Pravilno održavanje travnjaka osigurava njegovu trajnost i ljepotu. Najkvalitetniji travnjaci ako se ne održavaju postaju loši, a loši travnjaci dobrim i pravovremenim održavanjem postaju kvalitetni.
Održavanje travnjaka je zahtjevno i svaki od poslova treba izvesti na vrijeme i kako valja, jer se propusti i nekvalitetan rad vrlo brzo očituju u kvaliteti travnjaka. Upravo iz tih razloga malo je vrhunskih ukrasnih travnjaka, većinom prevladavaju dobro pokošene zelene površine. U najvažnije mjere njege ukrasnih travnjaka spadaju: košnja, gnojidba i navodnjavanje, a ostale mjere njege uključuju: prozračivanje (aerifikacija), vertikalno zasijecanje (verticut), topdressing, valjanje, nadosijavanje i busenovanje, grabljanje. O košnji smo pisali u prijašnjim brojevima Gospodarskog lista.
Kako gnojiti?
Redovna prihrana travnjaka jedna je od najvažnijih mjera održavanja travnjaka. Čestom košnjom travnjaka smanjena je fotosinteza kojom se biljke opskrbljuju potrebnim hranjivim tvarima pa se u tom slučaju nedostatak hraniva nadoknađuje gnojidbom. Za normalan rast i razvoj biljke trebaju različita hraniva. Neke elemente biljke trebaju u većim količinama (makroelementi), dok druge trebaju manje (mikroelementi). Određivanje prirodne plodnosti lokacije ukrasnog travnjaka analizom tla prvi je korak u gnojidbenom programu. Analiza tla obično uključuje pH tla, razine N, P i K. Poznavanje ovih parametara omogućuje donošenje odluka o količini i učestalosti primjene gnojiva.
Tablica 1. Godišnje potrebe za hranivima g/m2 (kg/ha)
| Tip travnjaka | N | P2O5 | K2O | MgO |
| Parkovni travnjaci | 10-15 (100-150) | 4 (40) | 6-8 (60-80) | 1 (10) |
| Sportski travnjaci | 15-25 (150-250) | 5 (50) | 8-12 (80-120) | 2 (20) |
| Sportski travnjaci (opterećeni) | 25-35 (250-350) | 6 (60) | 10-15 (100-150) | 2-3 (20-30) |
| Green-golf | 30-40 (300-400) | 6 (60) | 15-20 (150-200) | 2-3 (20-30) |
Dušik (N) osigurava brzi porast tratine, utječe na razvoj lista i korijena, busanje i pojavu lijepe, zelene boje, povećava sadržaj bjelančevina, velike količine se iznose košnjom, travnjak se brzo obnavlja primjenom N gnojiva, povećava otpornost trava na hladnoću, toplinu i sušu. Dušikom se gnoji neposredno prije i početkom vegetacije te poslije svake košnje (ako je potrebno). Ovisno o godini, obično se prva prihrana obavlja krajem veljače do početka ožujka, druga od početka druge dekade ožujka do prve košnje, a ostale poslije košnji. U jesenskom razdoblju treba izbjegavati primjenu dušičnih gnojiva da se smanji jesenski porast i bujnost travne mase tijekom zimskog razdoblja. U povoljnim uvjetima za rast travnjaka općenito je pravilo da se po prihrani ne primjenjuje više od 50 kg brzo dostupnog N/ha, jer veće doze mogu izazvati oštećenje travnjaka. Kod dušika vrijedi pravilo: manje količine u više aplikacija.
Nedostatak N uzrokuje: manju lisnu površinu, slabije busanje (sklop), kraće, uže i blijedozeleno lišće, manji intenzitet fotosinteze, brže starenje biljke. Suvišak N rezultira intenzivnim porastom travnjaka uz modrozelenu boju lišća. Trave jače busaju, stvaraju preveliku lisnu masu pa uslijed slabog mehaničkog tkiva i velike mase, lako poliježu.
Općenito, biljke postaju neotporne na bolesti i sušu. Primjenom većih doza N od potrebnih na lakim i propusnim tlima dolazi do ispiranja nitrata i onečišćavanja podzemnih voda.
