Ruralni turizam, samo je jedna od njih, no svakako ona za koju je na dosadašnjim natječajima očekivano vladao najveći interes. Tako je na posljednjem natječaju koji je završio 31. prosinca 2012. godine, zaprimljeno ukupno 238 prijava, od čega se njih 138 odnosi na ulaganja u razvitak ruralnog turizma.

Mjera 302

Osim ruralnog turizma, spomenimokako se u sklopu mjere 302 mogu provesti i ulaganja u razvitak tradicijskih obrta, izravne prodaje, slatkovodnog ribarstva, uslužnih djelatnosti u ruralnom području, pogona za preradu na poljoprivrednim gospodarstvima, te u obnovljive izvore energije.

Prema raspoloživim podacima s kraja ožujka 2013. godine, na do sada raspisana 4 natječaja za mjeru 302 – „Diversi fikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ pristiglo je ukupno 329 prijava, s prijavljenom ukupnom vrijednosti ulaganja većom od 500 milijuna kuna. Treba spomenuti kako se najveći dio ovih prijava, točnije njih 238, odnosi na prijave s posljednjeg, 4. natječaja, koje su još uvijek u fazi administrativne kontrole u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Od spomenutih 329 prijava, do sada su ugovorena ukupno 43 projekta, za koje je iz ove mjere već isplaćeno oko 3,7 milijuna kuna potpore za 9 dovršenih projekata (izmeđ u ostalih i za projekt Ličke kuće Branimira Karduma, o čemu će više riječi biti u nastavku članka). Međ u dovršenim projektima je 7 iz sektora Ruralni turizam, te po jedan iz sektora Tradicijski obrti i Prerada na  poljoprivrednom gospodarstvu. U obradi su još uvijek 232 prijave, čija se ulaganja procjenjuju na više od 400 milijuna kuna.

U sektoru tradicijskih obrta dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za uspostavljanje tradicijskih obrta, uključujući objekte za pakiranje i trženje proizvoda tradicijskih obrta. Ovdje mogu ulagati svi obrtnici koji posluju u skladu s Pravilnikom o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima. Sektor izravne prodaje omogućuje ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za izravnu prodaju proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu (vlastitih proizvoda i proizvoda udruge/zadruge proizvođača u kojima gospodarstvo pripada kao član), a oni koji se odluče na prijavu u sektoru slatkovodnog ribarstva, potporu mogu ostvariti za ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta za uzgoj slatkovodne ribe. Zanimljiva su i ulaganja u sektoru usluga, poput ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapaciteta za pružanje nepoljoprivrednih usluga u ruralnim područjima, IT centara, radionica za popravak poljoprivrednih i šumarskih strojeva, dječjih vrtića, igraonica za djecu, sportsko-rekreativnih centara za mlade i odrasle. Najnovijim, 5. izmjenama IPARD programa u ovom su sektoru omogućena i ulaganja u domove za starije i nemoćne, kao i u frizerske salone u ruralnim područjima.

Jedan od zanimljivijih sektora mjere 302 jest sektor prerade na poljoprivrednim gospodarstvima. Potencijalni korisnici ovdje mogu zatražiti potporu za ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda od mlijeka, mesa, ribe, voća, povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva.

Dozvoljena su i ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pri čemu sva, na ovaj način proizvedena energija mora biti isporučena u distribucijski sustav.

Ulaganje u turističku ponudu

Unutar sektora ruralnog turizma dozvoljena su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga uključujući objekte za uzgoj životinja kao dio turističke ponude, objekte za rekreaciju, turističke kampove, objekte na otvorenom (za jahanje, sportski ribolov na kopnenim vodama, biciklističke, tematske i jahačke staze) rekonstrukciju tradicijskih stambenih i gospodarskih objekata i dr. Ulaganja u sektoru ruralnog turizma mogu se provesti u naseljima „C“ i „D“ kategorije kao i u neklasificiranim naseljima u skladu s Pravilnikom o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede. Budući na prijedlog turističkih zajednica vrlo često dolazi do promjena u razredu u kojem je pojedino naselje razvrstano, preporuka je svim potencijalnim korisnicima ove mjere, da na vrijeme provjere u nadležnom uredu turističke zajednice u kojem se razredu nalazi mjesto potencijalnog ulaganja. Ujedno, potvrda nadležne turističke zajednice jedan je i od dokumenata koji čini sastavni dio prijave. Podsjetimo se i kako su korisnici sredstava ove mjere fizičke i pravne osobe u sustavu PDV-a, 100% u privatnom vlasništvu, odnosno oni sa do 25% državnog vlasništva, vlasništva jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba. Oni s više od 9 zaposlenika izlaze iz kategorije mikro poduzetnika i kao takvi, nisu prihvatljivi korisnici ove mjere. Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih ulaganja po projektu je 150.000 EUR (oko 1,09 milijuna kuna), osim za ulaganja u obnovljive izvore energije gdje maksimalni vrijednost ulaganja iznosi 675.000 EUR (oko 5 milijuna kuna), a potpora je do 50% od tog iznosa. Pojednostavljeno, ukupna vrijednost ulaganja biti i višestruko veća od navedenih iznosa, no potpora će i tada iznositi 50% od vrijednosti maksimalno prihvatljivih ulaganja, odnosno najviše 75.000 EUR-a, odnosno 338.500 EUR-a za ulaganja u obnovljive izvore energije.

