BOLESTI VINOVE LOZE

Crna pjegavost (Phomophsis viticola)

Posljednjih godina bolest vinove loze poznata kao crna pjegavost. Čiji je uzročnik Phomopsis viticola, sve je prisutnija u vinogradima na čitavom području Hrvatske. Ova bolest vinove loze poznata je više od 150 godina, a kod nas je determinirana početkom 70-tih godina prošlog stoljeća. Uz sivu plijesan, to je tipična bolest loze „visokog standarda“ ili suvremenog načina uzgoja vinove loze. Razlog tomu je sve manja upotreba pripravaka na bazi bakra i sumpora u zaštiti vinove loze. U nekim se krajevima ova bolesti jače proširila zbog pojačane gnojidbe dušičnim gnojivima, ali i zbog smanjene i nepravilne zaštite. Danas smatramo da je ova bolest jedan od važnijih čimbenika propadanja trsja.

Sve sorte nisu jednako osjetljive na ovu bolest. Među osjetljivije vinske sorte spadaju Graševina, Malvazija, Rizvanac i dr., a posebno osjetljive su stolne sorte Kardinal i Afus-Ali.

Uzročnik bolesti je patogena gljivica koja prezimljava u staroj rozgvi na trsu ili u ostacima rozgve na tlu. Crne točkice na staroj rozgvi (piknidi) izvor su zaraze. One se počinju formirati u proljeće kada se temperatura zraka digne iznad 10oC. Piknidi sadrže veliki broj spora (konidija) koje šire infekciju, a raznosi ih vjetar, kišne kapi ili kukci. Ovisno o vremenskim prilikama, spore se razvijaju od proljeća do kasnog ljeta. Infekcija loze je moguća u širokom rasponu temperatura. Idealni uvjeti za infekciju su visoka vlaga zraka i temperature 20-23 ºC. U proljeće ove spore dospijevaju na mladicu gdje klijaju i prodiru u tkivo.

Simptomi bolesti vidljivi su na mladicama, rozgvi i listovima.Bolest najčešće napada samo sedam donjih internodija mladih izboja, rijetko kada više. Na donjem dijelu mladica, pojavljuju se u proljeće tamnoplave, duguljaste ozljede. One se mogu proširiti na cijelu mladicu, pa se ona kasnije, pod teretom može slomiti. Kada mladica počne odrvenjavati, ona mijenja boju i u većine sorata izblijedi. Uzročnik bolesti ulazi pod koru i tamo se razvija, a kora zbog toga poprima srebrnastu boju.

S kore jednogodišnje rozgve, bolest prelazi u staro drvo, što dovodi do truljenja i odumiranja zaraženog dijela trsa. Na trsovima koji su zaraženi crnom pjegavosti vidljivi su problemi u rastu i razvoju mladica, a grozdovi ostaju manji. Sadržaj šećera u grož đu tako đer je smanjen.
Suzbijanje ove bolesti dugotrajno je i vinogradari trebaju svake godine posvetiti više pažnje zaštiti i praćenju zaraze u početku vegetacije. Kemijska zaštita temelji se na prskanju kontaktnim sredstvima. No važno je napomenuti da se crna pjegavost najčešće širi u ranim fazama razvoja loze, kada se još ne provodi zaštita od plamenjače. U fazi vunastog pupa potrebno je tretirati lozu bakrenim pripravcima, a preporuka je korištenje pripravka NEORAM WG u koncentraciji 0,5% (500 g na 100 L vode).

Osim što osigurava najučinkovitiju zaštitu u borbi protiv crne pjegavosti Neoram WG se koristi u znatno manjim dozama u odnosu na starije bakrene pripravke i znatno je povoljniji s ekološkog i finacijskog aspekta. U fazi kretanja vegetacije potrebno je nastaviti zaštitu kontaktnim fungicidima. Ovisno o vremenskim uvjetima i porastu mladica tretiranje je potrebno ponavljati. Za ova prskanja mogu se koristiti fungicidi na osnovi djelatne tvari mankozeb, DITHANE DG NeoTec i DITHANE M-45.

