Zaštita bilja

Aronija je biljka iz porodice ruža, porijeklom iz Kanade i istočnih država SAD-a, a posljednjih godina postaje sve popularnija i u Hrvatskoj zbog svojih ljekovitih svojstava, ali i zbog jednostavnog uzgoja. Potencijalnim uzgajivačima predstavljena je kao otporna i prilagodljiva biljka, bez posebnih zahtjeva prema tlu, pogodna za ekološki uzgoj. Smatra se da je upravo zbog visokog sadržaja polifenola otporna na bolesti i neatraktivna štetnicima. No, možemo li aroniju uistinu smatrati biljkom koju ne napadaju štetnici?

Po podacima Hrvatskog zavoda za statistiku povrće se na površinama Republike Hrvatske uzgaja na sveukupno 6.023 ha, što ukupno daje oko 149.000 tona svježeg povrća godišnje. Od toga se u ekološkoj proizvodnji, povrće uzgaja na približno samo 304 ha. To su brojke koje nas nikako ne bi smjele zadovoljiti.

U višegodišnjim prosjecima sredinom kolovoza u većini kontinentalnih vinogorja započinje stadij mekšanja boba ili promjena boje kožice (“šara”), odnosno početak dozrijevanja grožđa. Zbog blage zime 2006./2007. ove je godine vegetacija vinove loze započela već početkom drugog desetodnevlja travnja, što je gotovo dva tjedna prije nego proteklih sezona.

Proizvodna 2018. sezona je bila iznadprosječno vlažna i topla, a opće je poznato da u poljoprivrednim usjevima tada bilježimo značajno veće štete od različitih uzročnika biljnih bolesti. U vrijeme nakon masovnijeg i potpunog otpadanja lišća koštičavog i orašastog voća treba planirati i provoditi završne usmjerene zaštite bakarnim pripravcima (krajem jeseni, početkom i krajem zime, početkom proljeća).

Sredstva za zaštitu bilja (kemijski sintetizirana, biotehnička i biološka) redovito se koriste u biljnoj proizvodnji. Iako su prema otrovnosti lako usporediva s lijekovima koji se koriste u medicini, sredstva za zaštitu bilja (ako nisu u prvoj skupini otrovnosti) dostupna su svim punoljetnim osobama. Primjena i distribucija lijekova strogo je nadzirana od liječnika opće prakse, često i specijalista, a posljednju kontrolu izdavanja i preporuku za primjenu daju diplomirani farmakolozi.

Poput jezgričavih i koštičavih voćaka i na jagodastim voćkama trebali smo u fazi zimskog mirovanja provesti zimsko prskanje u cilju smanjenja zaraza s bolestima i štetnicima tijekom vegetacije.

Najveći broj registriranih sredstava za zaštitu bilja na tržištu su kemijska sintetska i anorganska sredstva. Zatim biotehnička sredstva (npr. regulatori razvoja kukaca, metode konfuzije...

Naš dugogodišnji pretplatnik koji u Gospodarskom listu osobito pažljivo prati savjete za vinogradarstvo i maslinarstvo, posjeduje vinograd od 750 čokota i oko 50-ak stabala...

Raširenost pojedinih voćnih vrsta i sorata na području Hrvatske u velikoj mjeri određuju klimatski uvjeti. Pri tome najveći značaj imaju temperature zraka (apsolutne minimalne, apsolutne maksimalne, srednje godišnje, srednje u razdoblju vegetacije i sl.), te količina i raspored oborina. Odstupanja od meteoroloških prosjeka su zadnjih desetljeća učestala, pa su brojni upiti voćara o mogučim uzrocima prijevremenog sušenja voćaka, a naročito marelica.

Za laike orah predstavlja slabo zahtjevnu voćarsku vrstu, pa ga mnogi vlasnici zemljišta sade jer žele iskoristiti ili održavati površine na što jednostavniji način bez većih ulaganja i radnih aktivnosti. Ali, ako se uzgojem oraha želi i nešto zaraditi, tada treba svladati sve tehnološke zahtjeve suvremenog uzgoja oraha, od pospješivanja što ranije rodnosti do čišćenja i sušenja plodova.

Jedan od najznačajnijih jesenskih štetnika je repičina osa listarica (Athalia rosae, Linnaeus, 1758). Rasprostranjena je u Europi, Aziji, Sjevernoj Americi i Africi. Oligofagna je...

Među povrtnim vrstama čiju proizvodnju početkom sezone započinju tržni proizvođači, u značajnijoj su mjeri rane kupusnjače i uzgoj ranijih sorata (hibrida) luka sadnjom lučica.

S obzirom na sve čudnije vremenske uvjete, poljoprivredna proizvodnja postaje sve zahtjevnija i upravo je to razlog da se uz pomoć edukacije i vlastitog...

Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti poput plamenjače, crne pjegavosti i dr. Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u oblicima otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima). Zaražena rozgva je mjesto gdje se često održavaju patogeni mikroorganizmi.

U novije vrijeme pojam korov dobio je šire značenje. Korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracijskim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i slično). Korovi se javljaju i na željezničkim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz putove, staze, sportske objekte, parkove, ispod dalekovoda i u šumama. U svim navedenim slučajevima misli se na neželjene (štetne) biljke na dotičnom mjestu.

Mnogi vinogradari zadnjih godina primjećuju da u uputama međimurske Prognozne službe za zaštitu bilja više ne preporučujemo usmjereno suzbijati prezimljujuću ili prvu generaciju grožđanih moljaca, što je bila redovna mjera krajem 1990-ih godina.