Donosimo analizu agroklimatskih uvjeta u ovogodišnjoj proizvodnji krumpira, pojave bolesti te procjenu prinosa u sortnim pokusima na području Međimurja tijekom 2026. godine.
Svake sezone krajem srpnja procjenjujemo prinose i zdravstveno stanje gomolja u sortnim pokusima na više parcela u okolici Belice. Imaju li međimurski tržni proizvođači krumpira vjeru u pokriće troškova i zaradu nakon katastrofalno loše proizvodne 2025. sezone?
Meteorološki ekstremi u proizvodnoj 2026. godini
Zima 2025./2026. već dugo nije bila tako hladna i s toliko snježnih oborina. Nakon druge snježne oluje (20. veljače 2026.), koja je kratkotrajno prekinula cestovni promet između Varaždina i Zagreba, najviše temperature zraka su tijekom razdoblja od 3. do 14. ožujka 2026. svakodnevno bile u rasponu od 16,6 do 19,0 °C. Zbog toga su najranije sadnje krumpira u Međimurju obavljene već krajem prvog tjedna ožujka (7. ožujka).
Već od sadnje bilježili smo meteorološke ekstreme zbog značajnog odstupanja temperatura zraka i nedostatka oborina (vidi Tablicu 1.), pa sklop pokusnog polja u prvom tjednu svibnja nije bio zadovoljavajući (kod nekih sorti do 50 % biljaka nije niknulo, npr. Esmee i Paradiso). Tek nakon oborina zabilježenih tijekom razdoblja od 12. do 16. svibnja 2026. (u središnjem dijelu Županije tih je dana izmjereno 57,2 mm) sklop pokusnog polja dostigao je očekivanu vrijednost, oko 40.000 biljaka/ha.
| 1. | Tijekom razdoblja od početka travnja do početka druge dekade mjeseca svibnja (01.4.–11.5.) u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu zabilježeno je samo 9,8 mm oborina. Najniže su noćne temperature u istom razdoblju tijekom 30 jutra bile <7 °C, a kroz 26 dana >20 °C. Često je puhao vjetar, pa smo u navedenom razdoblju bilježili uvjete koji nalikuju pustinjskoj klimi. |
| 2. | Dana 1. 5. 2026. najniža je jutarnja temperatura u središnjem Međimurju na 2 m visine uz riječnu dolinu iznosila -1,38 °C, pa je na nekim parcelama zabilježeno totalno smrzavanje cime vrlo rane sorte krumpira (npr. Colomba). |
| 3. | Već tijekom četiri svibanjska dana u zadnjoj dekadi (24.5.–27.5.) najviše su temperature zraka u hladovini bile u rasponu 30,5–33,6 °C. |
| 4. | Termička kupola s uzastopno petnaest vrlo vrućih ljetnih dana, s najvišim temperaturama zraka 32,6–38,5 °C (bez oborina), zabilježena je tijekom razdoblja 17.6.–1.7. 2026. |
| 5. | Novi toplinski udar započeo je u zadnjem tjednu srpnja i prvom tjednu kolovoza (31.7.–6.8. 2026.) uz najviše dnevne temperature zraka >37 °C. |
Sredinom zadnje dekade svibnja cima krumpira nije “pokrila” redove, a već u danima od 24. do 27. svibnja 2026. najviše su dnevne temperature bile u rasponu od 30,5 do 33,6 °C. Zbog prva tri meteorološka ekstrema navedena u Tablici 1., većina je međimurskih tržnih proizvođača krumpira u zadnjem tjednu svibnja 2026. strahovala da će se ponoviti proizvodno katastrofalna prethodna sezona, obilježena sušom i ekstremno visokim temperaturama zraka već tijekom lipnja i srpnja.
Ipak, tijekom razdoblja od 31. svibnja do 15. lipnja 2026. u središnjem je dijelu Županije zabilježeno sedam kišnih dana s ukupno 129,2 mm oborina. Naknadno je već od 17. lipnja do 1. srpnja zabilježena prva termička kupola u 2026. godini, sa svakodnevnim najvišim temperaturama zraka od 32,6 do 38,5 °C.
Prve neželjene promjene na cimi krumpira zbog paleži od visokih temperatura zraka zabilježili smo početkom zadnje dekade lipnja (20. lipnja), ali patološke promjene zbog razvoja uzročnika bolesti uočene su ranije: prvi simptomi koncentrične pjegavosti (Alternaria) na donjem lišću sorte Vogue već 30. svibnja, a prvi simptomi plamenjače (Phytophthora) na sortama Riviera i Arizona zabilježeni su u danima od 17. do 18. lipnja 2026. godine. Prve simptome uzročnika bolesti pronalazimo uz riječne doline te su oni u pozitivnoj korelaciji s razvojnim stadijem usjeva i zabilježenim meteorološkim uvjetima (vidi Tablicu 2.).
