Do kraja travnja obavljena je sjetva kukuruza na većini planiranih površina u glavnom roku sjetve. Na manjem dijelu oraničnih površina kukuruz će se sijati u naknadnom i postrnom roku sjetve. Kvalitetna sjetva i postignuti optimalni sklopovi prvi su uvjet su za uspješnu žetvu.

Mjere njege koje treba provesti u pravo doba i na pravi način također značajno utječu na uspjeh proizvodnje. Jedna od prvih mjera njege je suzbijanje korova, a zatim prihrana i međuredna kultivacija. Područja uzgaja kukuruza u Republici Hrvatskoj znatno se razlikuju prema količini i rasporedu oborina, temperaturama, svojstvima tla, pa tome treba prilagoditi i mjere njege. Osim toga, posljednjih se godina povećava udio površina kukuruza u reduciranim sustavima obrade tla i direktne sjetve kukuruza. O odabranom sustavu proizvodnje ovise i mjere njege tijekom vegetacije.

Suzbijanje korova

Kukuruz u početku vegetacije ima spor porast, a to pogoduje razvoju korova koji mogu nanijeti velike štete. Već na početku vegetacije zbog širokoredne sjetve i sporog početnog porasta, kukuruz mogu nadvladati korovi, usporiti porast kukuruza pa čak izazvati i propadanje usjeva. Korovi su konkurenti kukuruzu: oduzimaju hranjiva, vodu, svjetlost, vegetativni prostor, a to rezultira smanjenim prinosom. Suzbijaju se kemijskim načinom ili kombinacijom mehaničkih mjera suzbijanja korova (međuredna kultivacija) s kemijskim mjerama. Hoće li se smanjiti prinos kukuruza zbog prisutnosti korova, ovisi o vrsti korova i njihovoj brojnosti te o uvjetima proizvodnje.

U nepovoljnim uvjetima rasta i razvoja (npr. pokorica, visoke temperature, nedostatak oborina) korovi su prilagodljiviji u odnosu na kulturnu biljku pa se razvijaju brže u odnosu na kukuruz. Kritično razdoblje zakorovljenosti kukuruza traje od faze dva lista do faze desetog, odnosno dvanaestog lista. Što se tiče vremena nicanja korova u usjevu, najviše štete pričinjavaju korovi koji niču prije i tijekom kritičnog razdoblja zakorovljenosti. Za uspješno suzbijanje korova najvažnije je poznavati vrste korova na poljima, njihovu brojnost, fazu razvoja i odlike herbicida namijenjenih suzbijanju korova u kukuruzu te primijeniti herbicid ili kombinaciju herbicida u pravo vrijeme i na pravi način. O suzbijanju korova više u budućim brojevima Gospodarskog lista.

Sjetva kukuruza-strip till Foto: mr. sc. Tatjana Martinović

Faze rasta i razvoja

Poznavanje faza rasta i razvoja omogućuje pravodobnu provedbu agrotehničkih mjera, poput prihrane, kultivacije i primjene sredstava za zaštitu bilja. Svaka biljna vrsta, pa tako i kukuruz, tijekom životnog ciklusa ima kritične faze kad je najosjetljivija na vanjske nepovoljne čimbenike (npr. kolebanja temperatura tla i zraka, nedostatak i/ili suvišak oborina i slično) i pogreške proizvođača. Za prepoznavanje faza rasta i razvoja najčešće se koristi BBCH skala. Kad se opisuje stanje usjeva na pojedinoj oranici, opis se odnosi na najmanje 50% biljaka u usjevu.

Faze rasta i razvoja kukuruza prema BBCH skali: (Weber i Bleiholder, 1990; Lancashire i sur., 1991): Pri izboru herbicida za primjenu nakon nicanja kukuruza, važno je poznavati, ne samo fazu rasta i razvoja biljaka kukuruza, nego i korovnih vrsta prisutnih na parceli.

Međuredna kultivacija i prihrana kukuruza

Međuredna kultivacija neophodna je mjera njege kukuruza u konvencionalnom (klasičnom) sustavu proizvodnje. Kultivacijom se povećava prozračnost tla i stvaraju uvjeti za očuvanje vlage tla te suzbijaju korovi. Ako su korovi na parceli suzbijani u post-em aplikaciji, obavezno treba voditi računa kad je obavljeno tretiranje korova odnosno je li prošlo dovoljno vremena nakon primjene herbicida do kultivacije. Ovisno o stanju usjeva i uvjetima na parceli, može se obaviti jedna ili dvije kultivacije. Uglavnom se provodi jedna međuredna kultivacija uz prihranu dušičnim gnojivima.

