Salmonela predstavlja sve veći problem u hrvatskom peradarstvu. U borbi s tom opasnom bakterijom zato je nužna suradnja peradara sa znanstvenicima, stručnjacima i nadležnim institucijama. Istaknuto je to na Peradarskim danima 2026., međunarodnom znanstveno-stručnom simpoziju koji se održava u Poreču.
U Europi je veliki pritisak salmonela u posljednjih deset, a porast se naročito bilježi u posljednjih pet godina. Zbog visoke prevalencije u jatima peradi u zemljama iz kojih dobavljamo proizvodne životinje, bilo kao rasplodna jaja, jednodnevne piliće ili uzgojene pilenke pred početak proizvodnje, veća je i vjerojatnost prijenosa u Republiku Hrvatsku. Veća prevalencija na farmama osigurava i jače širenje i kontaminaciju objekata, okoliša i vektora čime se stvaraju stalni izvor i prijetnja novim jatima peradi, kazao je izv. prof. dr. sc. Željko Gottstein iz Zavoda za patologiju peradi s klinikom Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Tijekom 2024. i 2025. godine u Laboratoriju za bakteriologiju Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta na prisutnost bakterija roda Salmonella pretraženi su uzorci iz ukupno 5900 jata različitih kategorija peradi. U čak 277 slučajeva utvrđena je salmonela.
Najveća prevalencija zabilježena je u jatima konzumnih nesilica. To je ujedno i jedina kategorija peradi u kojoj je u Hrvatskoj premašen od Europske komisije zadani postotak ciljanih serovarova u primarnoj peradarskoj proizvodnji, naglasio je dr. sc. Luka Jurinović, voditelj Nacionalnog referentnog laboratorija za salmonelu i kampilobaktere Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta.
Porast s 5,8 % na 7,9 %
Prošle je godine zabilježen statistički značajan porast stope izolacije bakterije roda Salmonella iz mesa i jaja peradi. Ona je s 5.8 % u 2024. prošle godine narasla na 7.9 %.
Povećanje broja izolata upućuje na realan porast prevalencije u populaciji i promjenu u epidemiološkoj dinamici serovarova. Nalazi upućuju na širu cirkulaciju, veću raznolikost i dinamičnu redistribuciju serovarova Salmonella spp. u 2025. godini pri čemu dominantni serovar i dalje zadržava vodeću ulogu, ali uz jačanje više sekundarnih serovarova u populaciji, pojasnila je dr. sc. Andrea Humski, ravnateljica Hrvatskog veterinarskog instituta.
Salmonela se u jata konzumnih nesilica može unijeti na mnogo načina. Načini njezina širenja dijele se na vertikalne i horizontalne. Vertikalni prijenos bakterije znači zarazu pilića preko roditelja, dakle od prvog dana života, a horizontalni način širenja uključuje izvore salmonele kao što su kontaminirana hrana, voda, glodavci, insekti, ljudi, oprema, stelja, prašina i izmet.
Najkritičnije točke i rizici za kontaminaciju proizvodnog sustava od prvih dana života peradi su valionice i zaražena roditeljska jata, a na samoj farmi neprikladno skladištenje hrane i sustavi napajanja ili kontaminirana hrana i voda, nekontrolirani ulazak ljudi i opreme u farme, neprikladno čišćenje i dezinfekcija nakon kraja proizvodnje. Najveći rizik dolazi iz kombinacije loše primjene biosigurnosnih mjera, kontaminiranog okoliša na farmi, prisutnosti vektora poput glodavaca i tekuti, odnosno lošeg zdravstvenog stanja ptica koje ne mogu u potpunosti reagirati imunitetom na cjepiva. Kontrola na svim razinama proizvodnje – od valionice do farme – ključna je za sprječavanje unosa i širenja salmonele, kazala je prof. dr. sc. Danijela Horvatek Tomić iz Zavoda za patologiju peradi s klinikom Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kontrolu jaja provodi Državni inspektorat. Na farmama te u sortirnicama, pakirnim centrima, preradi i skladištenju to čini veterinarska inspekcija, a na tržištu poljoprivredna i sanitarna inspekcija DIRH-a.