Na prvu pojavu najopasnije bolesti cime, krumpirove plijesni (Phytophthora), utjecale su iznadprosječne količine oborina u danima od 31. svibnja do 15. lipnja 2026. (129,2 mm), ali te su oborine ujedno pogodovale lipanjskom razvoju gomolja, odnosno tuberizaciji. Zbog spomenute termičke kupole, s najvišim temperaturama zraka od 32,6 do 38,5 °C bez oborina u danima od 17. lipnja do 1. srpnja 2026., već sredinom zadnje dekade lipnja bilježimo značajnije propadanje cime krumpira na poljima gdje je korišteno farmersko sjeme (vlastita reprodukcija poljoprivrednika), naročito kod sorte Bellarosa.
| Sorte krumpira prema dospijeću** | Bez navodnjavanja – žuta boja | Bez navodnjavanja – crvena boja | S navodnjavanjem – žuta boja | S navodnjavanjem – crvena boja |
|---|---|---|---|---|
| Rane | 46,08 t/ha | – | 74,04 t/ha | – |
| Srednje rane | 46,58 t/ha | 45,50 t/ha | 73,18 t/ha | 42,31 t/ha |
| Srednje kasne | 42,92 t/ha | 40,61 t/ha | 61,89 t/ha | 52,59 t/ha |
| Za preradu | 16,40 t/ha | – | – | – |
| Prosječno | 37,99 t/ha | 43,05 t/ha | 69,70 t/ha | 47,45 t/ha |
*Naveden je ukupan prinos svih gomolja (sitni i krupniji), pa se navedene količine moraju umanjiti barem 30–40 % za količinu gomolja koji se odvaja jer je presitan za tržište.
**Korišteno je deklarirano sjeme sljedećih sorti krumpira, podrijetlom iz Nizozemske: Abalone, Actrice, Aime, Alouette, AR 14-0334, Arizona, Armin, Bernice, Camelia, Cereza, Colomba, Esmee, Estebana, Hind, HZA 15-202, HZD 16-2447, Jolene, Kyra, Leonore, Libra, Lucinda, Lugano, Manitou, Memphis, Paradiso, Primabelle, Rashida, Riviera, Sidney, Sivas, Sunita i Vogue.
Usjevi krumpira su na većini međimurskih polja značajno bolje podnijeli lipanjski toplinski stres nego protekle 2025. sezone, zahvaljujući prethodno zabilježenim obilnijim oborinama u razdoblju od 31. svibnja do 15. lipnja.
Na parcelama s navodnjavanjem prinos gomolja bio je veći, ali ne tako značajno kao prethodne, 2025. sezone. Kada se od ukupne količine odbije sitnija, neprodajna frakcija gomolja, procijenjeni prosječni prinos gomolja krajem srpnja 2026. na parcelama bez navodnjavanja iznosi oko 35 tona/ha.
Mjere zaštite i primjena fungicida
Gotovo dvije trećine aplikacija pesticida u usjevima krumpira trošimo na suzbijanje uzročnika bolesti cime, među kojima je potencijalno najopasnija plamenjača ili krumpirova plijesan (Phytophthora infestans). Početkom novog milenija, zbog pojave i razvoja nove plamenjače, godišnji gubici uroda krumpira u uzgojnim područjima diljem svijeta procjenjuju se na 2,75 bilijuna američkih dolara. Prema podacima Međunarodnog centra za krumpir (CIP), novčani gubitak uroda i cijena kemijske zaštite godišnje iznose čak 3,0 bilijuna američkih dolara.
| Djelatne tvari | Trgovački pripravci (fungicidi) |
|---|---|
| Ametoktradin i kalijevi fosfonati, amisulbrom, azoksistrobin s mandipropamidom, azoksistrobin i fluazinam, bakar i cimoksanil, ciazofamid s azoksistrobinom, ciazofamid s kalijevim fosfonatima i cimoksanilom, fluazinam, fluopikolid i propamokarb, propamokarb i cimoksanil, zoksamid s oksatiapiprolinom, zoksamid s cimoksanilom i azoksistrobinom, ekstrakt koprive i vrbe (uz pomoćna sredstva) | Enervin Pro SC, Leimay-S, Ortiva SC + Revus SC, Zignal Super, Copforce Extra WG, Daramun SC + Diagonal SC, Daramun SC + Phyto Sarcan + Curzate WG, Shirlan SC, Infinito SC, Rival Duo SC, Zorvec Vinabel SC, Reebot WG + Sivar SC, Bio Protektor |
Zbog zajedničke europske poljoprivredne politike i ograničenja primjene pesticida, od 2019. sezone s tržišta su povučene djelatne tvari propineb, mankozeb, dimetomorf, famoksadon i metiram, a još ranije, 2012. godine, klortalonil. Stoga uz riječnu dolinu provodimo poljske mikropokuse kojima provjeravamo nove mogućnosti učinkovitog suzbijanja najopasnije bolesti krumpira, plamenjače ili krumpirove plijesni (vidi Tablicu 4.).
