Rast temperature od 5 °C do 12 °C iznad prosjeka i utrostručenje gubitaka usjeva u posljednjih 50 godina primorali su EU i poljoprivrednike na uvođenje hitnih mjera u biljnoj proizvodnji i stočarstvu, uz potporu Zajedničke poljoprivredne politike.
Izvor: agriculture.ec.europa.eu
Klimatski ekstremi, uključujući toplinske valove i suše, postaju sve češći i intenzivniji diljem Europe. Samo u srpnju 2026. godine temperature su u mnogim europskim zemljama porasle za 5 °C do 12 °C iznad višegodišnjih prosjeka, što je izazvalo ozbiljne socio-ekonomske posljedice i poremetilo poljoprivredne aktivnosti.
Budući da toplinski valovi postaju sve snažniji, rašireniji i nepredvidiviji, mjere prilagodbe na toplinski stres moraju se planirati unaprijed, na razini pojedinačnih poljoprivrednih gospodarstava i na razini cjelokupnog krajolika.
Podaci Europske unije pokazuju zabrinjavajući trend: u posljednjih 50 godina gubici usjeva uzrokovani sušama i toplinskim valovima u EU-u su se utrostručili, što jasno ukazuje na rastuću prijetnju koju ekstremne vrućine predstavljaju za poljoprivrednu produktivnost i sigurnost opskrbe hranom.
Utjecaj toplinskog stresa na usjeve i stoku
Toplinski stres negativno utječe na ključne faze razvoja biljaka – smanjuje plodnost, ubrzava zrenje zrna i značajno povećava potrebu za vodom.
U stočarskom sektoru visoke temperature narušavaju dnevni ritam i razdoblja ispaše životinja, smanjuju unos hrane i učinkovitost njezine konverzije te drastično povećavaju potrošnju vode. U ekstremnim uvjetima toplinski stres dovodi do znatnog povećanja stope smrtnosti životinja.
Prilagodba upravljanja usjevima: od hitnih intervencija do dugoročne otpornosti
Ublažavanje učinaka toplinskih valova na usjeve zahtijeva mjere koje smanjuju temperaturu biljaka i tla uz održavanje odgovarajuće dostupnosti vode.
Kratkoročne mjere u biljnoj proizvodnji
- Zaštita usjeva na razini biljke: primjena višenamjenskih mreža, tretiranje listova preparatima na bazi kaolina, kasnija ili smanjena rezidba te upotreba staklenika i folija.
- Navodnjavanje: ključna akcija za ublažavanje ekstremnih vrućina i pada vlažnosti tla. Budući da navodnjavanje stvara dodatni pritisak na oskudne vodne resurse, prioritet moraju biti učinkoviti sustavi i održiva rješenja za upravljanje vodom.
Srednjoročne i dugoročne mjere u biljnoj proizvodnji
- Odabir i diverzifikacija kultura: uzgoj usjeva i sorata čiji vegetacijski ciklusi izbjegavaju razdoblja ekstremnih vrućina (npr. ranozrele sorte za ozime i proljetne usjeve), prelazak na kulture otpornije na visoke temperature (poput sirka umjesto kukuruza) te promicanje ekološke poljoprivrede i agroekologije.
- Povećanje dostupnosti vode: ulaganje u infrastrukturu za skladištenje vode, prirodne mjere zadržavanja vode na razini teritorija, proširenje ponovne upotrebe pročišćenih otpadnih voda za navodnjavanje te cirkularni pristup upravljanju vodom. Ove mjere smanjuju rizik od suša, poplava i požara.
- Poboljšanje zdravlja tla: mjere poput reducirane obrade tla, stalne pokrivenosti tla biljkama, kontrolirane upotrebe mehanizacije radi sprječavanja sabijanja, povećanja organske tvari u tlu te hvatala oborina u trajnim nasadima omogućuju tlu da dulje zadržava vlagu.
Prilagodba stočarstva: zaštita dobrobiti i zdravlja životinja
Jačanje otpornosti stoke na toplinski stres zahtijeva kombinaciju trenutnih operativnih mjera i dugoročnih ulaganja.
Kratkoročne prakse u stočarstvu
- Osiguravanje stalnog pristupa čistoj i svježoj pitkoj vodi te povećanje broja pojilica.
- Osiguravanje prirodnog ili umjetnog hlada na pašnjacima i prostorima za odmor.
- Prilagodba rasporeda hranjenja hladnijim dijelovima dana i korekcija prehrane.
- Smanjenje gustoće držanja životinja u zatvorenim objektima radi bolje cirkulacije zraka.
- Protokoli za izvanredne situacije tijekom transporta i rukovanja životinjama u najtoplijim dijelovima dana.
- Pojačan nadzor ponašanja životinja radi ranog prepoznavanja znakova toplinskog stresa.
Srednjoročne i dugoročne mjere u stočarstvu
- Ulaganje u staje otporne na klimatske uvjete s adekvatnom izolacijom i energetski učinkovitim sustavima hlađenja.
- Primjena tehnologija preciznog stočarstva (senzori okoliša i automatizirani nadzor).
- Izgradnja sustava za skladištenje i ponovnu upotrebu vode na gospodarstvu.
- Razvoj agrošumarskih i agro-silvo-pastirskih sustava koji integriraju drveće u stočarsku proizvodnju.
- Mjere uzgoja i genetske selekcije koje čuvaju lokalno prilagođene pasmine i uvode osobine otpornosti na toplinu.
Primjeri iz prakse članica EU-a uz potporu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)
Mnoge od navedenih mjera poljoprivrednici mogu primijeniti sami, no za kompleksnije i skuplje zahvate potrebna je financijska i tehnička podrška. Strateški planovi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nude konkretne instrumente potpore:
- Mađarska (mjere dobrobiti mliječnih krava): financira smanjenje gustoće grla u stajama, poboljšanu prehranu, pojačan nadzor zdravlja i pristup ispaši. Manja gustoća smanjuje akumulaciju topline, a bolja prehrana pomaže životinjama da lakše podnesu toplinski stres.
- Cipar (smanjenje toplinskog stresa kod svinja i krava): podržava osiguravanje većeg prostora po životinji, bolju ventilaciju, stalan pristup vodi i elektronički nadzor dobrobiti, što izravno ublažava utjecaj učestalih toplinskih valova.
- Grčka (prelazak na klimatski otpornije usjeve): kroz eko-shemu potiče uzgoj ozimih žitarica i mahunarki (koje troše manje vode i oslanjaju se na oborine) kao zamjenu za vodno zahtjevne kulture poput kukuruza, djeteline i pamuka, te promovira uvođenje aromatičnog i ljekovitog bilja.
