Kod nas se jagoda uzgaja u tri sustava proizvodnje. Uzgoj na otvorenome, uzgoj u zaštićenu prostoru i uzgoj u hidroponici. O sustavu uzgoja često ovisi i pojava bolesti i štetnika kao i njihovo suzbijanje. Prema nekim izvorima, u našoj zemlji postoji više od 300 hektara intenzivnih nasada. Najviše u okolici Zagreba i Zagrebačke županije i na području Vrgorca u Dalmaciji. To govori o važnosti jagode kao voćne kulture. Od velikog broja bolesti i štetnika u intenzivnom uzgoju jagode javlja se oko 15 bolesti i štetnika. Oni su od gospodarskoga značaja.

Kod nas su najzastupljenije neke gljivične bolesti jagoda, kao trulež korijenova vrata, venuće, siva plijesan, pepelnica, antraknoza plodova i lisne pjegavosti, a od štetnika najvažnije su grinje, kao što su jagodina grinja i koprivina grinja. Treba istaknuti da je primijećena i pojava simptoma koji upozoravaju na prisutnost nekih karantenskih bolesti kao što su bakterijska lisna pjegavost i crvena trulež srži korijena, ali te bolesti kod nas još nisu dokazane i izolirane.

Bolesti korijenova sustava jagoda

Za ovu skupinu možemo sigurno reći da su najopasnije bolesti jagode. Zato jer se pojavljuju iznenada i šire velikom brzinom, a do sada ne postoje djelotvorne mjere suzbijanja. Zbog toga njihova pojava ponekad može uzrokovati i potpuno propadanje nasada. Za njih su karakteristični dosta slični simptomi koji se uvijek očituju u obliku venuća a na kraju kao potpuno sušenje. Na temelju simptoma na korijenu jagode mogu se razlikovati spomenute bolesti. No treba istaknuti da se simptomi u kasnim fazama razvoja bolesti više ne mogu jasno razlikovati. Stoga ih je važno prepoznati na samom početku.

Kao najosjetljivije sorte na bolesti korijenova sustava navode se Marmolada, Miranda, Miss, Elsanta i dr., a kao razmjerno otporne Patty, Onda i Idea.

Mjere suzbijanja

Do sada nije nađen zadovoljavajući način rješenja problema suzbijanja. Kada se pojave, a to obično biva iznenada i u kratkom vremenu, nema djelotvornog načina da se bolest zaustavi. Jedine nam preostaju preventivne mjere – korištenje zdravoga sadnog materijala, izbor odgovarajućeg tla, sterilizacija tla fumigantima i uzgoj rezistentnih kultivara. Uz obvezno korištenje zdravstveno sigurnoga sadnog materijala, prije sadnje važno je provesti dezinfekciju ili sterilizaciju tla fumigantima. Kod nas postoji preparat Basamid G (dazomet), koji bi trebalo koristiti, pogotovo u plasteničkoj ili stakleničkoj proizvodnji jagoda, uz obvezno pridržavanje uputa o upotrebi.

Postoje i određeni načini kemijskog suzbijanja, kao potapanje korijena biljaka prije same sadnje u otopinama fungicida iz skupina fenilamida (Ridomil MZ 72 WP i dr.), etilfosfonata (Aliette WP i dr.) kao i karbamata (Previcur 607 SL i dr.), kao i kasnijim zalijevanjem i prskanjem istim fungicidima. Prema iskustvima iz drugih zemalja, za suzbijanje ovih bolesti najčešće se preporučuje fungicid Previcur 607 SL – 0,25 %-tnom otopinom zalijevamo svaki grm jagode, najmanje 0,3 litra po svakom grmu, ili se mogu koristiti neki drugi preparati, pr. na bazi metalaksila i fosetila (Ridomil i Aliette). Obično se provode 2 – 3 zalijevanja u vegetaciji.
Prethodni članakUzgoj vinove loze na kiselim tlima
Sljedeći članakSuzbijanje korova u krumpiru
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.