Nakon uspostave Agroneta, zaštićene mrežne aplikacije namijenjene poljoprivrednim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj za ostvarivanje prava na potpore u poljoprivredi, temeljem podataka o zatraženim kulturama i pripadajućim površinama mogu se pratiti trendovi porasta ili smanjenja površina pod određenim kulturama tijekom dužeg niza godina.
Osim što Agronet služi za elektroničko ispunjavanje, potpisivanje i slanje zahtjeva za izravne potpore i mjere ruralnog razvoja, kroz ovaj sustav poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost pregleda podataka gospodarstva (uvid u registre, stanje prijavljenih parcela putem ARKOD-a i domaćih životinja), preuzimanje službenih odluka i izdavanje elektroničkih pratećih dokumenata (ePD). Ovim se sustavom provodi praćenje poljoprivredne aktivnosti na parcelama putem satelita te se provode kontrole. Zasijane površine pod ratarskim kulturama za koje su tražena izravna plaćanja u velikoj su mjeri ovisne o ostvarenoj otkupnoj cijeni uroda u prethodnoj vegetacijskoj sezoni njegova uzgoja.
| Godina | Pšenica | Ječam | Zob | Raž | Tritikale | Uljana repica | Kukuruz | Soja | Suncokret | Tikva uljanica | Krumpir | Ukupno tražene površine |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2015. | 137.777,65 | 42.156,85 | 21.749,52 | 1.210,27 | 12.002,50 | 21.168,13 | 280.718,44 | 84.125,09 | 34.137,92 | 4.575,48 | 6.151,46 | 1.019.698,26 |
| 2016. | 159.415,68 | 51.349,03 | 24.187,49 | 1.646,87 | 17.387,97 | 36.520,78 | 254.13,46 | 67.617,76 | 40.161,93 | 5.015,65 | 6.455,16 | 1.061.012,41 |
| 2017. | 117.368,35 | 53.239,46 | 23.524,83 | 1.667,00 | 16.400,39 | 50.606,18 | 271.409,16 | 84.253,88 | 40.193,24 | 3.849,60 | 6.200,34 | 1.077.331,76 |
| 2018. | 139.382,55 | 52.494,69 | 17.468,02 | 2.169,18 | 17.076,75 | 55.653,94 | 261.717,82 | 80.713,98 | 42.504,64 | 2.949,64 | 5.989,44 | 1.084.798,56 |
| 2019. | 138.712,66 | 51.516,25 | 17.506,05 | 1.989,04 | 15.308,87 | 45.560,43 | 285.988,09 | 79.626,72 | 38.614,22 | 2.814,73 | 6.009,07 | 1.095.351,70 |
| 2020. | 138.755,02 | 61.781,63 | 17.616,92 | 1.621,91 | 10.723,19 | 39.885,44 | 288.866,20 | 81.475,78 | 37.909,26 | 3.028,61 | 6.625,31 | 1.102.465,79 |
| 2021. | 144.736,71 | 57.593,04 | 15.901,79 | 1.497,18 | 8.802,48 | 30.651,24 | 302.595,80 | 86.193,76 | 41.654,66 | 2.822,80 | 5.475,41 | 1.118.830,29 |
| 2022. | 156.760,72 | 60.122,36 | 15.678,36 | 2.000,93 | 8.492,33 | 22.722,09 | 287.687,26 | 87.989,43 | 53.119,27 | 2.382,71 | 5.341,33 | 1.127.432,10 |
| 2023. | 169.522,89 | 70.049,97 | 13.521,55 | 3.104,41 | 9.729,99 | 15.590,58 | 285.302,70 | 68.543,95 | 60.934,76 | 1.919,06 | 4.900,94 | 1.121.197,47 |
| 2024. | 138.212,05 | 59.621,20 | 15.763,31 | 2.407,19 | 6.797,78 | 17.482,67 | 282.395,36 | 91.483,31 | 61.959,21 | 2.184,68 | 5.288,51 | 1.108.560,48 |
| 2025. | 150.484,45 | 61.601,62 | 15.021,60 | 2.560,52 | 9.054,04 | 18.082,47 | 278.769,70 | 75.453,46 | 66.584,50 | 1.966,42 | 5.172,84 | 1.091.851,27 |
| 2026. | 161.173,48 | 54.764,98 | 15.331,99 | 2.226,21 | 10.847,09 | 28.413,89 | 262.583,98 | 61.971,93 | 83.867,35 | 1.929,55 | 4.806,15 | 1.082.596,96 |
| Prosjek | 146.025,18 | 56.357,49 | 18.022,71 | 2.008,39 | 11.885,28 | 31.861,49 | 259.453,99 | 79.120,75 | 50.136,75 | 2.953,24 | 5.701,33 | 1.090.927,25 |
Cijene i vremenske prilike mijenjaju strukturu sjetve
Od ukupnih hektara pod izravnim plaćanjima od 1.019.698 ha u 2015. godini do najviše zatraženih 1.127.432 ha u 2022. godini, udio kultura iz porodice trava (kukuruz, pšenica i ječam) zauzima najviše površina pod izravnim plaćanjima, pojedinih godina gotovo polovicu ukupnih površina. Zasijane površine pod pšenicom i kukuruzom vrlo su ovisne o ostvarenoj otkupnoj cijeni i uobičajeno je da, ako jedna od njih ostvari manju otkupnu cijenu, iduće vegetacijske sezone rastu površine pod drugom.