Prilikom kultivacije treba paziti na širinu zaštitne zone (pojas tla uz red kukuruza koji se ne obrađuje). S obzirom na specifičan način razvoja korijenova sustava kukuruza, s obje strane reda potrebno je ostaviti 10-15 cm širine neobrađenog tla, da ne bi došlo do oštećenja korijena kukuruzne biljke. Kultivacija se izvodi na dubinu 6-12 cm. Prilikom međuredne kultivacije provodi se i prihrana usjeva mineralnim gnojivima, a količina gnojiva ovisi o ishranjenosti biljke i plodnosti tla. Za prihranu se koriste dušična gnojiva ili ponekad kompleksna gnojiva, u kojima je naglašena dušična komponenta.

Najpovoljnija dušična gnojiva za prihranu su ona koja sadrže amonijski i nitratni oblik. Prihrana se provodi u područjima gdje ona pokazuje učinak na prinos kukuruza: u vlažnijim područjima, na lošijim i pjeskovitim tlima. Ako postoji potreba za prihranom s većim količinama dušika, tada je treba obaviti dvokratno: u fazi 4-5 listova kukuruza i zatim u fazi 8-12 razvijenih listova kukuruza. Tijekom hladnijih proljeća, u fazi razvoja kukuruza 4-5 listova, često se mogu uočiti nedostatci fosfora. Simptomi su jače izraženi na kiselim tlima i ako je prisutan suvišak vode u tlu.

Najbolje rješenje za navedenu pojavu je kultivacija kukuruza kojom se prozračuje i prosušuje površinski sloj tla uz prihranu KAN-om. U reduciranim sustavima obrade tla međuredna kultivacija provodi se ovisno o primijenjenom sustavu obrade, a u sustavima direktne sjetve potpuno se izostavlja. Biljni ostatci (mulch) ili živi pokrov u konzervacijskim sustavima obrade pozitivno djeluju na čuvanje (konzervaciju) vlage, brojnost i aktivnost organizama tla te pozitivno djeluju na smanjeni razvoj korova. Tlo se ispod živog ili mrtvog pokrova (mulcha) sporije zagrijava.

Zbog toga u hladnim i vlažnim uvjetima sjetva može biti odgođena dok se ne postignu optimalni uvjeti. Za vrijeme ljetnih razdoblja bez oborina i uzastopnim danima s izrazito visokim temperaturama pokrov čuva tlo i biljku od navedenih stresnih uvjeta (konzervira vlagu, a temperatura tla je niža u odnosu na tlo bez pokrova). Kod direktne sjetve kukuruza (no-tillage) u pokrovni usjev, pokrovni usjev se terminira kemijskim putem pri čemu se pokrov tretira neselektivnim herbicidima (na bazi glifosata). Sjetva se obavlja nakon nekoliko dana od primjene herbicida, osnovna se gnojidba najčešće obavlja širom, površinski, a prihrana aplikatorima koji gnojivo deponiraju međuredno. Pokrovni usjevi mogu se terminirati i mehaničkim putem. Načini ovise o većem broju čimbenika: o pokrovnom usjevu, o poljoprivrednoj mehanizaciji i opremi kojom raspolaže poljoprivredno gospodarstvo, o uvjetima okoliša te o znanju i iskustvu.

Mlade biljčice kukuruza Foto: mr. sc. Tatjana Martinović
Kukuruz – provedena kultivacija Foto: mr. sc. Tatjana Martinović

Folijarna gnojidba kukuruza

Folijarna gnojidba kukuruza rjeđe se primjenjuje. No, u slučaju nedostataka vlage u tlu, prihrana se može obaviti folijarno. Folijarna gnojidba ne može u potpunosti zamijeniti gnojidbu putem tla, nego je njezina nadopuna. Gnojiva primijenjena folijarno brzo se usvajaju. Kukuruz podnosi niske koncentracije i nužno je pridržavati se uputa o primjeni. Tijekom vegetacije sve su češći stresni uvjeti izazvani abiotičkim čimbenicima. Znanstvenici i stručnjaci nastoje odgovoriti na izazove pa se danas na tržištu nalaze biostimulatori, ojačivači biljaka na bazi mikroorganizma, složena tekuća anorganska gnojiva s makrohranivima i mikrohranivima, a navedeni su pripravci namijenjeni za folijarnu primjenu s ciljem smanjenja šteta uzrokovanih abiotičkim poremećajima.

naslovna foto: Shutterstock

Prethodni članakGospodarska svojstva i enološki potencijal PIWi sorata
mr. sc. Tatjana Martinović, dipl. ing. agr.
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.