Zaštita bilja

Štetni kukci hranidbom smanjuju težinu uskladištenih proizvoda i njihovu kvalitetu. Na smanjenje kvalitete utječu već samom prisutnošću, te izlučevinama. Mogu uzrokovati kemijske promjene proizvoda, smanjuju klijavosti sjemena. Jače zaraženi proizvodi zbog prisutnosti kukaca se zagrijavaju ili se u njima povisuje vlaga, čime se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj gljivica i mikroorganizama, a proizvodi dobivaju loš izgled i miris. Neki štetnici mogu uzrokovati alergije, pri rukovanju zaraženom robom, a drugi mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti na ljude i domaće životinje.

Deformirane biljke s različitim stupnjem oštećenja mogu biti posljedica primjene mješavina sredstava za zaštitu bilja i/ili folijarnih gnojiva.

Iz dana u dan raste svjesnost o važnosti poznavanja načina proizvodnje hrane koju jedemo. Posebno se to odnosi na poljoprivredne proizvode koje vrlo često konzumiramo u svježem stanju. Nastavno na to veseli činjenica da se sve više ljudi, koji se nikada nisu profesionalno bavili poljoprivrednom, okreću proizvodnji poljoprivrednih proizvoda za vlastite potrebe. No, mali poljoprivrednici često ističu kako za njih iz više razloga ne postoji odgovarajuća agronomska usluga, osobito u zaštiti bilja kemijskim sredstvima.

Preventivni pregledi na postojanje cista repine nematode, na površinama na kojima se planira sijati šećerna repa, obavljaju se kako bi se otklonili potencijalni gubici koji u slučaju zaraze postaju sve učestaliji i veći.

Dolaskom jeseni i zime, vegetacija je ušla u razdoblje mirovanja. Svaki organizam prilagođava se zimskom razdoblju na različit način, a zajedno s biljkama, prezimit će mnogi uzročnici biljnih bolesti, štetnici i korovi. Nakon prezimljenja, u sljedećoj vegetacijskoj sezoni ponovno će započeti njihov razvoj, pri čemu će uzrokovati manje ili veće štete na kulturnim biljkama.

Na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar (NZZJZ) u Zagrebu održana je u prosincu 2021. radionica pod nazivom ''Kako s glifosatom?''. Ove...

Virusne bolesti agruma su, bez sumnje, najteže bolesti koje ne samo što umanjuju rodnost, nego skraćuju i vijek trajanja stabala. Po negativnom učinku razlikuju se manje opasne bolesti, pa do potpuno destruktivnih kao što je, primjerice, Tristeza. Kako se ove bolesti ne mogu liječiti sredstvima za zaštitu bilja, jedina mjera zaštite je preventivna.

U prošlom broju Gospodarskog lista opisana je primjena herbicidnih pripravaka koji se u ozimim žitaricama koriste nakon sjetve, a prije nicanja. Većina pripravaka može se koristiti u jesen i prije i nakon nicanja usjeva.

Polifagni ubikvist Botrytis cinerea, uzročnik sive plijesni grožđa, razvija se u širokom rasponu temperatura od 2° do 30°C. Svako zadržavanje vlage u grožđu dužem...

Pri uzgoju povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima (plastenicima) dominiraju štetni kukci i grinje koji sišu biljne sokove (npr. lisne uši, kalifornijski trips, cvjetni...

Posljednjih godina otpornost korova na herbicide jedan je od najznačajnijih problema kemijske borbe protiv nametnika uopće.

Zimsko prskanje se provodi na višegodišnjim kulturama kao što su voćke, vinova loza, maslina, ukrasno grmoliko bilje i dr., zbog brojnih bolesti i štetnika koji prezimljuju na kori ili pod korom ovih kultura. Provodi se u fazi mirovanja pupova, odnosno
u fenofazi A zimskog ili spavajućeg pupa, sve do početka bubrenja pupova. Tu postoje i izvjesna odstupanja ovisno o kulturi i bolesti koja se suzbija.

Put do vrhunskog vina počinje u vinogradu, što znači da će se svaki ampelotehnički zahvat u vinogradu u manjoj ili većoj mjeri odraziti na kvalitetu budućeg vina. Zaštita vinove loze čini 5 – 8% od ukupnih troškova tijekom proizvodnje u jednoj vegetaciji. No štete nastale izostankom pravilne zaštite ili lošom izvedbom mogu biti iznimno velike. Ukoliko se svi ostali zahvati (gnojidba, vršikanje, plijevljenje, obrada tla...) ne odrade optimalno, doći će do gubitaka u kakvoći i količini uroda. Ako izostavimo ili površno i nekvalitetno odradimo zaštitu, gubici mogu biti potpuni.

Mnogi voćari se žale i čude na propadanje plodova zadnjeg desetljeća u priručnim skladištima na kojima se na površini ploda nakon berbe pojavljuju pjege, a poremećaj se naknadno širi u unutrašnjost mesa, pa se isti nakon 2 - 3 mjeseca čuvanja u podrumskom skladištu moraju baciti. Ova negativna pjegavost posljedica je pomanjkanja kalcija, u struci opisana kao gorka pjegavost plodova jabuke.

Čekinjasta broćika, broćenica, broć mali, fatavac, hvatavac, korenica, korenika, lipavica, mačak, prilipača, pupac, pupčac, sapinjača, smolavac, turica, krpiguz, krpelj samo su neki od narodnih naziva ove jednogodišnje širokolisne vrste koja učestalo zakorovljuje ozime žitarice i uljanu repicu.

Na rodnost, ali i kvalitetu uroda uvelike utječu različiti štetni organizmi, koje sve zajedno nazivamo štetočinjama. Skupinu štetočinja životinjskog podrijetla naziva se štetnicima, u koje se ubrajaju štetni kukci, grinje, glodavci, nematode ili oblići, puževi, glodavci, ptice i drugi. Osim štetnika, štete mogu načiniti i korovi, te uzročnici biljnih bolesti – najčešće gljivice, ali i bakterije, virusi i drugi uzročnici bolesti.