Trešnja (Prunus avium L.) je voćna vrsta koja se uzgaja prvenstveno za potrošnju u svježem stanju, dok se puno manje prerađuje (kompoti, džemovi, likeri, rakije). Omiljeno je rano voće uglavnom žarko crvene boje (ima i bijelih, rozih i crnih). Trešnje jednom ubrane više ne dozrijevaju pa se moraju brati zrele. Upravo zbog te osobine uzgoj ovoga voća ima veliki potencijal u okolici gradova, gdje brzo mogu doći na tržište.

Prema podacima FAOSTATA, svjetska proizvodnja trešanja je 2019. g. iznosila 2.595.812 tona i u zadnje tri promatrane godine pokazuje tendenciju rasta. Najveći svjetski proizvođač je Azija s udjelom od 45 %, slijedi Europa (31 %) i Amerike (23 %). Zemlje s najvećom proizvodnjom su Turska, SAD, Čile, Uzbekistan i Iran. Španjolska, Italija i Grčka također se nalaze u top 10 proizvođača trešanja. Hrvatska je 2019. g. proizvela svega 1.090 tona ovog voća.

Proizvodnja trešanja u 2019. g.

 Površina (ha)Količina (t)Prinos (t/ha)
B i H5.0979.3791,84
Hrvatska6801.0901,60
Italija29.21098.6003,38
Srbija4.27317.1394,01
Slovenija2006803,40
Turska83.447664.2247,96
EU-28122.636578.0554,71
Izvor: FAOSTAT

 Treba pomno planirati sadnju

Iz prethodne tablice možemo vidjeti da Hrvatska među zemljama u okruženju bilježi najniže prinose po hektaru. To nas svakako treba zabrinuti jer ukazuje na moguće propuste u primjeni agrotehnike. Potrebno je napomenuti da se posljednjih godina u Hrvatskoj bilježe temperaturna odstupanja s mrazovima upravo u doba cvatnje trešnje. Zbog toga neki proizvođači uopće ne ostvaruju očekivane prinose. To govori o potrebi pomnog planiranja novih nasada, poštujući sva pravila struke i uz primjenu najnovijih agrotehničkih mjera vezanih uz velike klimatske nestabilnosti kojima smo svjedoci.

Trešnja je izraziti heliofit koji traži puno svjetla i topline. Potreba za vodom joj je manja jer korijen ima dobru moć apsorpcije (ipak, u intenzivnom uzgoju neophodno je osigurati navodnjavanje). Najbolje joj odgovaraju plodna, dublja, dobro drenirana i rahla tla, dobrih fizikalnih, kemijskih i bioloških osobina. Treba znati da je većina sorti trešanja samoneoplodna te je u nasadu potrebno imati ravnomjerno raspoređene oprašivače. Njih ne bi smjelo biti manje od 15 %. Bitno svojstvo trešanja je i otpornost na raspucavanje ploda (u slučaju kišnog razdoblja pred zriobu), što može znatno smanjiti ekonomsku isplativost uzgoja.

Uzgoj trešanja u Hrvatskoj

 2017.2018.2019.
 Površina (ha)Količina (t)Prinos (t/ha)Površina (ha)Količina (t)Prinos (t/ha)Površina (ha)Količina (t)Prinos (t/ha)
Republika Hrvatska9481.3661,47241.1961,76811.0911,6
Kontinentalna Hrvatska4507311,63914221,12512270,9
Jadranska Hrvatska4986351,33337742,34308642,0
Izvor: DZS

Možemo vidjeti da se površine pod trešnjom u Hrvatskoj smanjuju, što je šteta jer nama susjedne države imaju velike uspjehe u proizvodnji. Trešnju je moguće proizvoditi i u jadranskoj i u kontinentalnoj regiji. Svakako bi trebalo povećavati proizvodnju jer postoji veliki potencijal za izvoz u Europu koja je željna ovoga voća. Prema nekim procjenama Hrvatska bi bila samodostatna s oko 2.000 ha suvremenih nasada trešnje. Konzumiramo između 2 i 2,5 kg trešanja po osobi, dok je europski prosjek osam i više kilograma. Uzrok ovome svakako leži u činjenici da je kupovna moć hrvatskih potrošača niža. Procjenjuje se da ,,podnosi” cijenu do 25 kn/kg, što proizvođači trebaju imati na umu prilikom plasmana.