Trend porasta površina pod ječmom do 2023. godine može se pripisati uzgoju i dobrim cijenama pivarskog ječma, a budući da su otkupne cijene pivarskog ječma posljednje dvije godine na tržištu nešto niže, interes za njegov uzgoj je smanjen. Uljana repica, koja ostvaruje najstabilniju otkupnu cijenu već duži niz godina, najveće je površine zauzimala 2018. godine (55.653 ha), od kada se bilježi značajan pad površina pod ovom kulturom sve do 2023. godine, dok je ove godine bilo zasijano 28.413 ha. Uljana repica izuzetno je dobar član plodoreda u ratarskoj proizvodnji, no zbog pojave rezistentnosti repičinog sjajnika na dozvoljene insekticide vrlo je teško provesti njegovo suzbijanje, što u konačnici dovodi do smanjenja ostvarenog prinosa.
Zbog promjene vremenskih prilika sve se više uzgaja suncokret, i to u područjima gdje do prije nekoliko godina, zbog oborina i nižih temperatura u vrijeme dozrijevanja, njegov uzgoj nije bio siguran (sjever Hrvatske). Osim navedenog, pri prošlogodišnjem je otkupu ostvario višu otkupnu cijenu od soje, što nije bio slučaj nijedne protekle godine otkupa.
Ovisno o provedenim agrotehničkim mjerama, stanju tla i vremenu sjetve, kod ozimih ratarskih usjeva (žitarice i uljana repica) ove su godine ostvareni zadovoljavajući prinosi, dok je od parametara kvalitete kod usjeva pšenice hektolitarska masa bila zadovoljavajuća, ali je sadržaj proteina bio nešto niži. Ostvarena kvaliteta pšenice ovisna je o vremenskim prilikama, izabranoj sorti, ali i o provedenoj gnojidbi, poglavito dušikom. Vremenske su prilike u ovogodišnjoj vegetacijskoj sezoni uzgoja pšenice i ječma pogodovale njihovu rastu i razvoju – snijeg je nakon dužeg niza godina u zimskom dijelu vegetacije štitio usjeve od niskih temperatura, ali i osigurao određenu količinu vode potrebnu za rast i razvoj usjeva. Vremenske prilike u kasnijim fazama rasta i razvoja nisu bile pogodne za razvoj biljnih bolesti.
Visokoprinosne sorte pšenice čijom se proizvodnjom ostvaruju prinosi iznad 8 t/ha ne posjeduju genetski potencijal za postizanje visokog sadržaja proteina u zrnu. Također, ako se planira proizvodnja iznad 8 t/ha, tada treba planirati i pojačanu gnojidbu usjeva.
Dobri prinosi, ali sve slabija računica
Mada su ostvareni prinosi bili zadovoljavajući, poljoprivredni proizvođači zbog ostvarenih otkupnih cijena na tržištu i povećanih cijena inputa (gnojivo, sredstva za zaštitu bilja, plavi dizel, sjeme) nisu ostvarili očekivanu dobit. U nastavku su otkupne cijene pšenice po klasama koje se nisu značajno promijenile od 2016. godine. U tablici su navedene cijene u kunama do 2022. godine, a kasnijih godina u eurima, te prosjek cijena svih klasa po godinama u eurima. Najvišu je cijenu pšenica na našem tržištu ostvarila 2022. godine. Valja napomenuti da manji postotak uroda pšenice na našem području pripada u više kvalitativne razrede (Premium i I. klasa).
