U kontinentalnim vinogorjima gdje se kemijski intenzivno suzbijaju pepeljasti i žuti grozdov moljac, početkom vegetacije vinove loze najveće štete čine lozine grinje šiškarice, a osobito tijekom prohladnog početka vegetacije (zabilježeno 2004., 2005., 2006., 2007. i 2008. godine). Premda vinovu lozu napadaju i grinje iz skupine crvenih pauka (Tetranychidae), grinje šiškarice (akarinoza i erinoza) posljednjih nekoliko godina postaju sve značajnijim problemom u zaštiti vinograda zbog nekoliko razloga: a) povoljni meteorološki uvjeti (blage zime) omogućuju brojnije prezimljenje populacije, a prohladno vlažno razdoblje nakon otvaranja pupova pospješuje njihovu štetnost; b) dominantnom metodom aplikacije u vinogradarstvu (raspršivanjem) postiže se slabija pokrivenost pupova u početku vegetacije; c) na tržištu se smanjuje broj dovoljno učinkovitih djelatnih tvari na grinje šiškarice. Naime, prije nekoliko godina s tržišta su povučena sredstva za tretiranja vinove loze protiv grinja početkom vegetacije (pr. Oleo Ekalux EC, Folidol Ulje EC, Oleo Ultracid EC, Oleo Diazinon EC), zatim neki specifični akaricidi (pr. Neoron ili Pinuron EC), a od srpnja 2007. godine zabranjuje se promet insekto-akaricidima na osnovi endosulfana (pr. Thiodan ili Global ili Thionex 35 EC), diazinona (npr. Basudin, Beker, Moris, Diazol EW) i oksidemeton-metilu (Metasystox EC). Noviji pak akaricidi djelotvorni na grinje iz skupine crvenih pauka, prema našim iskustvima, nisu dovoljno učinkoviti na lozine grinje šiškarice (pr. Vertimec EC, Kraft EC, Envidor SC).
Zaštitne mjere prema integriranim načelima planiramo prema pojavi štetočinja iz prethodnih sezona, ali stalnim nadzorom i pregledima nasada. Tijekom rezidbe vinove loze najlakše se prepoznaje napad štitastih uši na rozgvi, dok je prezimljujuća populacija lozinih grinja uglavnom nevidljiva u pupovima. Vinogradarske pipe u mogućim se štetnim populacijama pojavljuju uglavnom u priobalju (Istri, Primorju, Dalmaciji). Većina štetnih gusjenica koje “prezimljuju” na panjevima trsja povremenog je i lokalnog značaja (pr. grba korak i lozin pupar), a štete ponekad mogu biti značajne jer u rano proljeće izgrizaju nabubrene pupove. Naknadno razvijene mladice iz “spavajućih” pupova ne daju očekivani prinos grođža. Upravo je zbog toga skidanje i uništavanje stare kore s panja uoči početka “suzenja” loze važna preventivna mjera protiv štetnih gusjenica u manjim nasadima, dok je u većim plantažama potrebna procjena opravdanosti njihova kemijskog suzbijanja. Zbog globalnog trenda povećanja prosječne temperature zraka tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci posljednjih godina raste značaj štetnih gusjenica sovica (Noctuidae) ne samo u vinogradarstvu već i mnogim drugim vrstama biljne proizvodnje (povrće, industrijsko bilje, cvijeće, krumpir i dr.). U Hrvatskoj je pojava gusjenica sovica kulminirala tijekom izrazito vruće i sušne 2003., ali i proteklog ljeta i jeseni.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrezimljujuće muhe mogu uništiti rane kulture
Sljedeći članakZaštita jagoda od bolesti i štetnika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.