Protiv nekih bolesti posebno koštičavih voćaka i vinove loze bolje je zimsko prskanje provesti pred sam početak vegetacije u fenofazi B. Tako je na nekim kulturama potrebno provesti dva prskanja, prvo u fenofazi A i drugo u fenofazi B, što se često odnosi na
plavo prskanje bakarnim fungicidima. Zato se zimsko prskanje može izvoditi od otpadanja listova sve do početka bubrenja pupova. Prije prskanja potrebno je pripremiti stabla, kako bi zimsko prskanje bilo što kvalitetnije izvedeno. S voćaka se moraju ukloniti sve suhe, polomljene i nepotrebne grane, ukloniti staru koru, lišajeve i mahovine, te prorijediti krošnju, kako bi omogućili kvalitetnije pokrivanje i bolje prodiranje sredstva do skrivenih štetnika. Prskanje treba obaviti temeljito. Voćke i čokote vinove
loze treba poprskati sa svih strana počevši od najviše grančice, spuštajući se naniže do vrata korijena, kako bi sredstvo ušlo u sve pukotine kore. Cijela voćka odnosno čokot mora biti dobro okupan, uključujući sve grane deblje i tanje, rodne grančice i samo deblo, jer se na tim dijelovima nalazi mnoštvo spora koje kiša ili vjetar raznose
na pupove. Zbog toga mnogi zimsko prskanje nazivaju i zimskim kupanjem voćaka. Računa se da za dobro razvijenu voćku treba oko 10 l pripravka. Za prskanje treba
birati lijepe dane bez oborina i vjetra.
Prskanje jezgričavih voćaka
Na jezgričavim voćkama zimsko prskanje provodi se protiv pjegavosti lista i čađave krastavosti plodova-fuzikladija na jabuci (Venturia inaequali) i kruški (V. Pirina), pepelnice jabuke (Podosphaera leucotricha) i bakterijske paleži (Erwinia amylovora) na jabuci, kruški i dunji. Od štetnika provodi se protiv zimskih jaja crvenog
voćnog pauka (Panonychus ulmi), šljivine štitaste uši (Eulecanium corni) i drugih vrsta štitastih ušiju, zimskih jaja lisnih uši (Aphis pomi) i drugih vrsta, zimskih jaja
kruškine buhe (Psylla pyri) i jabučnog savijača (Carpocapsa pomonella).
Budući da gljivice, uzročnici fuzikladija, prezime na granama u neposrednoj blizini pupova, lako mogu zaraziti listiće zametnute u pupu. Osim zimskog prskanja,
na jabukama i kruškama dobro je u jesen prije otpadanja listova izazvati defolijaciju, prskanjem s 5%-tnom ureom, zbog smanjena mogućnosti zaraze s fuzikladijom
u proljeće…

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj trešanja u hidroponima
Sljedeći članakProljetna gnojidba vinograda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.