Deformirane biljke s različitim stupnjem oštećenja mogu biti posljedica primjene mješavina sredstava za zaštitu bilja i/ili folijarnih gnojiva.

Tijekom vegetacije često dolazi do potrebe miješanja 2 ili čak više sredstava za zaštitu bilja i/ili folijarnih gnojiva. Istovremena primjena znači uštedu vremena i goriva (u jednom prohodu primjenjuju se različita sredstva). Neka se sredstva za zaštitu bilja mogu miješati s drugim sredstvima ili s regulatorom rasta ili s folijarnim gnojivima. Međutim postoje slučajevi da njihovo miješanje može dovesti do kemijskih reakcija koje za posljedicu mogu imati smanjenje učinka preparata. Posljedica miješanja može biti i sinergističko djelovanje ili pojava fitotoksičnosti.

Najčešće pogreške

U svakodnevnom obavljanju poslova terenskog savjetnika često nailazimo na posljedice nepažljive primjene ili pojave fitotoksičnosti. One se uočavaju na cijelim biljkama ili pojedinim organima biljke. Na lišću, cvjetovima ili plodovima. Oštećenja mogu biti prolazna ili trajna. Znakovi oštećenja mogu biti ožegotine, deformacije i sušenja dijelova biljnog tkiva ili čitavih organa biljaka. Odnosno pak propadanje pojedinačnih biljaka ili dijela usjeva. Rijetko, ali se i to događa, posljedica može biti propadanje cijelog usjeva.

Uzroci mogu biti različiti: pogrešan izbor preparata, primjena preparata na kulturi za koju preparat nije registriran. Također primjena neadekvatne doze, osjetljivost vrste i/ili sorte, nepovoljne vremenske prilike. Također nekvalitetan način pripreme i primjene pripravka ili mješavine, primjena po vjetrovitom vremenu i zanošenje na susjedne, neciljane usjeve. U slučaju potrebe preoravanja usjeva kojeg je uništila divljači ili je propao radi zadržavanja suvišne vode ili je uzrok propadanja slaba plodnost tla, prilikom presijavanja nužno je voditi računa o tome da li je na toj parceli obavljeno tretiranje herbicidom i kakva su ograničenja za sjetvu/sadnju naredne poljoprivredne vrste.

Pri tretiranju nekih ratarskih vrsta protiv korova, treba voditi računa o tome da na tržištu postoje sorte kod kojih su oplemenjivači unijeli otpornost na pojedine aktivne tvari herbicida. Međutim, ako se herbicidima tretiraju konvencionalne sorte koje nisu otporne na navedene aktivne tvari, primjena herbicida će na takvim sortama uzrokovati potpuno propadanje usjeva za nekoliko dana.

""

Biljke koje su tijekom ljetnih mj. često izložene stresnim uvjetima, poput visokih temp. tla i zraka, insolaciji, nedostatku vlage u tlu, zraku ili su oštećene tučom, u lošoj su kondiciji. Biljke izložene stresnim uvjetima oslabljene su i tada su osjetljivije na primjenu sredstava za zaštitu bilja. U takvim uvjetima primjena sredstava za zaštitu bilja i folijarnih gnojiva nije preporuka. U takvim, stresnim uvjetima, preporuča se primijeniti neki od biostimulatora. Oni pomažu biljkama da se u što kraćem roku oporave od stresa.

Prilikom primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja obavezno je pročitati etiketu i uputstvo za uporabu. Također pridržavati se uputa proizvođača kojima se propisuje način pripreme škropiva i mogućnost miješanja. Prilikom folijarne prihrane, a posebno pri miješanju gnojiva sa sredstvima za zaštitu bilja nužno je provjeriti kompatibilnost prije same primjene.

Postupci prije tretiranja i prihrane

Folijarnu prihranu preporuča se provesti u kasnim poslijepodnevnim satima za mirnog i oblačnog vremena. Iskustva pokazuju da stupanj oštećenja na biljnom tkivu ovisi o temperaturi tijekom same primjene. No i nakon toga, zatim o vlazi zraka i sunčevom osvjetljenju, ali i osjetljivosti pojedine poljoprivredne vrste pa i same sorte.

""

Prethodni članakZelena rezidba trešnje?
Sljedeći članakPrhki trokuti
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.