Radi se o formulacijama mankozeba koje osiguravaju bolju pokrovnost i manje ispiranje. Zbog sadržaja cinka i mangana u obliku mikroelemenata, pripomažu boljoj ishrani biljaka. Koriste se u koncentraciji 0,2-0,25% ( 200-250 g na 100 L vode). Nakon što mladice loze dostignu duljinu od dvadesetak centimetara, obično se preporučuje prskanje kombiniranim pripravcima protiv plamenjače i crne pjegavosti, za što se mogu koristiti različiti sistemični fungicidi. Ovdje izdvajamo pripravke Curzate F i Fantic F, koji su u raznim ispitivanjima diljem svijeta, ali i u praksi hrvatskih vinogradara dali izvrsne rezultate u suzbijanju crne pjegavosti, plamenjače i sive plijesni.

Pepelnica (Uncinula necator)

Pepelnica na vinovoj lozi, osim prepoznatljivih simptoma u obliku pepeljastih prevlaka, uzrokuje i zastoj u rastu napadnutih listova koji se uvijaju i kovrčaju. Mogu se i osušiti. Na mladicama se pojavljaju nešto slabije izražene mrlje, u početku pepeljaste, a kasnije plavkaste boje. Cvat može biti napadnut i prije oplodnje pa dolazi do sušenja cvjetova. Velike štete mogu se pojaviti na bobama koje uslijed pritiska bolesti zaostaju u rastu. Pojavljuju se i pukotine koje dosežu sve do sjemenki.

Pepelnice prezimljuju u obliku micelja na biljnim organima i u proljeće kada nastupe povoljni uvjeti, dolazi do širenja i zaraze na svim novoizraslim biljnim dijelovima. 

Iako razvoju uzročnika bolesti odgovara viša vlaga, rana je zaraza u većoj mjeri uvjetovana višim temperaturama, nego količinom vlage. U drugom dijelu vegetacije i tijekom ljetnih mjeseci očekuje se najintenzivniji napad pepelnice na osjetljivim sortama. Tada su i najpovoljniji uvjeti za razvoj ove bolesti. Zato jer visoke temperature dodatno pogoduju razvoju pepelnice. Osobito na položajima gdje je veća razlika u temperaturama između dana i noći.

Pepelnica se na vinovoj lozi i drugom kulturnom bilju pojavljuje svake godine, a intenzitet napada ovisit ce o vanjskim uvjetima. Zbog specifičnih uvjeta u kojima se ova bolest razvija, nije moguće sa sigurnošću prognozirati početak infekcije, pa je teže dati točnu prognozu vremena prskanja. Stoga vinogradari moraju posebno paziti na razmake izme đu tretiranja i na izbor sredstva. 

Proizvođači vrlo često na pepelnicu reagiraju tek kada je uoče. Međutim iznimno je važno djelovati i na prezimljujuće oblike pepelnice. Tj. suzbijati uzročnika bolesti primjenom preventivnih fungicida. Preporuka je korištenje fungicidnog pripravka KARATHANE GOLD 350 EC.

Karathane gold 350 EC je kontaktni fungicid na osnovi djelatne tvari meptil-dinokap, namijenjen suzbijanju pepelnice na vinovoj lozi. Jedini je organski kontaktni fungicid koji, osim preventivnog, ima i kurativno i eradikativno djelovanje.

Zbog izvrsnog djelovanja na niskim temperaturama koristi se i u ranim tretmanima zaštite vinograda. S obzirom da na pepelnicu djeluje na drugačiji način u odnosu na često korištene sistemične fungicide, izvrsno se uklapa u antirezistentne programe zaštite loze. Za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi primjenjuje se u koncentraciji 0,05 – 0,06% tj. 50-60 ml u 100 l vode. Za potpunu zaštitu protiv pepelnice i peronospore preporuka je Karathane gold 350 EC, primjenjivati s jednim od dostupnih fungicida na osnovi mankozeba (DITHANE M-45 i DITHANE DG NEOTEC).