Nadzorima se prvenstveno provjerava podrijetlo jaja na tržištu radi kontrole sljedivosti. Inspektori Državnog inspektorata nadziru označavanje jaja na tržištu kako bi provjerili zdravstvenu ispravnost hrane, osigurali zaštitu potrošača i spriječili moguće prijevare. Navedeno je iznimno važno s aspekta sigurnosti kako bi se u slučaju sumnje ili potvrđenog nalaza na salmonelu mogle donijeti hitne mjere subjektu u poslovanju s hranom (proizvođaču, uvozniku, distributeru, trgovcu itd.) što podrazumijeva zabranu daljnjeg stavljanja jaja na tržište, provjeru dokumentacije i sljedivost u distribuciji na tržištu, a time i brzi opoziv i povlačenje nesukladnih jaja s tržišta, njihovo neškodljivo zbrinjavanje te javnu obavijest prema potrošačima.
Uz navedeno ključan podatak je provjera LOT broj (ili broj šarže) koji je važan podatak za sljedivost jaja kao i rok upotrebe. Osim navedenog, provjerava se i način uzgoja te da li oznake na jajetu odgovaraju i stvarnim uvjetima na farmi ako se radi o domaćoj proizvodnji, rekla je Brankica Capek, voditeljica Službe veterinarske inspekcije Sektora za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane Državnog inspektorata Republike Hrvatske.
Kontrolne mjere koje definira Nacionalni program suzbijanja salmoneloza u primarnoj proizvodnji, fokusirane su na što ranije utvrđivanje salmonele u jatima, te na mjere koje se poduzimaju u sumnjivim jatima i jatima u kojima je utvrđena salmonela.
Vakcinacija peradi
Među ključnim mjerama u borbi sa salmonelom je vakcinacija peradi.
Praćenjem podatka o utrošku cjepiva utvrđeno je da se cijepljenje kao imunoprofilaktička mjera nedovoljno koristi. Učestala je u velikim sustavima, no na manjim farmama uglavnom izostaje. Napominjem da se trošak pojedinačne doze cjepiva protiv salmoneloze za rasplodna jata kokoši i purana te za jata kokoši nesilica sufinancira iz državnog proračuna uz potporu sredstvima Europske unije, istaknula je Zrinka Dugonjić Odak, savjetnica u Sektoru za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske.
Cilj cijepljenja je osigurati dugotrajnu aktivnu imunost i specifičnu zaštitu peradi.
Ta mjera za nas peradare nema samo zdravstveni, nego i vrlo konkretan financijski značaj jer nam se sufinanciranjem smanjuju troškovi i olakšava proizvodnja. Ono što ja sa svoje strane smatram bitnim za naglasiti, jest kombinacija žive, atenuirane vakcine i inaktivirane vakcine u uzgojnom periodu, prije same proizvodnje jaja. Uspješnost kontrolnih mjera nije isključivo rezultat rada nadležnih tijela, već dosta ovisi o praktičnoj provedbi na razini farme, uključujući razinu biosigurnosti, upravljanje hranidbom i zdravstveni status jata, kazala je Ana Hell Kurevija, voditeljica peradarske proizvodnje u tvrtki Žito iz Osijeka.
Peradarski dani 2026., najveći simpozij o peradarstvu u Hrvatskoj, okupio je 300 znanstvenika, veterinara, peradara i stručnjaka iz proizvođačkog sektora te prateće industrije (proizvodnje peradarske opreme, hrane, lijekova, dezinficijensa itd.) iz 22 zemlje. Ove godine simpozij je održan 16. put.
Osim o salmonelozi na simpoziju se govorilo i o drugim bolestima koje prijete peradi poput influence ptica i newcastleske bolesti. Znanstvenici i stručnjaci peradarima su uputili preporuke vezane uz prehranu peradi te inkubaciju jaja peradi, ali i očuvanje jednog zdravlja – zdravlja ljudi, životinja i okoliša.
Uz predavanja i panele na Peradarskim danima organizirana su i posterska izlaganja.
Organizator simpozija je Centar za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta, a pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske, Hrvatska veterinarska komora, Svjetska udruga za znanost o peradi i Svjetska udruga veterinara u peradarstvu.
Izvor i foto: Press5an
