Kod nas se jagoda uzgaja u tri sustava proizvodnje – uzgoj na otvorenome, uzgoj u zaštićenu prostoru i uzgoj u hidroponici, a o sustavu uzgoja često ovisi i pojava bolesti i štetnika kao i njihovo suzbijanje. Prema nekim izvorima, u našoj zemlji postoji više od 300 hektara intenzivnih nasada, i to najviše u okolici Zagreba i Zagrebačke županije i na području Vrgorca u Dalmaciji, što govori o važnosti jagode kao voćne kulture. Od velikog broja bolesti i štetnika u intenzivnom uzgoju jagode javlja se oko 15 bolesti i štetnika, koji su od gospodarskoga značaja. Kod nas su najzastupljenije neke gljivične bolesti, kao trulež korijenova vrata, venuće, siva plijesan, pepelnica, antraknoza plodova i lisne pjegavosti, a od štetnika najvažnije su grinje, kao što su jagodina grinja i koprivina grinja. Treba istaknuti da je primijećena i pojava simptoma koji upozoravaju na prisutnost nekih karantenskih bolesti kao što su bakterijska lisna pjegavost i crvena trulež srži korijena, ali te bolesti kod nas još nisu dokazane i izolirane.
Bolesti korijenova sustava
Za ovu skupinu možemo sigurno reći da su najopasnije bolesti jagode, jer se pojavljuju iznenada i šire velikom brzinom a do sada ne postoje djelotvorne mjere suzbijanja. Zbog toga njihova pojava ponekad može uzrokovati i potpuno propadanje nasada. Za njih su karakteristični dosta slični simptomi koji se uvijek očituju u obliku venuća a na kraju kao potpuno sušenje. Na temelju simptoma na korijenu jagode mogu se razlikovati spomenute bolesti, ali treba istaknuti da se simptomi u kasnim fazama razvoja bolesti više ne mogu jasno razlikovati. Stoga ih je važno prepoznati na samom početku.
Kao najosjetljivije sorte na bolesti korijenova sustava navode se Marmolada, Miranda, Miss, Elsanta i dr., a kao razmjerno otporne Patty, Onda i Idea.
Mjere suzbijanja
Do sada nije nađen zadovoljavajući način rješenja problema suzbijanja. Kada se pojave, a to obično biva iznenada i u kratkom vremenu, nema djelotvornog načina da se bolest zaustavi. Jedine nam preostaju preventivne mjere – korištenje zdravoga sadnog materijala, izbor odgovarajućeg tla, sterilizacija tla fumigantima i uzgoj rezistentnih kultivara. Uz obvezno korištenje zdravstveno sigurnoga sadnog materijala, prije sadnje važno je provesti dezinfekciju ili sterilizaciju tla fumigantima. Kod nas postoji preparat Basamid G (dazomet), koji bi trebalo koristiti, pogotovo u plasteničkoj ili stakleničkoj proizvodnji jagoda, uz obvezno pridržavanje uputa o upotrebi. Postoje i određeni načini kemijskog suzbijanja, kao potapanje korijena biljaka prije same sadnje u otopinama fungicida iz skupina fenilamida (Ridomil MZ 72 WP i dr.), etilfosfonata (Aliette WP i dr.) kao i karbamata (Previcur 607 SL i dr.), kao i kasnijim zalijevanjem i prskanjem istim fungicidima. Prema iskustvima iz drugih zemalja, za suzbijanje ovih bolesti najčešće se preporučuje fungicid Previcur 607 SL – 0,25 %-tnom otopinom zalijevamo svaki grm jagode, najmanje 0,3 litra po svakom grmu, ili se mogu koristiti neki drugi preparati, pr. na bazi metalaksila i fosetila (Ridomil i Aliette). Obično se provode 2 – 3 zalijevanja u vegetaciji.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