Do cvatnje, pripravak Karathane gold 350 EC treba primjenjivati u manjoj, a nakon cvatnje u većoj preporučenoj koncentraciji. Zbog iznimno povoljnih ekotoksikoloških svojstava i visoke učinkovitosti, ovaj preparat u europskim zemljama ima primjenu i u povrću. Krastavcima, lubenicama i tikvama, te na jagodama uz karencu od samo 3 dana. Za zaštitu grozdova od pepelnice osobito je važan fungicid CRYSTAL, novog i pojačanog načina djelovanja. Crystal djeluje izrazito preventivno uz ograničeno kurativno djelovanje, osobito na ljetnu infekciju pepelnice. Vrlo brzo nakon primjene veže se na voštanu prevlaku zbog čega je iznimno otporan na ispiranje kišom.

S voštane prevlake boba, Crystal se plinovitom fazom širi na nezaštićene dijelove grozda i mladica, što mu daje veliku prednost pred ostalim fungicidima. Zbog ovih svojstava osobito se dobro pokazao u primjeni na strmim terenima, terasama i u vinogradima. Tamo su teški uvjeti za rad i prskanje. Crystal je fungicid potpuno novog načina djelovanja čija je osnovna svrha spriječiti nove zaraze ljeti, upravo kada je pritisak bolesti najjači; preparat koji se pokazao kao vrhunsko rješenje u borbi protiv pepelnice, ne samo vinove loze, nego i najznačajnijih povrtnih kultura. Crystal se na vinovoj lozi primjenjuje u koncentraciji 0,02-0,03% tj. 20-30 ml na 100 l vode,a može se primijeniti do pet puta u jednoj vegetaciji. Treba izbjegavati prskanje vinograda pri visokim dnevnim temperaturama, pa je preporuka da se Crystal primijeni rano ujutro ili u večernjim satima.

Crvena palež, crvenilo lišća (Pseudopeziza tracheiphila)

Crvena palež lišća je bolest koja se ne pojavljuje svake godine. Nego samo povremeno i to krajem svibnja ili početkom lipnja, obično prije plamenjače. Najčešće se pojavljuje na terenima gdje nema dovoljno vode. Štetnost će ovisiti o povoljnim klimatskim uvjetima i osjetljivosti pojedinih sorata (portugizac je najosjetljiviji na napad crvene paleži). Simptomi se pojavljuju isključivo na listovima na kojima se stvaraju žućkaste pjege, koje kod bijelih sorti s vremenom postaju žutosmeđe. Kod crnih sorti tamno-crvene, sa zelenim otokom u sredini.

Budući da micelij gljive prodire u lisno tkivo i onemogućava normalno kolanje sokova, napadnuti listovi se suše, postaju smeđi i konačno otpadnu. Ukoliko u proljeće nije bilo kiša, tijekom kolovoza ili rujna bolest se može ponovo pojaviti na svim listovima koji zbog toga prerano otpadnu.

Prva mjera u suzbijanju crvene paleži podrazumijeva zimsko ili plavo prskanje bakrenim pripravcima, kao što je NEORAM WG, koji se u odnosu na bilo koji drugi bakreni pripravak koristi u dvostruko manjoj dozi – (0,5% tj.500 g na 100 L vode). što osigurava ekološki i ekonomski najisplativiji pristup zaštiti od bolesti vinove loze. Ukoliko se tijekom vegetacije primijete simptomi crvene truleži, potrebno je primjeniti pripravke na osnovi djelatne tvari mankozeb – DITHANE DG NeoTec i DITHANE M-45. Zbog bolje pokrovnosti i manjeg ispiranja, te zbog sadržaja cinka i mangana u obliku mikroelemenata, ovi pripravci učinkovito suzbijaju crvenu trulež i pomažu u izgradnji obrambenog mehanizma tretiranih biljaka. Koriste se u koncentraciji 0,2-0,25% (200-250 g na 100 l/vode).

