Gotovo svake godine napadaju ih u gospodarski vrlo štetnoj populaciji prezimljujuća populacija kupusne i lukove muhe (Phorbia radicum, Phorbia antiqua). Odnosno uzročnici “crvljivosti” kupusnjača i luka. Štete od prve ili prezimljujuće generacije kupusne muhe mogu biti veće od lukove muhe u usjevima luka, a suzbijaju se isključivo preventivno malim brojem registriranih insekticida u našoj zemlji za tu namjenu (dimetoat, imidakloprid, klorpirifos-etil). Štete su u kontinentalnom dijelu Hrvatske vidljive obično u prvoj polovici svibnja. Preventivne mjere suzbijanja provode se već prije sadnje, tijekom sadnje ili nakon sadnje.
Odrasla kupusna muha(Phorbia radicum)je slična kućnoj muhi, sive je boje, tijela dugog 5-7 mm. Prezimljuje kao kukuljice u tlu, a muhe izlijeću kad je temperatura tla iznad 12 °C. U nepovoljnim klimatskim uvjetima prezimljujuća populacija kupusne muhe se pojavljuje postupno, što značajno otežava mjeru zaštite prskanjem biljaka u polju.
Odrasle muhe privlači žuta boja pa se populacija može pratiti žutim ljepljivim pločama ili zbrajanjem srednjih dnevnih temp. viših od 4,3°C od početka kalendarske godine. Napadnute biljke venu i poliježu, lišće postaje olovno sivo ili plavoljubičasto, te se lako čupaju iz tla. Na njima se nalazi više ličinki muhe, a napadnuti dio korijenova vrata ili zadebljalog korijena gnjili. Veće su štete na mladim biljkama, ali u uvjetima nedostatka vode propadaju i jače razvijene prijesadnice. Nr. takvi su slučajevi zabilježeni u proljeće 2000. i 2003. godine.
Maceljski (2004.) navodi da se kupusna muha može preventivno suzbijati sljedećim postupcima. (a) plošno tretiranje zemljišta prije sadnje (insekticidi na osnovi klorpirifos-etila = Dursban E-48 EC, Pyrifos, Finish EC, Callifos 48 EC). (b) rasipanje granula (Volaton G-5; Dursban G-7,5). (c) zalijevanje biljaka (insekticidi na osnovi dimetoata = Rogor 40 EC, Chromogor, Perfekthion EC, Zagor, Ritam, Calinogor EC i klorpirifos-etila = Dursban E-48 EC i sl.). (d) prskanje biljaka u vrijeme odlaganja jaja kupusne muhe uz veći utrošak škropiva (600 l/ha) (isti pripravci kao zalijevanjem).
Za svaku spomenutu mjeru propisane su karence u kupusnjačama! Ipak, praksa je dokazala da se metodom prskanja biljaka u polju tijekom leta kupusne muhe i odlaganja jaja postiže slabija djelotvornost. Zalijevanje biljaka insekticidnom otopinom na većim se površinama ne provodi. Zadnjih se godina u kupusnjačama širi primjena insekticida iz skupine neonikotinoida, regulatora razvoja kukaca i naturalita, visoko učinkovitih na određene štetnike i ekološki prihvatljivih u sustavu integrirane proizvodnje povrća (Ester et al., 2003.). Neonikotinoidi se koriste metodom potapanja prijesadnica u kontejnerima u insekticidnoj otopini neposredno prije sadnje u polje. Potkraj 1990-ih u Hrvatskoj je dopuštenje dobila primjena imidakloprida (Confidor 200 SL) za namakanje prijesadnica golog korijena prije sadnje 10 – 15 minuta u 0,1 %- tnoj otopini.
Ipak, ova mjera bila je u potpunosti neuspješna pri namakanju prijesadnica ranog kupusa, kelja i cvjetače. Uzgojenih u kontejnerima tijekom proljeća 2000., 2003., 2004. i 2005.. Zabilježeno u Međimurju, okolici Zagreba, Bjelovara, Đurđevca, Varaždina, Ludberga. Tako zaštićeni rasad naknadno je u polju u potpunosti uništila kupusna muha. Premda nema dopuštenje, u praksi se posljednjih godina širi metoda zaštite kontejnerskog rasada kupusnjača potapanjem u insekticidnu otopinu prije sadnje. Tijekom trogodišnjih pokusa kratkotrajnog potapanja (4 – 7 sekundi) kontejnerskog rasada ranih kupusnjača u otopinama različitih insekticida iz skupine neonikotinoida (Confidor, Actara, Mospilan), nezadovoljavajuća je učinkovitost na kupusnu muhu dobivena ako su korištene otopine u koncentracijama manjim od 0,5 %, odnosno zadovoljavajuća djelotvornost zahtijeva utrošak najmanje 200 grama djelatne tvari/ha.
je slična kućnoj muhi, sive je boje, tijela dugog 5-7 mm. Prezimljuje kao kukuljice u tlu){kind=link}