Mraz voćnjaku obitelji Kovačević, za razliku od većine hrvatskih voćara, nije uspio naštetiti. Oni i ove godine očekuju 100-postotan urod bresaka, nektarina i jabuka. Novim tehnologijma eliminirali su herbicide i udvostručili urode. Umjesto 25 do 30 tona, koliki je hrvatski prosjek, oni po hektaru uberu 65-70 tona bresaka i gotovo 100 tona jabuka. S plasmanom nemaju problema, dobili su certifikat Global Gap i imaju direktne ugovore s četiri europska trgovačka lanca.
–Da imamo 50 ovakvih, Ravni kotari bi bili Kalifornija, kaže Daniel Segarić, pročelnik za poljoprivredu Zadarske županije.
Imanje, u sklopu kojega je 40 hektara voćnjaka (bresaka, nektarina, jabuka i marelica), te moderne hladnjače i linije za pakiranje u vlasništvu su obitelji Kovačević. Obrt Miks Agro u suvlasništvu majke Anice i sina Darka (36) dok OPG vodi otac Zvonimir (62) koji je sve ovo i započeo prije 25 godina. U obitelji su još Darkova supruga Maja i njihovih četvero djece.
Iskustva iz Slankamena
-Otac se bavio voćarstvom i u Slankamenu u Vojvodini odakle smo, kao i mnogi Hrvati, morali otići početkom 90-ih godina, kaže uspješni agronom Darko koji je tada imao nepunih šest godina.
Nakon što su u koncesiju dobili državno zemljište, najprije su zasadili breskve i nektarine. Ubrzo su postali prepoznatljivi po voću visokih sladora i intezivnog mirisa.
-Tome doprinosi dobra klima i voćarski položaj, ali i naša “tvrdoglavost” jer beremo voće kad je potpuno zrelo. Ponekad na našu štetu, ali na radost naših kupaca da osjete pravi okus domaćeg proizvoda, pojašnjavaju Zvonimir i Darko. U punom rodu imaju 12 hektara. Kad su, nakon puno peripetija, uspjeli dobiti u koncesiju još 28 hektara državnog zemljišta prije nekoliko godina podigli su mlade nasade.
-Kad za dvije, tri godine dođu u puni rod bit će puno bolje, dodaje Darko. S plasmanom nemaju problema. Postigli su ono o čemu većina hrvatskih voćara može samo sanjati. Imaju direktne ugovore s četiri trgovačka lanca, što nije bilo nimalo lako postići. Jedan od njih, recimo, traži da imaš certificate kao što su Global Gap i Grasp, a njih mogu dobiti samo proizvođači kvalitetnog voća koji koriste najmoderniju tehnologiju i to – bez pesticida. Pitamo ih kako su to sve uspjeli?
-Morali smo puno raditi, odricati se i pratimo trendove u voćarstvu. I u proizvodnji i u prodaja.
Voćnjake spasili kišenjem i lovcima na mraz
Za razliku od većine hrvatskih voćara, kojima je mraz zasigurno značajno smanjio urod, Kovačevići i ove godine očekuju 100-postotan urod bresaka, nektarina i jabuka.
-Breskve i nektarine smo spasili tako da će urod biti stopostotan. Je li na jabukama mraz napravio štetu, tek ćemo vidjeti, a ako je i bude neće je biti puno, govori Zvonimir Kovačević. Voćnjake su štitili koristeći dva, po mnogima najučinkovitija sustava – lovca na mraz (Frostbuster) i kišenje (Antifrost).
Prva hladna fonta zaprijetila je Kovačevićevim breskvama i nektarinama još početkom ožujka kad se temperatura nekoliko noći spuštala na – 5 Celzija.
–Zbog neuobičajeno toplih dana u veljači vegetacija je krenula ranije, podsjeća Zvonimir. U njegovim voćnjacima i prije od drugih, jer se nalaze na 200 metara nadmorske visine.
–Pjeskovito tlo i relativno visoke temperature prije tog prvog hladnog vala “potjerale” su pupove na otvaranje. Prve su procvjetale breskve i nektarine i baš tada u najosjetljivijoj fazi vegetacije uslijedila je prva ovogodišnja hladna fronta. Temperature na području Kašića spuštala se ispod ništice na -3 do -5 pa su Zvonimir i njegov sin Darko proveli više neprospavanih noći spašavajući breskve i nektarine.
Disperzija vrućeg zraka po voćnjaku
Trebalo je djelovati prije nego što mraz padne na tlo, a to su postigli grijanjem zraka. Imaju stroj “Frostbuster” ili po domaće “Lovac na mraz” koji se priključi na traktor. Sastoji se od plinske turbine koja služi za disperziju vrućeg zraka po parceli i to oko 100 metara u širinu tako da u jednom prolazu od smrzavanja zaštiti hektar voćnjaka.
-Za devet minuta zaštitim devet hektara, kaže Darko. Bit je da se što prije vratiš na početak i opet sve iznova da u voćnjaku temperatura ne bi pala ispod nule jer kad bi se to dogodilo stradali bi cvjetovi.