Plamenjača (Plasmopara viticola)

Plasmopara viticola, uzročnik plamenjače vinove loze, smatra se najrazornijom patogenom gljivicom u vinogradarskoj proizvodnji. Plamenjača je prvi puta uočena u SAD-u još u prvoj polovici 19 st. Vrlo brzo nakon toga unešena je u Europu podlogama otpornim na filokseru.

U Francuskoj prvenstveno, ali i u ostalim vinogorjima diljem Europe, plamenjača je imala razorno djelovanje na urod kod svih sorata loze, pa time i na proizvodnju vina. Prije uvođ enja prognoznih službi i prvih mjera zaštite štete su bile katastrofalne, a gubici su se kretali preko 50%. Jasno je, prema tome, zašto se ova bolest smatra najznačajnijom bolesti vinove loze.

Patogen prezimi na zaraženom lišću, u proljeće spore proklijaju, kišom dospijevaju na površinu lista i preko puči uzrokuju infekciju. Već nakon 7-10 dana na listu se pojave žute lezije.

Razvoju ovog patogena i širenju bolesti odgovaraju topliji dani i viša vlaga. Zaraza je moguća samo ukoliko su zeleni djelovi vlažni. Stoga se zaraza prvi puta pojavljuje na samom početku vegetacije. Uz povoljne uvjete moguća je kroz cijelo vegetacijsko razdoblje. 

Plamenjača napada sve zelene organe vinove loze. No najčešće list na kojem nastaju uljne pjege žućkaste boje, koje s razvojem bolesti postaju crvenkastosmeđe i na kraju se osuše. S donje strane lista izbija bijela prevlaka. Pjege se šire po listu, a zaraženo tkivo odumire. Mladice su najosjetljivije pri dužini od 10-15cm. Zaraza se primjećuje prema bijelim prevlakama, odumiranju tkiva i kod jake zaraze sušenju mladica. Rjeđe su moguće i zaraze cvijeta i ploda. Zbog čega cvijet posmeđi, osuši se i propada, a na bobama pojavi se bijela prevlaka, bobe se smežuraju i propadaju.

Mjere zaštite u borbi protiv plamenjače vinove loze sastoje se u provođenju kvalitetnih agrotehničkih mjera i osiguranju kvalitetnih uvjeta proizvodnje koji podrazumjevaju: položaj vinograda tj. nagnute, južne terene, propusna tla, prozračna mjesta, plijevljenje mladica, zalamanje zaperaka i dr. Ipak, potpuna zaštita nije moguća bez provođenja kemijskih mjera zaštite tj. primjene fungicida. Danas se na tržištu nalazi veliki broj fungicidnih pripravaka namijenjenih suzbijanju plamenjače. Ovdje ćemo istaknuti onaj kojeg smatramo najboljim među inima.

MILDICUT 25 SC posve je novi pripravak na hrvatskom tržištu, ali dobro poznat u cijeloj Europi. Radi se o danas najprodavanijem fungicidu za suzbijanje plamenjače u Europi. Naravno da i to ima svoje razloge. Mildicut 25 SC je fungicid za suzbijanje plamenjače na osnovi djelatne tvari ciazofamid, koji ima izvrsno i dugotrajno preventivno djelovanje (10–14 dana). U svom sastavu sadrži i dinatrijev fosfit, čiji metaboliti u zelenim dijelovima vinove loze potiču prirodni obrambeni mehanizam biljke, a primjenu pripravka Mildicut 25 SC prepoznat ćete i iz udaljenosti prema visokom „green effektu“ koji ostavlja. Koristi se kao preventivni i translaminarni fungicid u zaštiti vinskih i stolnih sorti vinove loze od plamenjače. U koncentraciji 0,25 % (250 mL / 100 L vode).
Mildicut 25 SC ima sposobnost zaustavljanja zaraze od plamenjace pri pojavi prvih uljnih pjega. Tada ga je potrebno što prije primijeniti, a nakon 7 do 8 dana tretiranje treba ponoviti. Izuzetno dobro se veže na voštanu prevlaku zelenih dijelova loze, pa ga oborine vec 1 sat nakon tretiranja ne mogu isprati.

