Ponašanje vinove loze na kiselim tlima

Pod tlima kisele reakcije podrazumijevaju se tla koja imaju nizak broj pH (podatak standardne kemijske analize tla). Tla u kojima je pH oko 7 nazivaju se neutralna tla. Ona u kojima je broj pH viši od 8 su lužnata tla. Dok su tla u kojima je pH niži od 6 kisela tla. Vinova loza se uglavnom uzgaja na tlima u kojima je pH od 4,5 do 8,5. Optimalan pH za vinovu lozu je u granicama od 5,2 do 7,5. U kiselim tlima, manje povoljnim za uzgoj vinove loze, pH se kreće od 3,5 do 5,5. Na takvim tlima se mogu javiti problemi jer zbog visoke kiselosti oslobađaju se ioni aluminija, mangana i bakra koji su štetni za vinovu lozu.

Vinova loza zasađena na kiselim tlima pokazuje slabiju bujnost, daje manje urode i slabiju kakvoću grožđa. U vinogradima, na mjestima gdje je kiselost tla jače izražena, dolazi do postupnog slabljenja i potpunog propadanja loza. Pa se stvaraju prazne površine u obliku nepravilnih zona. Na lišću koje se nalazi pri dnu ili na sredini mladice mogu se javiti različiti simptomi. Prije svega crvena boja kod crnih, a žuta boja kod bijelih sorata, uvijanje lišća, sušenje rubova lista. (Sl. 1., Sl. 2.).

Uzroci – kiselost tla

Kiselost tla najčešće je povezana s matičnim supstratom, odnosno s kiselim stijenama od kojih je pojedino tlo nastalo. Drugi uzrok po važnosti su klimatske prilike a treći vegetacijski pokrov. Od ostalih čimbenika koji izazivaju, odnosno povećavaju kiselost tla, treba istaknuti čovjeka koji je u posljednja dva stoljeća upotrebom kiselih mineralnih gnojiva i sumpora znatno pomogao u povećavanju kiselosti u tlu.
Kao zaštitna mjera protiv pepelnice vinove loze već se oko 150 godina koristi sumpor u prahu. Koji je znatno povećao kiselost u vinogradarskim tlima. Uz pretpostavku da se godišnje utroši 100 kg sumpora u prahu na jedan hektar, te da polovica tako unesenog sumpora ostaje u tlu, može se izračunati da je od pojave pepelnice u vinogradarsko tlo uneseno od 5 do 7 tona sumpora. S druge strane, ne treba zanemariti razmjerno velike količine bakra koji se koristi u zaštiti vinograda od plamenjače i drugih bolesti. Ovaj bakar je prilično mobilan pa u kiselim tlima može pojačati sadržaj bakrenih iona, odnosno izazvati dodatne štete.

Mjere protiv kiselosti tla

Popravljanje tla u cilju povećanja pH u tlu najbolje je obaviti prije podizanja vinograda, znači uz duboku obradu tla – rigolanje. Zbog toga je u tlima za koja se pretpostavlja da mogu biti kisela svakako potrebno izvršiti kemijsku analizu koja pokazuje koliki je pH u tlu. Na osnovi čega se određuju količine odgovarajućeg materijala kojim se popravlja tlo. Koji će se materijal upotrijebiti za ublažavanje kiselosti tla ovisi o više čimbenika, prvenstveno o cijeni. U svakom slučaju to su kalcijem bogati materijali kao što su različiti vapnenci, kalcijsko-magnezijski supstrati kao dolomit i sl. Potrebne dozacije materijala za kalcizaciju mogu izračunati stručnjaci Poljoprivredne savjetodavne službe. Odnosno mogu se zatražiti i dobiti od laboratorija koji je analizirao tlo.

Prethodni članakPrezimljujuće muhe mogu uništiti rane kulture
Sljedeći članakZaštita jagoda od bolesti i štetnika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.