Zaštita bilja

Zbog svibanjskih oborina i nižih temperatura zraka, u protekle dvije godine zabilježili smo veće štete od lozinih grinja šiškarica u većini kontinentalnih vinogorja.

Poinsettia ili božićna zvijezda (Euphorbia pulcherrima), podrijetlom iz središnjeg dijela današnjeg Meksika i poznata starim Aztecima, danas je jedna od najpoznatijih cvjetnih vrsta koja se njeguje kao božićni ukras.

Možda će se naslov na prvi pogled čitateljima učiniti neobičnim, jer kako to samoniklo bilje, često zvano korov, pa se nudi u gastronomiji. No, u daljem tekstu pokušat ćemo obrazložiti i poduprijeti činjenicama. Poznato je da mnoge vrste samoniklog bilja mogu na temelju svog sastava biti vrlo kvalitetno povrće.

Koštičave voćke nisu toliko osjetljive na bolesti i štetnike i zahtijevaju puno manji broj tretiranja zaštitnim sredstvima od primjerice, jabuke, no vrlo su zahtjevne u pogledu tla i klime. Manje zahtjevna voćna vrsta je šljiva i to je razlog što je najzastupljenija koštičava voćka.

Ozime žitarice biljke su čija se vegetacija proteže u vrlo dugom razdoblju, počinje u jesen, a završava u srpnju. Tako su biljke na polju 8-9 mjeseci i tada su izložene napadu brojnih štetnika.

S obzirom na mnogo upita o ponovnoj i sve većoj prisutnosti i širenju viline kose u lucerni (Podravina i Istra), šećernoj repi (istočna Slavonija, Srijem i Baranja), mrkvi (Vransko polje), posvuda uz putove na samonikloj flori, na korovima u maslinicima Šibenskog zaleđa i drugdje, odlučili smo čitatelje Gospodarskog lista ovim člankom ponovno posjetiti na ovaj problem.

Ne tako davno duhanski štitasti moljac bio je poznat samo kao štetnik poljoprivrednih kultura u tropskom i suptropskom pojasu na pamuku, duhanu, rajčici, slatkom krumpiru i kasavi. Tijekom vremena postao je štetnik mnogih stakleničkih kultura od plodovitog povrća rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica i dr.

U posljednjem stoljeću proizvodnja rajčice u svijetu stalno raste, a najpovoljnije klimatske uvjete uz najveće površine i prinose imaju mediteranske zemlje (Italija, Španjolska, Grčka, Francuska).

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

Klima kontinentalnog područja naše zemlje sve više tijekom ljeta poprima neka "tropska" obilježja (nesnosne vrućine i sparine), a kao posljedica toga pojavljuju se i "novije" vrste biljnih nametnika koji su prijašnjih godina opisivani samo kao povremeni štetnici.

S obzirom na sve čudnije vremenske uvjete, poljoprivredna proizvodnja postaje sve zahtjevnija i upravo je to razlog da se uz pomoć edukacije i vlastitog znanja probamo oduprijeti problemima u proizvodnji te si osigurati profitabilnost...

Na gotovo svim sobnim ukrasnim vrstama javlja se velik broj bolesti, čija se pojava zapaža u obliku različitih simptoma na biljnim organima. Najčešće se javljaju na listovima, ali isto tako i na korijenu, stabljici i cvjetovima. Uzročnici su različiti patogeni mikroorganizmi, a simptomi bolesti koje izazivaju često se zbog velike sličnosti mogu zamijeniti sa simptomima nekih drugih problema na biljkama, kao što su nedostatak hranjiva, stres, razne fitotoksičnosti i dr.

Put do vrhunskog vina počinje u vinogradu, što znači da će se svaki ampelotehnički zahvat u vinogradu u manjoj ili većoj mjeri odraziti na kvalitetu budućeg vina. Zaštita vinove loze čini 5 – 8% od ukupnih troškova tijekom proizvodnje u jednoj vegetaciji. No štete nastale izostankom pravilne zaštite ili lošom izvedbom mogu biti iznimno velike. Ukoliko se svi ostali zahvati (gnojidba, vršikanje, plijevljenje, obrada tla...) ne odrade optimalno, doći će do gubitaka u kakvoći i količini uroda. Ako izostavimo ili površno i nekvalitetno odradimo zaštitu, gubici mogu biti potpuni.

Posljednjih godina jedan novi pojam, a sada i geslo, sve više diktira pisanje o hranidbi i sprjećavanju bolesti u peradi: probiotici. Međutim, tek je nekolicina upućena u pravo značenje ove riječi. U ovom ćemo članku pokušati detaljnije pojasniti ovaj pojam i razmotriti njegovo značenje za zdravlje peradi.

Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Uz korove, nematode, neželjene kukce i štete od niske divljači (hrčak, zečevi), uspješna proizvodnja kupusnjača je ugrožena različitim gljivičnim i bakterijskim bolestima.

Mnogi će nabaviti ove lijepe cvjetnice, za ukras svog okoliša, ali umjesto da napreduju, rast biljaka postaje zaustavljen. Još tijekom proljeća kad nastupe vrućine, one se suše i osuše, usprkos zalijevanju. Radi se o bakteriozi (Xanthomonas) koja podjednako napada viseće i uspravne pelargonije.