Borba protiv mraza nastavlja se diljem Hrvatske nažalost i ove godine. Svjedočimo velikim štetama izazvanim pojavom proljetnog mraza u višegodišnjim nasadima. Nekoć samo sporadična pojava u današnje vrijeme postaje gotovo pravilo, što dovodi do promišljanja da na rizičnim lokacijama sustav protiv mraza mora postati dio redovite opreme u višegodišnjem nasadu.

Za poljoprivrednike je najštetnija pojava kasnog proljetnog mraza nakon što su biljke izašle iz mirovanja i time postale mnogo osjetljivije na niske temperature.

Uzimajući u obzir prednosti i nedostatke različitih metoda, upotreba rasprskivača pokazala se kao najpouzdaniji i najisplativiji način ublažavanja šteta i borba protiv mraza jer nakon početnog ulaganja godinama ima niske operativne troškove, a multifunkcionalnost omogućuje korištenje i za podizanje vlage ili navodnjavanje.

Tri principa upotrebe rasprskivača

1. Puna prekrivenost prskanja nasada

• Voda se ravnomjerno raspoređuje na čitavom prostoru.

• Zaštićuje pupove i cvjetove prozirnim ledom

• Konstantno stvaranje leda proizvodi dovoljno topline za održavanje pupova, cvijeća ili plodova na sigurnoj temperaturi iznad kritične.

• Sprječava smrzavanje biljaka do -5 ° C pri brzini navodnjavanja od 3 mm/h. Ublažavanje smrzavanja do -8 ° C može se postići pri povećanoj količini navodnjavanja. 

borba protiv mraza
Rasprskivač MEGANET koristi se za prskanje punog nasada
borba protiv mraza
Prskanje punog nasada

2. Prskanje podloge ispod krošnji nasada

Za razliku od prethodne metode, ova ne pokriva pupoljke i cvijeće s prozirnim ledom. Led se stvara na podlozi ispod nasada te u procesu zamrzavanja vode dolazi do oslobađanja energije koja zagrijava zrak.

• Sprječava smrzavanje biljaka do -3 ° C s količinom prskanja od 3 mm / h.

• Tlo mora biti bogatom zelenom masom (travom ili korovima) što će povećati prijenos topline.

• Razina smanjenja smrzavanja izravno je proporcionalna količini i temperaturi primijenjene vode.

• Primjena ovisi o visini i vrsti usjeva.

• Niži troškovi sustava.

• Moguć rad u smjenama ili impulsima (maksimalno 3 smjene, svaka po 2 minute).

• Niži rizik pogreške.

• Isti sustav može se koristiti za navodnjavanje.

• Manji rizik od bolesti usjeva.

borba protiv mraza antifrost
GYRONTER – za prskanje podloge ispod krošnji nasada

antifrost sustavi
Prskanje podloge ispod krošnji nasada

3. Lokalizirano prskanje rasprskivačima (Strip aplikacija)  

Toplinska energija usmjerena samo na usjev.

• Štedi vodu.

• Štiti pupoljke i cvijeće prozirnim ledom.

• Štiti samo usjev, ostavljajući prolaze suhim.

• Sprječava smrzavanje biljaka do -5 ° C pri brzini navodnjavanja od 3 mm/h. Ublažavanje smrzavanja do -8 ° C može se postići pri povećanoj količini vode. 

• Potrebna je pouzdana oprema.

• Niska potrošnja vode.

• Niska potrošnja energije.

• Više vode po zaštićenoj zoni – veća zaštita.

• Pokriva osjetljive dijelove usjeva.

• Potrebna skladištenja vode manja su od onog s potpunom pokrivenošću prskanjem preko usjeva.

borba protiv mraza
Lokalizirano prskanje rasprskivačima (Strip aplikacija)

Strip aplikacija za vinograde i voćnjake

borba protiv mraza
STRIPNET Pulsar – za strip aplikaciju u trajnim nasadima

Borba protiv mraza rasprskivačima

Nedostaci: kontinuirani rad u trajanju mraza koji iziskuje visoku potrošnju vode, te utjecaj velike količine vode na korijen; degradacija strukture tla erozijom ili poplavom; ispiranje hranjivih tvari; ograničena učinkovitost u vjetrovitim uvjetima; moguće je pucanje grana.

Početak rada i trajanje aplikacije ključni su parametri uspješnog rezultata. Paljenje rasprskivača je najbolje kad je temperatura oko pupova i u zoni rasprskivača nešto veća od 2° C. Nijedna situacija u prirodi nije ista te je zato bitno detaljno promatrati nasad, meteorološka predviđanja, te posebno mikroklimatske zone u nasadu kako bi se započelo na vrijeme s radom. Dokaz ispravnog rada je stvaranje prozirnog sloja leda oko biljke.

Kod apliciranja po biljkama, rasprskivači se gase kad se led na biljkama otopio. Prerano zaustavljanje će izazvati povlačenje temperature iz biljke što može dovesti do oštećenja tkiva.

Pravilan odabir sustava za ublažavanje smrzavanja je ključno pitanje. Prije svega, to je ekonomski problem. Cilj je osigurati dovoljnu zaštitu usjeva, uz što racionalnije ulaganje, osiguravajući redovitu količinu i kvalitetu uroda.

Kako bismo odabrali odgovarajući sustav, treba uzeti u obzir sljedeće parametre:

• Dostupnost vode

• Dostupnost energije

• Veličinu zaštićenog područja

• Meteorološka svojstva mjesta

• Topografiju nasada i posebnosti mikroklime

• Očekivanu učestalost i trajanje pojave mraza

• Udaljenost između stabala/redova i promjera drveća (za lokalnu pokrivenost)

• Kritičnu temperaturu biljke u svakoj svojoj fazi rasta

Nakon analize svih parametara odabire se tip rasprskivača koji će dati najbolje rezultate. Netafim, vodeća izraelska tvrtka u sustavima navodnjavanja, u svom programu nudi veliki raspon rasprskivača koji uz kombinaciju PulsarTM daje izvrsne rezultate uz mali utrošak vode. PulsarTMje dodatak standardnom rasprskivaču čime se postiže pulsni rad te distribucija relativno male količine vode po velikoj površini.

borba protiv mraza
https://www.bioplan.hr/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSiguran rad s malim vrtnim strojevima i alatima
Sljedeći članakMraz im nije smanjio urod, dapače, udvostručili su ga!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.