Na većim površinama količina preparata prilagođava se fenofazi. Stoga ga kod pojave tri prava lista koristimo u količini1 l/ha, u početku cvatnje u količini 2 l/ha, poslije cvatnje u količini 3 l/ha. U vrijeme formiranja grozda u količini 4 l/ha. Mildicut 25 SC ne utječe na fermentaciju mošta i razvrstan je izvan skupine otrova. Siva plijesan (Botrytis cinera) Botrytis cinerea je patogena gljivica koja napada mnoge kulturne biljke, ali je njezin najzapaženiji domaćin upravo vinova loza. U vinogradarstvu, ovisno o utjecaju, ova bolest uzrokuje „plemenitu“ ili „sivu trulež“. Dok je među drugim kulturnim biljkama poznat uzročnik „sive plijesani“.

„Plemenita trulež“ je pojam koji se češće upotrebljava u zemljama gdje se vinova loza vrlo intenzivno proizvodi na velikim površinama i gdje se utjecaj ove gljivice smatra donekle poželjnim kod proizvodnje pojedinih sorata vina. Naime, botritis uzrokuje gubitak vode u bobama. Ostavljajući iza sebe povećanu količinu šećera, voćnih kiselina i minerala koji vinu daju slatkast okus. Ovakav utjecaj moguć je ukoliko se nakon dužeg kišnog razdoblja naglo pojavi suho vrijeme. Poželjan je u proizvodnji desertnih vina. 

Nažalost, u našim uvjetima proizvodnje redovito govorimo o „sivoj truleži“ koja se pojavljuje u gotovo svim uvjetima proizvodnje i uzrokuje goleme gubitke u vinskoj industriji. Razlog tome je činjenica da se u našim uvjetima ova bolest pojavljuje ranije. Prije nego se u grozdovima nakupi dovoljna količina potrebnih elementa. Tj. prije nego je grožđe spremno za berbu pa grožđe postaje neupotrebljivo i trulo. Iako se simptomi mogu primjetiti čak i na listu, siva plijesan najviše napada peteljčice, bobe i grozdove.

Na grozdićima se uslijed napada pojavljuje siva prevlaka,. Zbog nekroze se prekida kolanje sokova, pa se bobe slabo opskrbljuju potrebnim hranjivima. Bobe mijenjaju boju, posmeđe, raspucaju se i suše. U zbijenom grozdu gljivica vrlo lako prelazi iz bobe u bobu. Često zarazi i glavnu peteljku, uslijed čega propadne veći broj bobica. U uvjetima kada se nakon dugog sušnog razdoblja pojave obilne kiše, trs naglo povlači vodu, pa se u bobama stvara jak tlak i one pucaju. Ukoliko infekcija nastupi u sušnim uvjetima bez oborina, napadnute bobice se smežuraju i suše.

Izravni gubici odnose se na gubitak uroda i kvalitete vina, koje uslijed napada botritisa dobije intenzivnu boju, miriše na plijesan i sadrži mnogo nepoželjnih tvari. Osim toga botrytis „ubija“ kvasac što rezultira prekidom fermentacije prije nego što se u vinu nakupi dovoljna razina alkohola. Uslijed ranije berbe često je u moštu manja količina sladora što tako đer otežava proizvodnju kvalitetnih vina.

Mjere suzbijanja sive plijesni podrazumijevaju tehnološke mjere koje uključuju sadnju manje osjetljivih sorti, skidanje lišća oko grozdova, uklanjanje zaperaka, uravnoteženu gnojidbu, suzbijanje štetnika. Uslijed čijeg napada kroz oštećena mjesta siva plijesan lako ulazi u bobe i na poslijetku primjena učinkovitih botriticida. PYRUS 400 SC je fungicid/botriticid na osnovi djelatne tvari pirimetanil (400 g/l) iznimno učinkovit na uzročnike sive plijesni vinove loze ( Botrytis cinerea).

