaka izmjenama sušnih razdoblja i nakon toga obilnog zalijevanja nepovoljno se odražava na cvatnju, zametanje i razvoj plodova. Kod rajčice, na primjer, takve promjene mogu uzrokovati pucanje plodova te pridonijeti pojavi vršne truleži. Zato je važno tijekom cijele vegetacije održavati tlo ravnomjerno vlažnim.

Biljke nije potrebno zalijevati svakodnevno malom količinom vode jer u tom slučaju korijen ostaje plitak i osjetljiv na isušivanje. Mnogo je učinkovitije zalijevati rjeđe, ali obilnije, kako bi voda prodrla u dublje slojeve tla i potaknula razvoj snažnijeg korijenova sustava. Tijekom ljeta najbolje je zalijevati rano ujutro, kada su temperature niže i gubici vode isparavanjem manji.

Pravilna prihrana produljuje berbu

Potrebe biljaka za hranivima mijenjaju se tijekom vegetacije. U početku rasta važan je razvoj korijena i lisne mase, dok tijekom cvatnje i razvoja plodova prihranu treba prilagoditi rodnosti. Jedna od najčešćih pogrešaka jest pretjerana primjena dušičnih gnojiva tijekom ljeta. Biljke tada razvijaju bujnu lisnu masu i nove izboje, ali cvatu slabije i sporije razvijaju plodove. To ne znači da dušik treba potpuno izostaviti — biljci je potreban tijekom cijele vegetacije, ali u umjerenim količinama i u ravnoteži s ostalim hranivima. Tijekom plodonošenja posebnu pozornost treba posvetiti kaliju, koji pridonosi pravilnom razvoju i dozrijevanju plodova, i kalciju, koji sprječava pojavu vršne truleži ploda.

Biljke je bolje prihranjivati redovito, jednom tjedno, i u manjim količinama, nego odjednom primijeniti veliku količinu gnojiva. Vrlo dobri rezultati u proizvodnji plodovitog povrća postižu se primjenom zrelog komposta ili kvalitetnih organskih gnojiva koji hraniva otpuštaju postupno. Ipak, za ravnomjernu opskrbu tijekom vegetacije preporučuje se prihrana vodotopivim mineralnim gnojivima.

Malč čuva vlagu i olakšava uzgoj

Malčiranje je jednostavna mjera koja može znatno produljiti razdoblje berbe. Sloj organskog materijala na površini tla smanjuje isparavanje vode, ublažava zagrijavanje tla tijekom ljeta i otežava rast korova. Biljke zato imaju stabilnije uvjete za rast i manje su izložene stresu.

Malčiranje tla oko biljaka povrća
Foto: Shutterstock

Za malčiranje se mogu koristiti slama, sijeno, usitnjena kora, kompost ili drugi organski materijali. Malč je najbolje postaviti kad je tlo dovoljno zagrijano i vlažno, ali ga ne treba naslanjati neposredno uz stabljiku biljke kako bi se smanjio rizik od zadržavanja vlage oko korijenova vrata. Osim što čuva vlagu i smanjuje rast korova, organski se malč postupno razgrađuje te dugoročno poboljšava strukturu tla.

S obzirom na poznati nedostatak organskih materijala i jednostavnost primjene, čak i na manjim površinama, malč od polietilenske folije (crne ili bijele), uz postavljen sustav za navodnjavanje kapanjem ispod malča, svakako ima svojih prednosti.

Pinciranjem do dulje berbe

Kod rajčice je redovito pinciranje jedan od najvažnijih zahvata tijekom vegetacije. Uklanjanjem zaperaka biljka manje resursa ulaže u vegetativni rast, a više u razvoj plodova.

Pinciranje treba provoditi redovito, dok su zaperci još mali, jer biljka tada lakše podnosi zahvat. Po potrebi se mogu ukloniti i donji požutjeli listovi kako bi se poboljšala prozračnost biljke i osvijetljenost plodova. Pritom ne treba pretjerivati budući da su listovi važni za stvaranje hranivih tvari, pa njihovo prekomjerno uklanjanje može smanjiti rodnost. Cilj pinciranja nije ukloniti što više listova, nego održati ravnotežu između rasta biljke i razvoja plodova.

Paprika i krastavci se najčešće prilikom uzgoja na otvorenom ne pinciraju, no kod paprike bi svakako bilo dobro prorijediti grane i ukloniti suvišne cvjetove ako se na nodiju razvije više od jednog. Preporučuje se ukloniti i prvi cvijet koji se pojavljuje na grananju stabljike. Kod patlidžana se također uklanjaju suvišni cvjetovi.

Krajem kolovoza i početkom rujna njegu biljaka treba prilagoditi dozrijevanju već zametnutih plodova. U kontinentalnom području može se prikratiti vrh biljaka rajčice kako bi biljka više hraniva usmjerila na dozrijevanje postojećih plodova. Kod paprike i patlidžana preporučuje se ukloniti sitne plodove koji do kraja sezone vjerojatno neće dosegnuti punu veličinu. Pravilnom njegom pred kraj ljeta može se produljiti berba sve do prvih jesenskih mrazeva. Nastavak prihrane i navodnjavanja prema potrebi posebno je važan za papriku za preradu, koja se bere u fiziološkoj zrelosti.

Pregled mjera za produljenje berbe po vrstama plodovitog povrća

Kultura Mjera koja najviše pridonosi duljoj berbi Na što posebno obratiti pozornost?
Rajčica Redovita berba, pinciranje, uklanjanje donjih požutjelih listova i prikraćivanje vrha biljke krajem kolovoza ili početkom rujna. Izbjegavati višak dušika i nagle promjene u zalijevanju.
Paprika Redovita berba plodova i ravnomjerna opskrba vodom tijekom vegetacije. Tijekom toplinskih valova spriječiti isušivanje tla jer biljka može odbacivati cvjetove.
Krastavac Berba mladih plodova svakih jedan do dva dana. Pobrati prerasle i deformirane plodove. Ne dopustiti da plodovi prerastu jer usporavaju zametanje novih.
Tikvica Vrlo česta berba mladih plodova. Prezreli plodovi brzo iscrpljuju biljku.
Patlidžan Umjerena prihrana, redovita berba i uklanjanje sitnih plodova pred kraj sezone. Prevelik broj plodova usporava njihov rast i dozrijevanje.
Infografika s pregledom mjera za produljenje berbe povrća
Infografika, izvor: B. Benko

Produljenje berbe ne ovisi o jednoj posebnoj mjeri, nego o nizu pravilnih postupaka tijekom cijele vegetacije. Redovita berba, pravilno zalijevanje, uravnotežena prihrana, malčiranje i pinciranje zajedno pomažu biljci da dulje ostane zdrava, nastavi cvasti i razvijati nove plodove.

Najvažnije je biljci osigurati stabilne uvjete za rast i pravodobno reagirati na promjene tijekom sezone. Takav pristup ne zahtijeva mnogo dodatnog vremena ni skupu opremu, a često je upravo razlika između berbe koja završava sredinom ljeta i one koja traje sve do prvih jesenskih mrazeva.

Naslovna foto: Shutterstock

Prethodni članakKlimatske promjene mijenjaju pravila igre u ratarstvu – evo kako se prilagoditi
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.