Zaštita bilja

U današnje vrijeme razvijene su nove tehnologije koje automatiziraju proizvodne procese i u kratkom vremenu ih čine što učinkovitijima. U poljoprivrednoj proizvodnji razvijaju se „pametni strojevi“ koji obavljaju “pravu stvar” u “pravo vrijeme” i...

U proizvodnji povrtnih kupusnjača lišće i glave tijekom ljetnog razdoblja osobito su napadnute od većeg broja štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa.

Mjere suzbijanja koje je svojim smjernicama odredila EU korisne su samo za područja gdje se taj štetnik pojavljuje prvi put. Mjere koje su na temelju tih smjernica provedene bile su uspješne samo u Nizozemskoj, Belgiji i djelomice u Francuskoj na površinama gdje se taj štetnik tek pojavio.

Na pitanje pretplatnika iz okolice Aljmaša čime prskati vinograd nakon pojave pepelnice u zadnjim zaštitama, odgovara naš stručni suradnik, mr. sc. Milorad Šubić.

Karantenska bakterija Ralstonia solanacearum – uzročnik je smeđe truleži gomolja krumpira i bakterijskog venuća rajčice. Nazočnost ove bakterije nije potvrđena u Hrvatskoj, no prisutna je u zemljama EPPO regije, a za nas su važne države Nizozemska, Njemačka, Mađarska, Španjolska, Engleska, Cipar i Egipat. Budući da iz većine navedenih zemalja uvozimo krumpir, ulaskom ove bakterijske bolesti nastale bi značajne štete, ne samo na krumpiru već i na rajčici i nekim drugim kulturama.

Među štetnim organizmima koji ugrožavaju uspješnu vinogradarsku proizvodnju neželjene biljke ili korovi javljaju se u svim vinogradarskim regijama naše zemlje, ali na temelju raznolikih pedoklimatskih, uzgojnih, agrotehničkih, ekoloških i gospodarskih čimbenika vlasnici tla u vinogradima održavaju na različite načine.

Posljednjih godina, proizvodnja povrća dobiva sve veći značaj. Mogućnost uzgoja na malim površinama, unaprijeđena agrotehnika, uzgoj tijekom cijele godine, razvoj tržišta i porast proizvodnje, prerade i potrošnje, velik izbor sorti i hibrida, brz povratak uloženih sredstava, čine uzgoj povrća atraktivnom poljoprivrednom djelatnošću. Sve je više ekoloških proizvođača povrća, te se nadamo da će ih s godinama biti još i više, jer su potrebe za organski uzgojenom hranom sve veće.

Na upit pretplatnika koji ima velikih problema sa zakorovljenim travnjakom, te nezna o kojem je korovu riječ i kako ga suzbiti , odgovara prof. dr. sc. Zvonimir Ostojić sa Zavoda za herbologiju, Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Na pitanja pretplatnika, koji se žale na veliku najezdu puževa ovog kišnog proljeća, i pita kako se riješiti tih napasnika, odgovara naša stručna suradnica mr. Chiara Pagliarini.

Mnogi voćari se žale i čude na propadanje plodova zadnjeg desetljeća u priručnim skladištima na kojima se na površini ploda nakon berbe pojavljuju pjege, a poremećaj se naknadno širi u unutrašnjost mesa, pa se isti nakon 2 - 3 mjeseca čuvanja u podrumskom skladištu moraju baciti. Ova negativna pjegavost posljedica je pomanjkanja kalcija, u struci opisana kao gorka pjegavost plodova jabuke.

Mnogi proizvođači božićnih jelki i smreka žale se da se u prvim godinama uzgoja mladih sadnica ovih ukrasnih stabala, na njihovim granama pojave izrasline u vidu zadebljanja ili gala. Na tu se pojavu požalio i naš čitatelj Ante Pervan iz Otočca, koji se kao član poljoprivrednog gospodarstva bavi uzgojem mladih smreka i jela. Tvrdi da je potrebno 5-8 godina da drvo naraste do visine oko 2,5 m, ovisno o vrsti i sorti. Takva su mu stabla puna opisanih zadebljanja te dodaje da se izrasline češće javljaju na smrekama. Naravno, te izrasline unakazuju stablo, koje gubi tržnu vrijednost.

Razdoblje krajem zime i na početku vegetacije u rano proljeće vrlo je bitno u zaštiti raznih biljaka od bolesti, a posebno u zaštiti voćaka, masline i vinove loze. U ovom razdoblju bi se obavezno trebala provoditi preventivna zaštita protiv bolesti poznata kao kasno zimsko prskanje ili plavo prskanje, te također na početku kretanja vegetacije u rano proljeće treba nastaviti sa suzbijanjem nekih bolesti voćaka, pogotovo u razdoblju cvatnje.

Znanstvena istraživanja s početka 1890-tih godina o prirodi mozaika duhana smatraju se početkom razvoja biljne virologije, te je proteklih stotinjak godina opisano 1.000 različitih vrsta virusa koji inficiraju biljke. Unatoč tome što su viroze u odnosu na gljivice i bakterije manje proširene, globalizacijom i širenjem međunarodnih političkih i gospodarskih integracija postaju sve značajnije zbog šteta koje nanose biljnoj proizvodnji.

Put do vrhunskog vina počinje u vinogradu, što znači da će se svaki ampelotehnički zahvat u vinogradu u manjoj ili većoj mjeri odraziti na kvalitetu budućeg vina. Zaštita vinove loze čini 5 – 8% od ukupnih troškova tijekom proizvodnje u jednoj vegetaciji. No štete nastale izostankom pravilne zaštite ili lošom izvedbom mogu biti iznimno velike. Ukoliko se svi ostali zahvati (gnojidba, vršikanje, plijevljenje, obrada tla...) ne odrade optimalno, doći će do gubitaka u kakvoći i količini uroda. Ako izostavimo ili površno i nekvalitetno odradimo zaštitu, gubici mogu biti potpuni.

U razdoblju između 2004. i 2008. godine kroz sutav državnih poticaja podignuto je 126,28 ha novih nasada kupina.

Opasna i uvijek prisutna bolest kod nas
U našoj domaćoj fitopatološkoj literaturi (Kišpatić, i dr.) ova bolest se spominje pod nazivom plamenjača šljive. Međutim, plamenjača nije najbolji naziv za ovu bolest, jer se pod pojmom plamenjača uglavnom podrazumijevaju bolesti koje izazivaju patogenegljive (pseduogljive) iz reda Plasmoporales, kao što su pr. vrste iz rodova Phytophthora, Plasmopara i dr. Na temelju boje pjega koje su kod nas na većini sorti šljive jače narančaste boje, najprihvatljiviji naziv za ovu bolest ipak bi bio narančasta pjegavost lišća.