Zaštita bilja

Zaštita bilja za manje poljoprivredne proizvođače – hobiste

0
Iz dana u dan raste svjesnost o važnosti poznavanja načina proizvodnje hrane koju jedemo. Posebno se to odnosi na poljoprivredne proizvode koje vrlo često konzumiramo u svježem stanju. Nastavno na to veseli činjenica da se sve više ljudi, koji se nikada nisu profesionalno bavili poljoprivrednom, okreću proizvodnji poljoprivrednih proizvoda za vlastite potrebe. No, mali poljoprivrednici često ističu kako za njih iz više razloga ne postoji odgovarajuća agronomska usluga, osobito u zaštiti bilja kemijskim sredstvima.
CYCLO R LIQUIDO

CYCLO R LIQUIDO – novi sistemik za suzbijanje plamenjače u vinogradarstvu i povrtlarstvu

0
Stranice u tiskanom izdanju: 71 Sponzorirani prilog Plamenjača je hrvatski naziv za bolesti koje uzrokuju patogene gljivice iz rodova Peronospora, Phytophtora,...

Zaštita povrća u ekološkom uzgoju

0
Posljednjih godina, proizvodnja povrća dobiva sve veći značaj. Mogućnost uzgoja na malim površinama, unaprijeđena agrotehnika, uzgoj tijekom cijele godine, razvoj tržišta i porast proizvodnje, prerade i potrošnje, velik izbor sorti i hibrida, brz povratak uloženih sredstava, čine uzgoj povrća atraktivnom poljoprivrednom djelatnošću. Sve je više ekoloških proizvođača povrća, te se nadamo da će ih s godinama biti još i više, jer su potrebe za organski uzgojenom hranom sve veće.

Prilog broja: Strojevi i uređaji za zaštitu bilja

Suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez dobro organizirane i sustavne zaštite kulturnog bilja od bolesti, štetnika i korova. Može se provesti različitim načinima, pri čemu se koriste različiti strojevi i pripadajući aparati. U Hrvatskoj još je uvijek najraširenija tzv. kemijska metoda zaštite bilja. Ona se obavlja prskalicama i raspršivačima koji se mogu uspješno koristiti tijekom mirovanja vegetacije i tijekom rasta bilja, pri čemu je moguća primjena insekticida, fungicida i herbicida, te svih drugih pesticida za zaštitu bilja topivih u vodi bilo u obliku emulzije ili suspenzije.

Zebra chip prijeti Europi

0
Zbog bolesti poljoprivredne biljke gube svoja proizvodna svojstva ili u potpunosti propadaju. Uz gljivice (i pseudogljivice), viruse i viroide, bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu).

Japanski cvjetni trips – novi štetnik našeg povrća i cvijeća

0
U Hrvatskoj je 2016., u vrtnom centru u Turnju, na biljkama hortenzije po prvi put nađen japanski cvjetni trips (Thrips setosus). To je azijska vrsta tripsa, proširena u Japanu, na Sumatri i u Južnoj Koreji. U Europi je prvi put zabilježena 2014. u Nizozemskoj, a nakon toga i u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Podrijetlo populacije štetnika nađene u Hrvatskoj nije poznato, ali se može pretpostaviti da je unesena hortenzijama iz Nizozemske.

Zemljišni štetnici u krumpiru

Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica, grčice hrušta i rovac) žive u tlu i napadaju gomolj krumpira ne samo na početku razvoja, nego i od početka tuberizacije, pa do vađenja iz tla. Na gomolju krumpira nanose velike štete prvenstveno u gubitku njegove tržišne vrijednosti s obzirom da su i mala oštećenja dobro uočljiva na površini gomolja i time odbijaju kupca.

Zaštita uljane repice od korova i štetnika

0
Sponzorirani prilog SULTAN 50 SC je selektivno herbicidno sredstvo namijenjeno suzbijanju jednogodišnjih uskolisnih i jednogodišnjih širokolisnih korova u ozimoj uljanoj repici. Sadrži 500 g/l aktivne tvari metazaklor. U ozimoj uljanoj repici...

Nepažljiva primjena sredstava za zaštitu bilja i folijarnih gnojiva

0
Deformirane biljke s različitim stupnjem oštećenja mogu biti posljedica primjene mješavina sredstava za zaštitu bilja i/ili folijarnih gnojiva.

Biološka zaštita bilja uz pomoć korisnih mikroorganizama

0
Osnovne prednosti kemijske zaštite bilja sadržane u brzom, jeftinom i učinkovitom suzbijanju štetnih organizama umanjene su negativnim posrednim utjecajem na zdravlje čovjeka, onečišćenje okoliša i ekološku ravnotežu. Stoga se, osim konvencionalne poljoprivrede, sve više proizvođača u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj državi, usmjerava u integriranu, održivu ili samodostatnu i ekološku poljoprivredu.

Ljeskova grinja – važan štetnik lijeske

Lijeska je posljednjih godina sve zanimljivija voćna kultura, osobito mlađim proizvođačima koji tek pokreću poljoprivrednu proizvodnju. U Hrvatskoj se trenutno uzgaja na više od 4.800 ha, što je čini jednom od najzastupljenijih voćnih vrsta. Glavni...

Kupusna “bijela mušica” i štetne gusjenice

0
U proizvodnji povrtnih kupusnjača lišće i glave tijekom ljetnog razdoblja osobito su napadnute od većeg broja štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) i više vrsta štetnih gusjenica: velikog kupusnog bijelca (Pieris brassicae), kupusnog moljca (Plutella xylostella), te gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno se pojavljuju još štete od poljskih glodavaca (npr. hrčak, divlji zec i slično) i puževa.

Više proteina u zrnu pšenice

0
Najvažniji sastojak zrna pšenice su proteini (bjelančevine) i upravo je pšenica glavni izvor biljnih proteina za čovjeka. Njihova zastupljenost ovisi o više različitih faktora od vrste, sorte, klimatskih prilika, tipa zemljišta do agrotehničkih mjera proizvodnje. Ozima pšenica sadrži manje bjelančevina od jare, a meka pšenica manje od tvrde, dok pšenica iste sorte uzgajana u sušnim klimatskim uvjetima ima više bjelančevina nego pšenica uzgajana u vlažnim uvjetima.

Zašto su važne strategije proizvodnje u ekološkoj poljoprivredi?

0
Stranice u tiskanom izdanju: 56 Nema čudotvornog sredstva koje rješava bolesti i štetnike u poljoprivredi. Jednostavno nema. Nema ni kemijskog sredstva koje može kao od šale eliminirati biljne bolesti i...

Novost u ponudi – preparati s Trichoderma vrstama

0
U ekološkoj poljoprivredi prisutna je konstantna težnja da se pronađu još bolje metode, neškodljive za ljude koji konzumiraju poljoprivredne proizvode. Ta nas je težnja dovela do primjene različitih organizama i njihovih proizvoda. Od bioloških preparata najčešće se primjenjuju korisni mikoorganizmi, među kojima gljivice roda Trichoderma spp. predstavljaju najzastupljeniju skupinu.

Rezistentnost korova na herbicide

0
Rezistentnost, odnosno razvijanje otpornosti je jedan od najvećih nedostataka kemijskih mjera borbe protiv štetnih organizama (korova, uzročnika bolesti, štetnika). Prvi podaci o pojavi rezistentnosti korova na herbicide datiraju od kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća kad je dokazano da maslačak pruža otpor prema 2,4-D herbicidu. Koncem šezdesetih utvrđeno je da kostriš (Senecio vulgaris) pruža otpor prema simazinu. Od tada do danas problem rezistentnosti sve više raste.