Primjenom “Lovca na mraz” za zaštitu voćnjaka od mraza uočeno je da se poboljšava oplodnja cvjetova, a time i povećan urod plodova bresaka, nektarina i jabuka. Važno je napomenuti da grijanje nasada toplim zrakom treba pravovremeno započeti i to u trenutku kad je temperatura zraka od 0,5 do 1°C. Tijekom primjene dolazi do prosječnog povećanja temperature između 1 i 4°C.
-Faktor vremena u kombinaciji s temperaturom vrlo je značajan, pojašnjava Darko. Osim Frostbusterom odnosno lovcem mraza, voćnjake od smrzavanja štite i prskanjem podloga ispod krošnji i navodnjavanjem s rasprskivačima. Led se stvara na podlozi ispod nasada i u procesu zamrzavanja vode dolazi do oslobađanja energije koja zagrijava zrak.
-Radimo sve da zaštitimo voćke i da im mraz ne našteti kad su u najkritičnijoj fazi vegetacije, kaže Darko koji je noćima “đirao” po voćnjaku sve dok kad se razdani i temperatura zraka ne popne iznad nule.
Novi sustavi troše manje vode
Za ovaj posljednji udar hlade fronte (u noćima od 6. do 8. travnja) za zaštitu nasada jabuke, koristili su i tek postavljeni Antifrost sustav.
– Pratili smo prognoze vremena i najave hladnoće. Odmah reagirali i za dva dana, na Uskrsni ponedjeljak i utorak instalirali cijeli sustav. U noći sa utorka na srijedu temperature se bila spustila ispod 5 stupnjeva, a sutradan na -3 stupnja, govori Zvonimir.
–Je li mraz uspio napraviti štetu na jabukama tek ćemo vidjeti, a ako i bude neće biti puno. Breskve i nektarine smo spasili tako da će urod biti stopstotan, govori Kovačević.
On smatra da idealni sustava zaštite (još) ne postoji. Stariji Antifrost sustavi troše puno vode, čak i do 50 kubika na sat po hektaru. Nije problem samo osigurati toliko vode, ali puno vode u voćnjaku pravi probleme kod zaštite voćaka od bolesti kao što smo mogli vidjeti na primjeru Baranjskih voćnjaka.
Pulsatori i guste fotoselektivne mreže
Noviji sustavi imaju mikroraspkrskivače, a najnoviji tzv. mikropulsatore koje su konstruirali Španjolci i Izraelci za zaštitu agruma. Oni troše niti trećinu vode u odnosu na stare Antifrost sustave.
Uglavnom idealnog rješenja nema, ali dobro je na raspolaganju imati više mogućnosti. Kako Kovačevići već imaju instalirane mreže protiv tuče i to posebne fotoselektivne mreže koje ne štite samo od tuče, nego i od žege i insekata, u kontaktu su s partnerima iz Italije, konkretno iz Barija, koji nude još kvalitetnije, puno gušće mreže koje štite i od hladnoće. U kombinaciji sa zagrijavanjem zraka s Frostbusterom stvorili bi se uvjeti kao u plastenicima.
-Talijani su najavili dolazak, pogledat će naše voćnjake i dati nam ponudu. Treba stalno tražiti rješenja uvažavajući konkretne uvjete i mikrolokaciju u kojoj se proizvodnja na otvorenom odvija. Najgore je samo gledati u nebo, jer kad je riječ o klimi – sigurno je samo možda, govori Kovačević.
Zašto Miks Agro nije osigurao nasade?
– Umjesto što, temeljem mjere 17. sufinacira osiguranje u iznosu od 70 posto i tako 150 do 200 milijuna kuna usmjerava prema osiguravajućim kućama bilo bi puno bolje da država odnosno Ministarstvo poljoprivrede te novce daje novce voćarima da izgrade odgovarajuće sustave zaštite od mraza, niskih temperatura i drugih prirodnih nepogoda. Uskoro će biti raspisan natječaj za Mjeru 4.1.1. – Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstva.
Ulagati u zaštitu od mraza nije jeftino, ali voćari koji žele li taj posao raditi ozbiljno nemaju izbora. Spas sigurno trebamo tražiti u europskim fondovima.
-Za zaštitu kišenjem nužna je voda. Voćarima koji nemaju sustave navodnjavanja teba omogućiti da u svom voćnjaku mogu ukopati bunar u zemlju ili da u propisno izgrađen bazen može skupljati slivne vode s brijegova. Puno toga kod nas je još nedorečenoga, a u hladnim danima je ponekad dovoljno podići temperaturu za samo jedan ili dva stupnjeva Celzijevih i tako spasiti nasade da ih mraz ne ošteti, kaže Kovačević . Jedno je sigurno: bez kišenja i drugih modernih sustava zaštite današnja voćarska proizvodnja teško je održiva.
(nastavlja se)
