Prednosti hidroponskog uzgoja biljaka u usporedbi s konvencionalnim uzgojem biljaka su brojne jer hidroponski uzgoj biljaka omogućava brzu promjenu uzgoja trešnje na određenom prostoru i u kojem nije potreban plodored.

Tehnike hidroponskog uzgoja trešnje

Prema korištenju hranjive otopine hidroponski sustavi uzgoja biljka dijele se na:
-otvorene – jednom korištena hranjiva otopina ne koristi se ponovno u sustavu nego se odvodi u kanale za isparavanje ili se koristi za fertirigaciju kultura koje se proizvode na tlu
-zatvorene – višak hranjive otopine se otpušta kroz sustav za sterilizaciju, dopunjava novom hranjivom otopinom i opet iskorištava.

Danas je poznato više načina hidroponskog uzgoja biljaka. Jedan od načina uzgoja trešnje u hidroponimaje i sustav „kap po kap“.Ovim načinom biljke se hranjivom otopinom opskrbljuju kapanjem u određenimvremenskim razmacima. Kapanje hranjive otopine u zadanim ciklusima biljke opskrbljuje hranom, vodom i kisikom. Korijenje biljaka u hidroponskom uzgoju se uobičajeno smješta u perlit, izolacijska vlakna ili mješavinu minerala s drugim organskim materijalima.

Ovaj se sustav koristi i za uzgoj trešnje u hidroponima u Nizozemskoj, u zaštićenom (staklenik) i na otvorenom prostoru. U razgovoru s uzgajivačem trešanja u hidroponima doznali smo da je nekada bio jedan od većih uzgajivača povrća u Nizozemskoj. Uvozom jeftinijeg povrća iz drugih dijelova svijeta,gdje je i proizvodnja jeftinija, našao se pred bankrotom. S velikim iskustvom u dugogodišnjoj proizvodnji povrća u zaštićenim prostorima osmislio je uzgoj trešanja u hidroponima, među prvima u svijetu. Naime, on je u kontejnerima, volumena cca 0,20 m3 (sl. 1),koje je punio smjesom treseta i ostalih organskih supstrata, sadio trešnje cijepljene na slabo bujnoj podlozi Gisela 3, Gisela 5, Gisela 6, Colt.

U hidroponskom uzgoju trešanja najčešće se koristi Gisela 5, koja je selekcionirana na Sveučilištu Justus Libig u Gissenu (Njemačka) križanjem Prunus cerasus X Prunus canescens. Tolerantna je na asfiksiju korijena. Dobro se razmnožava zelenim reznicama i u uvjetima „in vitro“. Slabo razvija korijenove izdanke i teško se učvršćuje u tlu. Sorte trešanja cijepljene na Giselu 5 slabije su bujnosti, ranije dolaze u rod i dobre su rodnosti.

Prethodni članakPripravljanje kobasica u kućanstvu za vlastite potrebe
Sljedeći članakRezidba masline
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.