Ruralni turizam u Lici

""I dok se u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obrađuju prijave pristigle na posljednji natječaj za mjeru 302, neki od objekata prijavljenih na prošle natječaje već se polako dovršavaju, a neki su i dovršeni i već ugošćuju svoje prve goste. Jedan od takvih je i objekt u zaseoku Osredak u općini Plitvice selo, za koji je Agencija za plaćanja početkom godine izvršila isplatu ugovorene potpore. Na prvom natječaju za mjeru 302, u ožujku 2011. godine, u sklopu sektora „Ruralni turizam“ svoju je prijavu podnio Branimir Kardum, koji je u Ličko senjskoj županiji, općini Plitvice selo, zaseok Osredak imao zemljište na kojem je odlučio sagraditi kuću namijenjenu ruralnom turizmu. IPARD se pokazao kao idealno rješenje za sufinanciranje ovoga ulaganja.

Na posljednji natječaj za mjeru 302 pristiglo je ukupno 238 prijava s traženim iznosom potpore većim od 192 milijuna kuna. Kao i na dosadašnjim natjecajima, i na ovaj je najveći interes vladao za sektor ruralnog turizma, na koji je pristiglo rekordnih 138 prijava s traženom potporom od oko 75 milijuna kuna.

Na prvom natječaju, kada je broj prijava bio relativno malen, i obrada prijava je tekla brzo, tako da je 5 mjeseci nakon slanja prijave na natječaj, korisnik s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sklopio Ugovor o dodjeli IPARD sredstava.

Dodijeljena potpora

Ugovorom su bila definirana sva prava i obveze korisnika, kao i iznos dodijeljene potpore. U ovom je slučaju ona iznosila maksimalnih 556.875 kuna, odnosno 50% od maksimalno prihvatljivog iznosa ulaganja, što u mjeri 302 iznosi 150.000 EUR-a. Iako je korisnik ostvario maksimalnu moguću potporu, ona ipak nije bila dostatna za pokrivanje investicije za koju je ukupno utrošeno oko 2,5 milijuna kuna. Tek nakon sklapanja ugovora, u rujnu 2011., moglo se započeti s izgradnjom objekta. Zbog surove ličke zime, radovi su u zimskom razdoblju bili zaustavljeni, da bi s proljeća ponovno započeli. Objekt, koji je u stvari spoj stambenog i gospodarskog objekta koji je građen u autohtonom stilu, osim što je oku ugodan, vrlo je i funkcionalan i pruža puni komfor svim svojim posjetiteljima. U uređenju objekta uglavnom je korišteno drvo, tradicionalan građevni materijal Like, uz koji su se odlično uklopili moderni elementi, nužno potrebni za pružanje kvalitetnih turističkih usluga. Objekt s pripadajućim okolišem konačno je dovršen u jesen 2012., kada je uslijedio i njegov tehnički prijam, što je bio preduvjet registraciji u skladu s nacionalnim zakonodavstvom koje uređuje pitanje pružanja turističkih usluga. Nakon pribavljanja sve potrebne dokumentacije, te kontrole na terenu, Agencija za plaćanja je izvršila isplatu ugovorene potpore. Izgradnjom ovog objekta, koji sigurno nije jedini na ovom području, znatno je podignuta razina turističke usluge u Ličko – senjskoj županiji. Danas, u ovom objektu uživaju svi njegovi posjetitelji. Možda se za posjet Lici i odsjedanje u ovom objektu odluči i netko od čitatelja Gospodarskog lista.

"" 

Prethodni članakOsvježavajući umak
Sljedeći članakDomaći namaz od poriluka i sira
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.