Podravski proizvođači povrća okupili su se u ponedjeljak na imanju Vlade Počepana u Rogovcu kako bi upozorili na probleme koji, kako tvrde, iz godine u godinu postaju sve ozbiljniji. Najveći pritisak stvara im jeftina roba iz trećih zemalja, proizvedena prema drukčijim pravilima i ponuđena po cijenama koje domaći proizvođači ne mogu pratiti.
Predsjednik Udruge podravskih proizvođača povrća Matija Erhatić kazao je da domaći povrtlari moraju ispunjavati stroge europske zahtjeve, od propisa o radnicima i osiguranju do ograničenja u uporabi pesticida. Istodobno, uvozna roba često dolazi po cijeni nižoj od njihovih troškova.
Mi se pridržavamo svih europskih pravila, od propisa o radnoj snazi i osiguranju do onih o korištenju pesticida, dok je cijena uvozne robe često niža od naših troškova proizvodnje. Riječ je o nelojalnoj konkurenciji koja nas uništava, upozorio je Erhatić.
Problemi su najprije pogodili proizvođače tikvica, zatim krastavaca i paprike babure, a povrtlari strahuju da će se ponoviti i s početkom berbe domaćih lubenica. Traže da hrvatski proizvodi budu jasnije izdvojeni i vidljiviji na policama trgovina.
Želimo poslati poruku da smo još ovdje, da želimo proizvoditi i nastaviti proizvodnju. Međutim, nastavi li se ovim tempom, za nekoliko će se godina domaća proizvodnja ugasiti, poručio je Erhatić.
Marija Komar iz Vukosavljevice upozorila je da proizvođači Ministarstvu poljoprivrede godinama prijavljuju iste probleme, ali bez konkretnih rezultata. Smatra da država može zaštititi domaću proizvodnju, osobito od robe iz zemalja koje nisu članice Europske unije. „Ne može trgovački lanac staviti albansku papriku na policu i reći da neće uzeti hrvatsku. Nemamo problem s uvozom iz Europske unije, nego s robom iz trećih zemalja koja nas cjenovno gazi“, kazala je Komar.
Od Ministarstva traže precizne podatke o povrću koje Hrvatska ne proizvodi u dovoljnim količinama i razdobljima u kojima postoji manjak. Takve bi informacije proizvođačima omogućile da bolje planiraju proizvodnju i izbjegnu situaciju u kojoj svi istodobno uzgajaju iste kulture.
Ako Austrija i Slovenija mogu najprije potrošiti vlastite zalihe, to može učiniti i Hrvatska. Potrebna nam je potpora Ministarstva kako bismo s trgovačkim lancima dogovorili da se, kada domaće robe ima dovoljno, prednost daje hrvatskim proizvodima, istaknula je Komar.
Prosvjednike je podržao virovitičko-podravski župan Igor Andrović, koji je naglasio da su poljoprivreda i prerada među najvažnijim gospodarskim djelatnostima u Županiji.
Došli smo vidjeti na koji način Županija može pomoći, s obzirom na to da je poljoprivreda najveća gospodarska grana na našem području. Primarna proizvodnja i prerada čine gotovo 50 posto bruto domaćeg proizvoda Županije, rekao je Andrović. Kao jedno od rješenja za tržišne viškove naveo je izgradnju sušionice povrća. Županija već ima zemljište u poduzetničkoj zoni, projektnu dokumentaciju i građevinsku dozvolu, ali još nije pronađen ulagač. Razgovori s Podravkom nisu doveli do dogovora jer je toj tvrtki trenutačno isplativije uvoziti sušeno povrće.
Okupljeni povrtlari poručili su da ne traže zatvaranje tržišta, nego jednake uvjete, jasnije označavanje podrijetla robe i sigurniji plasman domaćih proizvoda. Upozoravaju da će bez konkretnih mjera sve više gospodarstava gasiti proizvodnju, a Hrvatska postajati još ovisnija o uvozu hrane.
Foto: Goran Gazdek