Zbog globalnih klimatskih promjena, zadnjih pet godina jaču pojavu plamenjače u usjevima krumpira bilježimo jednom do dva puta godišnje. Nakon 2019. godine malo je novih djelatnih tvari stiglo na hrvatsko tržište za suzbijanje ove bolesti, a od njih možemo izdvojiti oksatiapiprolin (Zorvec Enicade OD) te veći broj pripravaka na osnovi kalijevih fosfonata, čije registracije uglavnom datiraju od 2021. Ipak, na hrvatskom tržištu i dalje imamo dovoljno registriranih fungicida za suzbijanje ove bolesti, a razlikuju se kemijskim sastavom, biološkom djelotvornošću, cijenom i ekotoksikološkim svojstvima.
Primjena biostimulatora i prilagodba agrotehnike
Vrlo visoke temperature zraka, od 33 do 38 °C, u nizu uzastopnih dana (12 do 15), takozvane termičke kupole, vrlo negativno utječu na zdravstveno stanje cime krumpira i prinos gomolja, posebice ako se jave ranije, primjerice već početkom lipnja, kao u 2025. sezoni. Stoga u programima folijarne zaštite cime krumpira redovito i preventivno, već sredinom i krajem svibnja, koristimo nemikrobiološke stimulatore, poput pripravaka s naglašenim sadržajem morskih algi, huminskih i aminokiselina, silicija te botaničkih (biljnih) spojeva (vidi Tablicu 4.).
| Pripravak | Sastav | Doza (kg/l/ha) | Primjena (%) |
|---|---|---|---|
| Tora Fusion* | dušik, kalijev-oksid i aminokiseline | 2,0 | 0,33 |
| Magnical B* | kalcij, magnezij, bor | 2,5 | 0,4 |
| Bioplex* | aminokiseline, biljni hormoni, ME | 0,4 | 0,07 |
| AMCO Potato* | dušik, fosfor, kalij, magnezij, cink | 4,0 | 0,65 |
| Isabion | aminokiseline i peptidi, organski ugljik | 2,5 | 0,4 |
| Vigor Extra | aminokiselina, cijanamidni dušik | 2,5 | 0,4 |
| Clean Fertilizer N28 | metylen-urea | 5,0 | 0,8 |
| Bio Protektor | ekstrakt koprive i vrbe, pomoćna sredstva | 3,0 | 0,5 |
*Nakon primjene Tora Fusiona (2–3x) ili Bioplexa (2–3x), naknadno se koriste Magnical B (2–3x) ili AMCO Potato (2–3x).
| Godina | Broj i dani tretiranja | Prosječni razmaci tretiranja | Prosječno oborina između tretiranja |
|---|---|---|---|
| 2024. | 6x (25/5, 2/6, 7/6, 12/6, 20/6, 28/6) | 6,2 dana | 21,4 mm |
| 2025. | 6x (21/5, 28/5, 5/6, 12/6, 18/6, 23/6) | 6,2 dana | 6,9 mm |
| 2026. | 4x (6/6, 13/6, 20/6, 5/7) | 9,3 dana | 26,2 mm |
Iskustva dobivena u 2024. sezoni, kada je dugotrajni toplinski val potrajao čak 32 uzastopna dana u kolovozu i početkom rujna (7. kolovoza – 8. rujna 2024.), s najvišim vrijednostima od 30,1 do 36,4 °C, dokazuju da procijenjeni prinosi gomolja kod sorti krumpira namijenjenih skladištenju mogu neposredno prije vađenja biti umanjeni za čak 20 do 50 %. Stoga krumpir ubrajamo u poljoprivrednu vrstu na koju klimatske promjene imaju značajan utjecaj, pa proizvođači moraju prilagoditi agrotehniku, izbor sorti i mjere njege kako bi zadržali konkurentnost na zajedničkom tržištu.
Deset dana nakon zadnje aplikacije različitih članova mikropokusa u 2026. sezoni (20. srpnja) snimljen je izgled cime srednje rane sorte krumpira Vogue, na netretiranom dijelu i na dijelu tretiranom ekstraktom koprive i vrbe.
