Zaštita bilja

Najčešće bolesti kupusnjača (2)

Osim opće raširenih bolesti kupusnjača, sve se više pojavljuju ranije manje poznati neželjeni organizmi prilagođeni visokim temperaturama i sparini: npr. bakterijska bolest tamne truleži žila (Xanthomonas campestris p.v. campestris) te nametnik kupusni štitasti moljac ili “bijela mušica” (Aleyrodes proletella)
CYCLO R LIQUIDO

CYCLO R LIQUIDO – novi sistemik za suzbijanje plamenjače u vinogradarstvu i povrtlarstvu

Stranice u tiskanom izdanju: 71 Sponzorirani prilog Plamenjača je hrvatski naziv za bolesti koje uzrokuju patogene gljivice iz rodova Peronospora, Phytophtora,...

Zašto su važne strategije proizvodnje u ekološkoj poljoprivredi?

Stranice u tiskanom izdanju: 56 Nema čudotvornog sredstva koje rješava bolesti i štetnike u poljoprivredi. Jednostavno nema. Nema ni kemijskog sredstva koje može kao od šale eliminirati biljne bolesti i...

Krastavost i suha trulež u skladištu krumpira

Proizvođači krumpira ove jeseni dojavljuju štete na gomoljima tipične za vruće i suhe proizvodne sezone, a među njima su najčešće uzročnici krastavosti i suhe truleži gomolja.

Preporuka vinogradarima: Zaštita vinograda početkom vegetacije

Posljednjih godina bolest vinove loze Phomopsis viticola, poznata kao crna pjegavost, sve je prisutnija u vinogradima na čitavom području Hrvatske. Ova bolest vinove loze poznata je duže od 150 godina, a kod nas je detreminirana početkom 70-tih godina prošlog stoljeća. Uz sivu plijesan, to je tipična bolest „visokog standarda“ ili suvremenog načina uzgoja vinove loze, a razlog tomu je sve manja upotreba pripravaka na bazi bakra i sumpora u zaštiti vinove loze.

Prilog broja: Strojevi i uređaji za zaštitu bilja

Suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez dobro organizirane i sustavne zaštite kulturnog bilja od bolesti, štetnika i korova. Može se provesti različitim načinima, pri čemu se koriste različiti strojevi i pripadajući aparati. U Hrvatskoj još je uvijek najraširenija tzv. kemijska metoda zaštite bilja. Ona se obavlja prskalicama i raspršivačima koji se mogu uspješno koristiti tijekom mirovanja vegetacije i tijekom rasta bilja, pri čemu je moguća primjena insekticida, fungicida i herbicida, te svih drugih pesticida za zaštitu bilja topivih u vodi bilo u obliku emulzije ili suspenzije.
krvave uši

Krvave uši u nasadima jabuke

Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Pritom se pod utjecajem javnog mijenja i društvenih medija ponekad ignoriraju studije i mišljenja europskih agencija za sigurnost hrane (EFSA) i kemikalije (ECHA).

Rezistentnost korova na herbicide

Rezistentnost, odnosno razvijanje otpornosti je jedan od najvećih nedostataka kemijskih mjera borbe protiv štetnih organizama (korova, uzročnika bolesti, štetnika). Prvi podaci o pojavi rezistentnosti korova na herbicide datiraju od kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća kad je dokazano da maslačak pruža otpor prema 2,4-D herbicidu. Koncem šezdesetih utvrđeno je da kostriš (Senecio vulgaris) pruža otpor prema simazinu. Od tada do danas problem rezistentnosti sve više raste.

Zebra chip prijeti Europi

Zbog bolesti poljoprivredne biljke gube svoja proizvodna svojstva ili u potpunosti propadaju. Uz gljivice (i pseudogljivice), viruse i viroide, bakterije i njima vrlo slične fitoplazme posljednjih godina pričinjavaju sve veće ekonomske štete u hortikulturnoj proizvodnji (voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, cvjećarstvu i rasadničarstvu).

Konačno herbicid za proljetnu zaštitu žita s fleksibilnim vremenom primjene

Današnji uzgajivači žitarica suočeni su s brojnim izazovima; pod sve su većim pritiskom da učinkovito skrate rokove i smanje troškove ispravnim odlukama pri odabiru sorti i proizvoda za zaštitu, a da istodobno budu obaviješteni o novim propisima u području poljoprivrednog uzgoja.

Zemljišni štetnici u krumpiru

Zemljišni štetnici (žičnjaci, gusjenice sovica, grčice hrušta i rovac) žive u tlu i napadaju gomolj krumpira ne samo na početku razvoja, nego i od početka tuberizacije, pa do vađenja iz tla. Na gomolju krumpira nanose velike štete prvenstveno u gubitku njegove tržišne vrijednosti s obzirom da su i mala oštećenja dobro uočljiva na površini gomolja i time odbijaju kupca.

Uzgoj presadnica i preventivne mjere zaštite od bolesti

Povrtne kulture uzgajamo direktnom sjetvom na gredice ili sadnjom presadnica na otvorenom čim nam to klimatske prilike dozvole. U našim se uvjetima na ovaj način najčešće uzgajaju paprika, rajčica, patlidžan, salata i gotovo sve kupusnjače. Sadnja presadnica osigurava nam raniju proizvodnju na otvorenom, bolji izbor ujednačenih i zdravih biljaka te ujednačen rast i dospijevanje u berbu.

Ekološko suzbijanje zemljišnih štetnika entomopatogenim nematodama

Stranice u tiskanom izdanju: 30 Sponzorirani prilog Protekla blaga zima pogodovala je prezimljavanju velikog broja zemljišnih štetnika. Do nedugo, zemljišni štetnici su se suzbijali uglavnom zemljišnim insekticidima...

Pojava štetnih gusjenica na uljanoj repici

U prošlom broju Gospodarskog lista, najavili smo mogućnost pojave i potrebu suzbijanja jesenskih štetnika uljane repice, što se potvrdilo dojavama proizvođača, koji su uočili u svojim usjevima pojavu štetnih gusjenica.

Možemo li se odreći bakarnih fungicida u voćarstvu?

Proizvodna 2018. sezona je bila iznadprosječno vlažna i topla, a opće je poznato da u poljoprivrednim usjevima tada bilježimo značajno veće štete od različitih uzročnika biljnih bolesti. U vrijeme nakon masovnijeg i potpunog otpadanja lišća koštičavog i orašastog voća treba planirati i provoditi završne usmjerene zaštite bakarnim pripravcima (krajem jeseni, početkom i krajem zime, početkom proljeća).

Biološka zaštita bilja uz pomoć korisnih mikroorganizama

Osnovne prednosti kemijske zaštite bilja sadržane u brzom, jeftinom i učinkovitom suzbijanju štetnih organizama umanjene su negativnim posrednim utjecajem na zdravlje čovjeka, onečišćenje okoliša i ekološku ravnotežu. Stoga se, osim konvencionalne poljoprivrede, sve više proizvođača u razvijenim zemljama, pa tako i u našoj državi, usmjerava u integriranu, održivu ili samodostatnu i ekološku poljoprivredu.