Izvor: omahaorganicslawncare.com
Fosfor (P) najviše sadrže mlada tkiva. Najveće potrebe biljaka za P su u intenzivnom razvoju korijenovog sustava, značajan je za početni rast trave, utječe na otpornost prema bolestima. Na kiselim tlima prisutna je inaktivacija P (veže se sa željezom i aluminijem u biljkama nepristupačnom obliku). Naša tla su uglavnom srednje do loše razine opskrbljenosti ovim hranivom.
Nedostatak P vrlo je česta pojava, a prvi simptom je slab rast biljaka. Kod jače izraženog nedostatka slabo se razvija korijenov sustav. Simptomi nedostatka P zapažaju se najprije kao tamnozeleno lišće uz često crvenkastu nijansu, biljke su manje, lišće kasni u razvoju uz kasnu pojavu kloroze i, najzad, starije lišće odumire. Pojava crvenkaste ili purpurne nijanse uzrokovana je povećanom sintezom antocijana što signalizira duži nedostatak P. Kod trava crvenkasta boja se javlja tipično na rukavcima donjeg lišća. Suvišak fosfora u prirodnim uvjetima relativno je rijetka pojava. Vrijeme gnojenja P gnojivima: superfosfat 16-18 %, trostruki fosfat (45 %), MAP (12-52-0), DAP (16-46-0) ili NPK s povećanim srednjim brojem jest u jesen ili proljeće (što ranije).
Izvor: Izvor:lsuagcenter.com
Kalij (K) ima dvije osnovne funkcije: aktivacija enzima i regulacija propusnosti membrana stanica. K aktivira ili modulira rad 40-ak enzima. Utječe na busanje, rast korijena i gustoću travnjaka, travnjak bolje podnosi sušu, hladnoću i toplinu, otporniji je na bolesti.
Nedostatak K, zbog njegove složene funkcije u metabolizmu, odražava se na cjelokupan rast i razvitak biljaka. Simptomi nedostatka K prvo se zapažaju na mlađem lišću koje je manje nego obično, kloroza se rijetko pojavljuje pa boja ostaje normalna ili je čak i tamnija (zbog usporenog rasta). Kod starijeg lišća se naknadno javlja tipična rubna nekroza i list se često savija prema dolje. Novoformirano lišće manje je nego obično i često valovite površine. Biljke imaju snižen turgor i djeluju uvenulo. Do nedostatka kalija najčešće dolazi na lakim, pjeskovitim tlima, zatim teškim glinovitim tlima s izrađenom K-fiksacijskom moći ili tlima koja imaju suvišak kalcija ili magnezija. Biljke ga iznose u velikoj količini pa je gnojidba K redovita agrotehnička mjera jer je manjak K vrlo česta pojava.
Suvišak K izuzetno se rijetko javlja na poljoprivrednim tlima, a moguć je na zaslanjenim tlima ili kod višekratne obilne gnojidbe (u vrtovima, plastenicima i staklenicima). Tada se javljaju problemi s usvajanjem kalcija i magnezija, ali i nekih mikroelemenata (B, Zn i Mn). Vrijeme primjene kalijevih gnojiva (kalijeva sol (KCl) – 60 %, kalijev sulfat – 50 %, NPK s povećanim zadnjim brojem): jesen ili rano proljeće, kad i fosforna gnojiva.
Izvor: youtube.com/watch?app=desktop&v=4U1Yg88vnr4
Mineralna hraniva u granulama rasipaju se ručno ili strojno i ravnomjerno raspoređuju po cijelom travnjaku. Gnojivo se ne smije rasipati po vlažnoj travi jer se lijepi na listove i tako ih oštećuje (listovi prvo žute, a zatim se suše). Također, gnojivo se ne smije primijeniti u većoj koncentraciji od dopuštene, jer će uništiti travnjak. Da bi se to izbjeglo, najbolje je upotrijebiti ručni rasipač gnojiva koji će tijekom godine često biti potreban. Radi sigurnosti, nakon prihrane obvezno je natapanje da bi se s listova ispralo gnojivo i voda ga unijela u tlo.
