U kontinentalnim vinogorjima gdje se kemijski intenzivno suzbijaju pepeljasti i žuti grozdov moljac. Početkom vegetacije vinove loze najveće štete čine lozine grinje šiškarice. Osobito tijekom prohladnog početka vegetacije (zabilježeno 2004., 2005., 2006., 2007. i 2008.). Premda vinovu lozu napadaju i grinje iz skupine crvenih pauka (Tetranychidae), grinje šiškarice (akarinoza i erinoza) posljednjih nekoliko godina postaju sve značajnijim problemom u zaštiti vinograda zbog nekoliko razloga:
a) povoljni meteorološki uvjeti (blage zime) omogućuju brojnije prezimljenje populacije, a prohladno vlažno razdoblje nakon otvaranja pupova pospješuje njihovu štetnost; b) dominantnom metodom aplikacije u vinogradarstvu (raspršivanjem) postiže se slabija pokrivenost pupova u početku vegetacije; c) na tržištu se smanjuje broj dovoljno učinkovitih djelatnih tvari na grinje šiškarice. Naime, prije nekoliko godina s tržišta su povučena sredstva za tretiranja vinove loze protiv grinja početkom vegetacije (pr. Oleo Ekalux EC, Folidol Ulje EC, Oleo Ultracid EC, Oleo Diazinon EC).
Zatim neki specifični akaricidi (pr. Neoron ili Pinuron EC). Od srpnja 2007. zabranjuje se promet insekto-akaricidima na osnovi endosulfana (pr. Thiodan ili Global ili Thionex 35 EC), diazinona (npr. Basudin, Beker, Moris, Diazol EW) i oksidemeton-metilu (Metasystox EC). Noviji pak akaricidi djelotvorni na grinje iz skupine crvenih pauka. Prema našim iskustvima, nisu dovoljno učinkoviti na lozine grinje šiškarice.
Zaštitne mjere prema integriranim načelima planiramo prema pojavi štetočinja iz prethodnih sezona, ali stalnim nadzorom i pregledima nasada. Tijekom rezidbe vinove loze najlakše se prepoznaje napad štitastih uši na rozgvi. Dok je prezimljujuća populacija lozinih grinja uglavnom nevidljiva u pupovima. Vinogradarske pipe u mogućim se štetnim populacijama pojavljuju uglavnom u priobalju (Istri, Primorju, Dalmaciji). Većina štetnih gusjenica koje “prezimljuju” na panjevima trsja povremenog je i lokalnog značaja. Štete ponekad mogu biti značajne jer u rano proljeće izgrizaju nabubrene pupove.
Naknadno razvijene mladice iz “spavajućih” pupova ne daju očekivani prinos grođža. Upravo je zbog toga skidanje i uništavanje stare kore s panja uoči početka “suzenja” loze važna preventivna mjera protiv štetnih gusjenica u manjim nasadima. Dok je u većim plantažama potrebna procjena opravdanosti njihova kemijskog suzbijanja. Zbog globalnog trenda povećanja prosječne temperature zraka tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci posljednjih godina raste značaj štetnih gusjenica sovica (Noctuidae) ne samo u vinogradarstvu već i mnogim drugim vrstama biljne proizvodnje (povrće, industrijsko bilje, cvijeće, krumpir i dr.). U Hrvatskoj je pojava gusjenica sovica kulminirala tijekom izrazito vruće i sušne 2003., ali i proteklog ljeta i jeseni.