| Godina | IV. klasa | III. klasa | II. klasa | I. klasa | Premium | Prosjek u € |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 2016. | – | 0,90 | 1,00 | 1,10 | – | 0,1327 |
| 2017. | – | 1,00 | 1,10 | 1,20 | – | 0,1459 |
| 2018. | – | 1,00 | 1,10 | 1,20 | – | 0,1459 |
| 2019. | – | 0,97 | 1,06 | 1,15 | 1,22 | 0,1459 |
| 2020. | 0,88 | 0,95 | 1,02 | 1,10 | 1,18 | 0,1362 |
| 2021. | 1,20 | 1,25 | 1,31 | 1,40 | 1,50 | 0,1768 |
| 2022. | 2,02 | 2,08 | 2,14 | 2,20 | 2,30 | 0,2850 |
| 2023. | 0,160 | 0,170 | 0,180 | 0,190 | 0,200 | 0,1800 |
| 2024. | 0,157 | 0,162 | 0,172 | 0,178 | 0,188 | 0,1710 |
| 2025. | 0,155 | 0,161 | 0,176 | 0,190 | 0,200 | 0,1760 |
| 2026. | 0,145 | 0,155 | 0,160 | 0,170 | 0,180 | 0,1620 |
Napomena: cijene do 2022. godine izražene su u kunskoj protuvrijednosti, a od 2023. godine u eurima.
Vlastito sjeme mora biti dorađeno
Zbog manjih ostvarenih prihoda pri uzgoju ozime pšenice, većina proizvođača ili koristi vlastito sjeme za sjetvu ove kulture ili smanjuje ulaganja u gnojidbu. Gnojidbu ratarskih usjeva treba provoditi prema analizama tla i planiranom prinosu jer, ako se godinama ne provodi pravilna gnojidba, to dovodi do značajnog osiromašenja tla i smanjenja ostvarenih prinosa uzgajanog usjeva. Korištenje vlastitog sjemena bez ikakve dorade doprinosi širenju biljnih bolesti i korovskih vrsta koje su bile iskorijenjene.
Korištenje vlastitog sjemena regulirano je Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 110/2021.), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2022. godine, te Pravilnikom o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva (NN 41/2023.). Temeljem zakonske legislative, poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika mogu za svoje potrebe na vlastitom gospodarstvu proizvoditi sjeme s poljoprivrednog gospodarstva, koje se ne smije prodavati drugom poljoprivrednom gospodarstvu.
Dopušteno je koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljnih vrsta iz skupine strnih žitarica, uljarica i predivog bilja, i to za sjetvu na vlastitom gospodarstvu, pri čemu ono mora biti dorađeno. Zakonom je dopušteno korištenje sjemena s vlastitog gospodarstva čija ukupna proizvodna površina navedenih skupina biljnih vrsta nije veća od 7 ha. Dorada sjemena s vlastitog gospodarstva obuhvaća sušenje, čišćenje, kalibriranje, piliranje i tretiranje sredstvima za zaštitu bilja, za što se poljoprivredni proizvođač treba upisati u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena.
Obvezne analize i čuvanje potvrda
Na sjemenu s poljoprivrednog gospodarstva potrebno je prije sjetve provesti analize u skladu s propisima iz područja biljnog zdravstva. Na sjemenu iz skupine uljarica i predivog bilja potrebno je prije sjetve provesti i laboratorijsku analizu na prisutnost genetski modificiranih organizama (GMO). Ove je analize potrebno provesti na sjemenu za biljne vrste soje (Glycine max L.) i uljane repice (Brassica napus L., partim).
Količina sjemena s poljoprivrednog gospodarstva iz koje se uzima uzorak za provedbu analiza s područja biljnog zdravstva i GMO analize iznosi dvije tone za biljne vrste iz skupine žitarica, odnosno jednu tonu za biljne vrste iz skupine uljarica i predivog bilja, a mora biti fizički odvojena i činiti kompaktnu cjelinu namijenjenu za sjetvu. U slučaju nemogućnosti dorade sjemena na vlastitom gospodarstvu, proizvođači ga mogu doraditi kod dobavljača upisanih u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena.
Poljoprivredni proizvođač može koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljaka domaćina štetnog organizma Tilletia spp. – smrdljive snijeti (domaćini ove bolesti su žitarice) – uz uvjet da je provedena laboratorijska analiza sjemena na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat analize negativan. Uzorke sjemena na prisutnost spora smrdljive snijeti uzima uzorkivač sjemena upisan u Upisnik uzorkivača poljoprivrednog sjemena. Laboratorijske analize obavljaju se u ovlaštenim i referentnim laboratorijima za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala upisanim u Upisnik.
- Potvrdu o obavljenim laboratorijskim analizama na prisutnost spora Tilletia spp. potrebno je čuvati najmanje dvije godine od dana izdavanja.
- Potvrdu o provedenoj GMO analizi potrebno je čuvati najmanje pet godina od dana izdavanja.
Popis uzorkivača objavljuje se na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, dok se Upisnik ovlaštenih i referentnih laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.
Naslovna foto: Shutterstock