Posjeduje izraženo površinsko i translaminarno djelovanje, stoga se može koristiti kao preventivni i kurativni fungicid. Pyrus 400 SC iznimno brzo ulazi u biljku – nakon što se otopina preparata osuši na tretiranoj biljci, aktivna je tvar već u dovoljnoj količini ušla u biljno tkivo, te oborine ne smanjuju njegovo djelovanje. Posebnost botriticida Pyrus 400 SC je djelovanje putem plinovite faze. Isparavanje preparata nakon tretiranja omogućuje bolju zaštićenost u slučaju slabije kvalitete prskanja i u težim uvjetima. Plinovita faza štiti slabije pristupačna mjesta kao što su zbijeni grozdovi, gusta lisna masa trsa i slično. U praksi nije uočena unakrsna rezistentnost s ostalim botriticidima. Preparat nema štetno djelovanje na pčele i korisne organizme, te nije opasan u primjeni.

Pyrus 400 SC je kod nas i u većini zemalja razvrstan izvan skupina otrova i označen kao tvar koja nije štetna. Pyrus 400 SC se primjenjuje u dozi 2-2,5 l/ha (200 do 250 ml na 1000 m2) ili u koncentraciji 0,2- 0,25% (200-250 ml u 100 l vode) uz utrošak 1000 l škropiva/ha. U vegetaciji se može koristiti 2-3 puta – krajem cvatnje vinove loze (kada je 80% cvatnje završeno), prije zatvaranja grozda, ili na početku dozrijevanja bobica. Zbog povećane količine aktivne tvari Pyrus 400 SC posebno učinkovito djeluje u kasnim tretiranjima vinograda, za zaštitu od sive plijesni nakon zatvaranja grozda i u početku šare.

ŠTETNICI VINOVE LOZE

Lozine grinje (akarinoza i erinoza)

Lozine grinje šiškarice su vrlo sitni štetnici, gotovo nevidljivi golim okom, koji će se javiti u vinogradarskoj proizvodnji. Pojave, poput deformiranih listova i mjehurastih nabreklina na listu te skraćeni i zakržljali izboji, proizvođačima poznate pod nazivima erinoza i akarinoza posljedice su napada štetnih grinja.

Akarinozu se prepoznaje po malim zakržljalim, požutjelim listovima i skraćenim internodijima. Na listovima su vidljivi ubodi oko kojih list mijenja boju, a nerijetko cijeli list poprima uzdignuti rub i izgleda deformirano. Iz oštećenog pupa se često pojavljuju dvostruki, slabije razvijeni izboji. Erinoza se prepoznaje po bjelkastim izbočinama na gornjoj strani lista koje kasnije poprimaju crvenkastu ili smeđu boju. Na drugoj je strani list udubljen i prevučen sivim nitima, nalik na paučinu koja se kod jakih zaraza može pojaviti i na plodu. U šiškama žive grinje i sišu sok. Najveće štete nastaju ako se loza u proljeće zbog hladnijeg vremena sporije razvija.

U slučaju jačih napada, lišće povene za vrijeme vrućine i otpadne. Sadržaj šećera ostaje niži. Kod dugogodišnjih jakih napada može se javiti i skraćivanje izboja i metlasto korijenje. 

Osim toga, kroz listove oštećene grinjama lakše prodire uzročnik plamenjače. Za suzbijanje lozinih grinja šiškarica važno je provoditi zimsko prskanje koje će uključiti tretiranje vinograda mineralnim uljima u početku kretanja vegetacije. Pojačana primjena sredstava na bazi sumpora u početku vegetacije pokazala je popratnu učinkovitost u smanjenju zaraze lozinim grinjama šiškaricama. U borbi protiv erinoze i akarinoze i žutog lozinog pauka, najbolje djeluju akaricidi tj. sredstva namijenjena upravo suzbijanju grinja i pauka kao što su KRAFT 18 EC i ZOOM 11 SC. KRAFT 18 EC je kontaktni i želučani insekticid koji uzrokuje prestanak hranjenja štetnika koji ostaju nepokretni i ugibaju 2-4 dana nakon primjene.

