Tlo predstavlja bitan prirodni resurs u proizvodnji hrane i procjenjuje se da je oko 95% hrane direktno ili indirektno proizvedeno na ili u tlu. Osim sigurnosti u proizvodnji hrane za rastuće čovječanstvo, tlo ima značajnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i funkcioniranju ekosustava.
Međutim, svojstva tla i svi njegovi resursi suočavaju se s prijetnjama ubrzane erozije tla uzrokovane klimatskim promjenama i ljudskom aktivnošću. Erozija tla uzrokuje niz ozbiljnih problema kao što su smanjenje produktivnosti zemljišta i površine pod obradivim zemljištem, gubitak površinskog sloja tla , hranjivih tvari i organske tvari u tlu, povećanje onečišćenja vode, rizik od poplava i pojave eutrofikacije te smanjenje bioraznolikosti.
Utjecaj klimatskih promjena i erozije na jare ratarske usjeve
Veći utjecaj klimatskih promjena, odnosno promjena uobičajenih vremenskih obrazaca posljednjih godina, mogu se uočiti na jarim ratarskim usjevima u odnosu na ozime ratarske usjeve. Osim jarih žitarica, ostali jari ratarski usjevi (soja, kukuruz, suncokret, krumpir, šećerna repa, uljna tikva) siju se ili sade na veći međuredni razmak (40-75-150 cm). Dio tla koji čini razmak između redova nije pokriven biljkama i na njemu djelovanja bujičnih oborina ili snažnijih vjetrova u sušnom razdoblju uzrokuju povećanu eroziju vodom ili vjetrom. Pri uzgoju ozimih ili jarih žitarica i u vrijeme prije vegetacijske faze busanja, pokrivenost tla biljkama je veće zbog sjetve na manji međuredni razmak.
Povećanje broja dana s maksimalnim dnevnim temperaturama iznad 30 °C uz smanjenu količinu oborina u mjesecima intenzivnog rasta i razvoja jarih ratarskih usjeva imaju u velikoj mjeri utjecaj na visinu i kvalitetu ostvarenog prinosa. Temeljem praćenih podataka o temperaturama i oborinama u 2025. godini u mjesecu lipnju zabilježeno je samo 24,2 mm/m² oborina i 19 dana s maksimalnim dnevnim temperaturama iznad 30 ˚°C, od čega 14 dana s maksimalnim dnevnim temperaturama od 30-35 °C i 4 dana s maksimalnim dnevnim temperaturama iznad 35 °C.
TABLICE: Mjesečne oborine (mm/m²) , broj dana s maksimalnim dnevnim temperaturama od 30 do 35 °C i broj dana s maksimalnim dnevnim temperaturama iznad 35 °C – mjerna postaja iMethos Mursko Središće
| mjesečne oborine u mm/m˚ | |||||||
| 2019 | 2020 | 2021 | 2022 | 2023 | 2024 | 2025 | |
| SVIBANJ | 184,4 | 51,6 | 132,0 | 62,4 | 118,6 | 119,8 | 39,2 |
| LIPANJ | 53,8 | 117,8 | 12,6 | 72,0 | 79,8 | 50 | 24,2 |
| SRPANJ | 135,2 | 151,6 | 92,4 | 57,4 | 174,4 | 43 | 97,2 |
| KOLOVOZ | 25,8 | 187,4 | 122,6 | 81,0 | 115 | 33 | 52,8 |
| SUMA | 399,2 | 508,4 | 359,6 | 272,8 | 487,8 | 245,8 | 213,4 |
| broj dana sa temperaturama od 30-35°C | |||||||
| 2019 | 2020 | 2021 | 2022 | 2023 | 2024 | 2025 | |
| SVIBANJ | / | / | / | 3,0 | / | / | / |
| LIPANJ | 13,0 | 5,0 | 13,0 | 10,0 | 7,0 | 10,0 | 15,0 |
| SRPANJ | 14,0 | 14,0 | 12,0 | 14,0 | 11,0 | 18,0 | 14,0 |
| KOLOVOZ | 16,0 | 16,0 | 9,0 | 14,0 | 11,0 | 18,0 | 9,0 |
| broj dana sa temperaturama iznad 35°C | |||||||
| 2019 | 2020 | 2021 | 2022 | 2023 | 2024 | 2025 | |
| SVIBANJ | / | / | / | / | / | / | / |
| LIPANJ | 1,0 | / | 3,0 | 1,0 | 1,0 | / | 4,0 |
| SRPANJ | 1,0 | / | 2,0 | 4,0 | 1,00 | 4,0 | 2,0 |
| KOLOVOZ | / | / | 2,0 | 3,0 | 2,00 | 6,0 | 5,0 |
Zabilježena ostvarena visina prinosa najzastupljenije jare ratarske kulture – kukuruza lanjske godine je zbog nepovoljnih vremenskih prilika bila značajno manja od uobičajenih prinosa.
Prevladavanje navedenih problema te u svrhu pomoći u rastu i razvoju uzgajanih jarih usjeva zbog klimatskih promjena potrebno je prilagoditi sve agrotehničke mjere od metoda obrade tla, plodoreda, upravljanje biljnim ostacima koji određuje održivost poljoprivrednog sustava.
Agrotehničke mjere za očuvanje tla i vlage nakon sjetve
Smanjenjem broja provedenih mehaničkih operacija (reducirana obrada) ili potpunim izostankom obrade tla (no-till/direktna sjetva) pozitivno se utječe na fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Promjene u tlu ne mogu se očekivati nakon kratkog vremenskog razdoblja, već upornim radom kroz duže razdoblje i provedbom ostalih mjera mogu se očekivati promjene stanja tla na bolje. Pokrivenost tla živim biljkama, biljnim ostacima ili malčem kojim se prekriva površina tla je tehnika kojom se usporava erozija tla vodom i vjetrom, smanjuje površinsko otjecanje vode i utječe na čuvanje vode u tlu. Osim navedenog ima utjecaj na plodnost tla, povećanje mikrobiološke aktivnosti tla, razvoj korijenovog sustava i u konačnici povećanje ostvarenog prinosa.
Pri uzgoju i sjetvi kultura koje se siju na širi međuredni razmak, kako tlo između redova ne bi ostalo golo, varijante sjetve u strip till-u ili usijavanje drugih kultura između redova provode neka gospodarstva na području Republike Hrvatske koja su uključena u eko shemu Konzervacijska poljoprivreda. Provedbom svih navedenih praksi, osim poboljšanja stanja tla, smanjenja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene, pomaže se uzgajanoj biljnoj vrsti prilikom rasta u stresnim uvjetima.
Foto: Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