Prodajna cijena trešanja u Hrvatskoj

God. ponderirani prosjekVeletržniceTržniceProdavaonice
2015.18,6722,425,9
2016.22,5327,0629,14
2017.15,6722,1229,44
2018.15,7923,5828,44
2019.19,7127,4838,18
2020.21,3027,5934,08
Izvor: TISUP

Trešnja kod nas podnosi cijenu do 25 kuna po kilogramu

Tri moguća oblika zaštite

Jedanaest proizvođača trešanja, zajedno s gospodinom Marijanom Mavračićem kao počasnim članom, povezano je u zagrebačku Udrugu proizvođača trešanja, čiji je predsjednik Zlatan Kljaković Gašpić. On navodi da članovi Udruge zajedno obrađuju 30-ak hektara trešanja. Od njih se u dobrim godinama može očekivati 500-600 tona ploda. Međutim, zbog velikih proljetnih nestabilnosti ove godine urod će biti značajno smanjen. Tako se očekuje 180 – 200 tona trešanja, što neće zadovoljiti sve potrebe zagrebačkog tržišta.

Kljaković Gašpić navodi da svaki ozbiljni proizvođač voća mora unaprijed misliti na koji će način zaštititi nasad od proljetnih mrazova. Ističe tri moguća oblika zaštite: 1) zaštita orošavanjem; 2) grijanje zraka uz pomoć Lovca na mraz kojega i sam koristi i 3) grijanje paljenjem materijala. Kako su učinkoviti sustavi zaštite ujedno i skupi svakako je potrebno omogućiti njihovo financiranje putem dostupnih programa i mjera. Osim toga, da bi sustavi za orošavanje bili funkcionalni potrebno im je osigurati dostatne količine vode (25 do čak 60 kubika/ha, ovisno o sustavu), za što su potrebni veliki i skupi zahvati što zahtjeva pomoć šire zajednice.

Kljaković Gašpić navodi da se proizvođači sve više susreću i s podizanjem cijena premija osiguranja, dok se isplata šteta nastoji svesti na najmanju moguću mjeru. Stoga svakako preporučuje da se proizvođači sami pokušaju zaštititi primjenom suvremenih sustava zaštite koje smo ranije spomenuli.

Njegov OPG Trešnja član je Udruge proizvođača trešanja te ih proizvodi na površini od 4,2 ha na području Zagrebačke županije od 2004. g. Uz stolnu trešnju OPG nudi i sadnice, a trešnje plasira na svojoj plantaži i štandovima i voćarnama grada Zagreba. Osobitost ovog OPG-a je što su njegovi članovi agronomski obrazovani te spajaju znanje i stručnost s ljubavi prema radu. Nasad je opremljen suvremenom opremom i mehanizacijom, zaštićen protugradnim mrežama i posjeduje sustav za navodnjavanje, kao i korisnu i informativnu web stranicu. Osim toga, posjeduje i Lovac na mraz koji je u uvjetima klimatskih nestabilnosti neophodan. Spajanje stručnih znanja, upornosti i inovativnosti pokazuje svim proizvođačima smjer kojim bi trebali ići.

Kalkulacija proizvodnje trešanja, 1 ha površine, kontinentalna regija

 Mjerna jedinicakn/ha
Prinoskg/ha10.000
Prosječna cijenakn/kg13,95
Ukupan prihodkn139.500,00
Trošak gnojidbekn2.530,00
Trošak zaštitekn3.079,48
Sanducikn6.800,00
Trošak berbekn16.666,67
Trošak rezidbekn3.750,00
Ostali troškovikn2.000,00
Trošak vlastite mehanizacijekn3.754,74
Ukupni varijabilni trošakkn38.580,89
Dobitkn100.919,11
   
Izvor: Katalog kalkulacija 2019.g., Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva

Uzgoj trešanja je profitabilan

Uzgoj trešanja je profitabilan, ali zahtijeva i velika ulaganja. U troškovima se ističe trošak same berbe koji, prema prethodnoj tablici, čini 43 % ukupnog varijabilnog troška. Stoga je neophodno, prije podizanja nasada, vidjeti na koji način će se brati trešnje jer pribavljanje dovoljno radne snage može biti veliki problem. Neki proizvođači ovome pokušavaju doskočiti omogućavanjem samoberbe kupcima, čime oni uz doživljaj mogu trešnje kupiti po nižoj cijeni. Mana samoberbe je što needucirani kupci mogu nehotice oštetiti nasade, pa i to treba imati na umu.

Trešnja je zanimljiva kultura za uzgoj, koja ima veliki potencijal i kao izvozni proizvod. Međutim, uzgoj trešanja zahtijeva i velika stručna znanja, ulaganja i stalnu edukaciju. Kao takva ova kultura je zanimljiva ozbiljnim proizvođačima, uz preporuku međusobnog udruživanja kako bi imali dovoljnu količinu proizvoda kojom bi mogli konkurirati na tržištu, uz eventualan istup na europsko tržište željno ovog voća.

Dobit od uzgoja trešanja može biti velika

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOPG Andreis Vinko –
primjer dobre prakse
Sljedeći članakTraktori su nam prastari,
a želimo biti konkurentni?
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.