Osim grinja i pauka, ovaj pripravak učinkovito suzbija i grožđane moljce pa je zbog svoje učinkovitosti i široke primjene jedan od najvažnijih insekticida/akaricida u vinogradarskoj proizvodnji. U vinovoj se lozi Kraft 18 EC primjenjuje u količini 0,5-0,75 l/ha (50-75 ml na 100 L vode). ZOOM 11 SC je novi translaminarni, selektivni akaricid, dugotrajnog djelovanja na osnovi djelatne tvari etoksazol koji djeluje kontaktno i digestivno, larvicidno i ovicidno, na sve stadije ličinki i jaja štetnika.

Zoom 11 SC je za razliku od većine akaricida koji su do sada korišteni toksikološki povoljniji, pa je osobito pogodan za primjenu u integriranoj zaštiti bilja. Zbog načina djelovanja izrazito je selektivan i djeluje ciljano na štetnike koji se suzbijaju uz povećanu sigurnost za korisnike. Zoom 11 SC nema negativnog utjecaja na biljke (nema fitotoksičnosti), korisne organizme, niti na korisnika. Primjenjuje se u koncentraciji od 0,05 % (50 ml na 100 L vode).

Grožđani moljci

Pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) je leptir svjetlosive boje sa svjetlijim i tamnijim šarama na prednjim krilima. Gusjenica je obično zelenkasta ili žućkasta, s tamnožutom glavom i leđnim štitom. Pepeljastom moljcu za razvoj odgovaraju uvjeti povišenih temperatura bez većih zahtjeva za povećanom vlagom. Žuti grožđani moljac (Eupoecillia ambiguella) je leptir žućkasto-sive boje s jasno omeđenom, tamnom poprečnom prugom na krilima. Gusjenica je ružičasta dok je mlada, kasnije obično bjeličasta ili malo zelenkasta i dosta troma. Glava i vratni štit su sjajno crni. Leptiri lete noću i nerado idu na svjetlost. Žuti moljac ima manje zahtjeve prema temperaturi, ali mu je za razvoj potrebna viša vlaga.

Oba moljca žive na sličan način i nanose sličnu štetu. Osim što su štete od pepeljastog grož đanog moljca u našim krajevima daleko veće. Intenzitet napada grožđanih moljaca ovisi o povoljnim klimatskim prilikama. Stoga u pojedinim godinama, bez provedenih mjera zaštite, štete od moljca mogu odnijeti čak do 50% uroda. 

Pepeljasti grožđani moljac obično ima 3 generacije godišnje, ali su generacije izmješane. Različite generacije moljaca mogu biti prisutne u vinogradima od proljeća do jeseni. Proljetne generacije moljaca polažu jaja na cvjetne pupove i cvjetove. Gusjenice koje se uvlače u cvjetove i izjedaju ih, čine najveće štete. Druga generacija leptira javlja se krajem lipnja i početkom srpnja, a jaja odlažu na nezrele bobe. Gusjenice se zavlače u bobe i izjedaju ih iznutra ponekad ostavljajući samo sjemenke. Treća se generacija pojavljuje krajem ljeta i odlaže jaja na već zrele bobe grožđa untar kojih se gusjenice hrane pa se nerijetko mogu pronaći u bobama i tijekom berbe. Biologija žutog moljca je slična, ali za razliku od pepeljastog, žuti grožđani moljac ima dvije generacije godišnje.

Najvažnije je da se prvo i glavno suzbijanje gusjenica provede u proljeće. Iako su štete prve generacije manje, njihovim suzbijanjem u proljetnom terminu smanjuje se intenzitet napada druge generacije. Drugu generaciju suzbijamo prskanjima u fazi rasta bobica, prije zatvaranja grozda. 

AVAUNT 15 SC je novi kontaktni insekticid na osnovi djelatne tvari indoksakarb. Avaunt 15 SC djeluje kontaktno i digestivno, larvicidno i ovicidno, na sve stadije ličinki i jaja štetnika. Vrlo brzo nakon primjene pripravka, mijenja se ponašanje štetnika, te se oni prestaju hraniti i ugibaju. Avaunt 15 SC spada u skupinu karbamata, ali mu je toksikološki profil daleko povoljniji od ostalih insekticida ove skupine, pa je osobito pogodan za primjenu u integriranoj zaštiti bilja.

Zbog načina djelovanja Avaunt 15 SC je izrazito selektivan i djeluje ciljano na štetnike koji se suzbijaju uz povećanu sigurnost za korisnike. Avaunt 15 SC se u vinogradarstvu koristi u koncentraciji 0,025% uz utrošak vode od 1000 litara/ha. Tretiranje treba provoditi od vremena odlaganja jaja do početka pojave gusjenica. Novi način djelovanja sprječava pojavu rezistentnosti štetnika i daje bolje rezultate u zaštiti.

KOROVI U VINOGRADU

Korove u vinogradima treba suzbijati iz nekoliko razloga. Korovi crpe vodu i hranjive tvari iz tla čime se smanjuje njihova dostupnost kulturnoj biljci, zauzimaju prostor i ometaju rast i razvoj biljaka, izvor su biljnih bolesti i štetnika, koji lako s korova prelaze na kulturnu biljku i sl. Sve ove značajke korovnih biljaka čine ih vrlo agresivnim konkurentima kulturnih biljaka i u njihovoj prisustnosti biljka gubi elemente potrebne za rast i razvoj, što rezultira smanjenjem uroda.

Za suzbijanje korova kemijskim putem koriste se herbicidi na osnovi djelatne tvari glifosat tj. totalni. Sistemični herbicidi koji suzbijaju sve iznikle korove, čak i one s dubokim korijenom i rizomima. Ove herbicide biljka usvaja preko svih zelenih dijelova. Nakon čega se kroz stabljiku premještaju u podzemne organe i uništavaju korov u korijenu. Za jači učinak i dugotrajnije održavanje čistog tla u vinogradima preporučamo kombiniranje pripravaka na osnovi glifosata s potpuno novim herbicidnim pripravkom trgovačkog naziva CHIKARA 25 WG. Herbicid Chikara 25 WG možemo primijeniti i kasnije, nakon nicanja korova, u kombinaciji s pripravcima na osnovi glifosata.

Primjerice, u provedenim tretiranjima prošle godine, kombinacija Chikara 25 WG (80 g/ha) + glifosat (3 l/ha) primjenjena u proljeće nakon nicanja korova, održala je tlo u vinogradu čistim sve do berbe. Ovaj se pripravak već nekoliko godina koristi u europskim vinogradima i neizostavan je u održavanju čistih tala.

Korištenjem pripravka Chikara 25 WG vinogradari osiguravaju tlo čisto od korova kroz cijelu vegetacijsku sezonu. Osim toga, zbog postavljanja visokih kriterija od strane europskih komisija, vinogradari se odlučuju za proizvode povoljnih toksikoloških i ekotoksikoloških značajki, a upravo je Chikara 25 WG pripravak siguran za korisnika i okoliš. Zbog interesa mnogobrojnih korisnika, od ove je godine pripravak Chikara 25 WG dostupan i u pakiranju dostatnom za 10 L vode. Preporuka primjene glasi: 6 g pripravka Chikara 25 WG + 1-1,5 dl pripravka na bazi glifosata (Glyfos, Dominator i dr.) za otprilike 350 m2 tretirane površine.

CHIKARA 25 WG je totalni herbicid na osnovi djelatne tvari azasulfuron. Pruža najučinkovitiju kontrolu uskolisnih i širokolisnih korova kod primjene u pre-emergence roku, a određeni se učinak postiže i u post-emergence roku primjene. Za razvoj simptoma potrebno je 1-4 tjedna. Nakon čega biljka izgubi vigor, polegne i ugiba. Doza primjene iznosi 200 g/ha kod tretiranja cijele površine, ali preporuka je pripravak Chikara 25 WG koristiti u trakama unutar reda u dozi od 60-80 g/ha u rano proljeće, a prije kretanja korova. 

""

""

Prethodni članakOsvježavajući umak
Sljedeći članakDomaći namaz od poriluka i sira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.