Podizanje nasada u gustom sklopu

Trešnja se tradicionalno uzgaja na generativnim podlogama, pri čemu razvija bujna stabla, pa je od svih radova u voćnjaku, berba posebno zahtjevna i od ukupnih troškova proizvodnje, na berbu otpada 60%. Budući da su plodovi trešnje sitni, a za stolnu potrošnju beru se s peteljkom, berba je mukotrpna, dugotrajna i skupa. Ovaj problem je tim veći, što danas nedostaje ljudska radna snaga za obavljanje sezonskih poslova. Zbog opadanja proizvodnje uslijed skupe i teško izvedive berbe, danas se traže povoljnija rješenja da bi se zaustavio pad proizvodnje i unaprijedila kultura trešanja. Da bi se berba pojednostavila, ova složena problematika pokušava se riješiti na više načina:
• uzgojem trešanja s niskim stablima, čime se pridonosi pojeftinjenju, odnosno većem učinku ručne berbe,
• odabirom novih sorata vrlo krupnog ploda,
• uvođenjem samooplodnih sorata koje nalaze prednost u uzgoju nad stranooplodnim, jer se izbjegavaju mnogi nepovoljni čimbenici koji mogu smanjiti prirod, kao što su nepodudarnost cvatnje, nepovoljni klimatski uvjeti koji onemogućavaju prijenos polena, te različit stupanj kompatibilnosti polena jedne sorte s drugom koju oprašuje,
• izborom uzgojnog oblika i sustava reza, kako bi se ograničile negativne posljedice koje proizlaze iz visokog stabla uz bolje iskorištenje potencijala rodnosti.
Za ostvarivanje ovih pretpostavki osnovni preduvjet je da voćke u vrlo kratkom razdoblju postignu konačnu veličinu produktivnog habitusa. Ovo neminovno dovodi do povećavanja broja stabala po hektaru, odnosno do tzv. gustog sklopa. U gustom sklopu voćke zahtijevaju povoljnije ekološke uvjete. Voćke malog habitusa razvijaju slabiju mrežu korijenja, te su vrlo osjetljive na nedostatak vode i biljnih hraniva, a znatno su osjetljivije i na temperaturna kolebanja i ekstreme u odnosu na bujna stabla. Zbog toga se prije podizanja nasada posebna pozornost mora pokloniti izboru proizvodnog prostora, a zatim izboru sorte u kombinaciji s podlogom, te izboru uzgojnog oblika i sustava uzgoja.

Izbor proizvodnog prostora

Kad se ocjenjuje prikladnost proizvodnog prostora za uzgoj trešnje, u obzir se prvenstveno uzimaju klimatski pokazatelji, uz uvažavanje reljefnih specifičnosti koje mogu modificirati mikroklimatske uvjete, a zatim uvjeti tla. Od klimatskih prilika posebnu pozornost poklanjamo temperaturi, a posebice apsolutnim minimalnim temperaturama tijekom zimskog mirovanja, na početku i na kraju vegetacije. Obično se navodi da trešnja u dubokom zimskom mirovanju podnosi do -28°C, ali su kultivirane sorte značajno osjetljivije, pa govorimo o pragu od -25°C. Ako nakon prestanka dubokog mirovanja nastupe tzv. provocirajuće temperature, pa počne kolanje sokova, tada uslijed naknadnog zahlađenja mogu nastupiti štete čak i pri -10 do -12°C Nakon što krene vegetacija osjetljivost na pozebu se značajno povećava. Uspješan uzgoj trešanja može ugroziti tuča, te je za izbjegavanje šteta intenzivne nasade potrebno prekriti protugradnim mrežama. Protugradne mreže ujedno služe u obrani od ptica, ali se voćnjak mora zaštititi mrežom sa svih strana (bočno i na početku i kraju redova).

""

Za uzgoj trešnje najprikladniji su blagi brežuljkasti položaji, a manje su prihvatljive nizine koje nisu izložene jačim vjetrovima ili stagnaciji hladnog zraka. Za trešnju nisu prikladni zatvoreni položaji i kotline, jer se u njima skuplja hladni zrak, pa ih nazivamo jezerima hladnog zraka.

Veće štete može izazvati učestala kiša u vrijeme cvatnje, jer onemogućuje let insekata, a posebice medonosne pčele. Obilne kiše u vrijeme dozrijevanja plodova, koje su učestale u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj upravo u to vrijeme, nanose ozbiljne štete u vidu pucanja plodova. Ovaj problem se rješava izborom sorata koje su manje osjetljive na pucanje ili postavljanjem protukišnih folija. Trešnja najbolje uspijeva na dubokim, dobro dreniranim (teksturno lakšim), humusom i biogenim elementima dobro opskrbljenim tlima. Budući da je „idealnih“ tala malo, izborom podloga koje podnose različite uvjete tla, areal uspješnog uzgoja trešnje širi se i na tla lošijih fizikalnih i kemijskih osobina.

Izbor podloga

Pri izboru podloga prvenstveno uzimamo u obzir ekološke uvjete, a posebice osobine tla, a zatim planirani sustav uzgoja. Sorte trešnje uzgajaju se na generativnim i vegetativnim podlogama. U klasičnom uzgoju u upotrebi su sjemenjaci vrsta Prunus avium, Prunus mahaleb, Prunus cerasus, a najmanje Prunus fruticosa. Sorte cijepljene na generativne podloge razvijaju bujna stabla, te su ove podloge prikladne samo za voćnjake niske gustoće sklopa. Na bujnim podlogama sorte kasnije prorode, ali su dugovječne. Suvremeni uzgoj trešanja podrazumijeva primjenu selekcioniranih vegetativnih podloga različite, ali prije svega slabije bujnosti. Od novih podloga se očekuje udovoljavanje sljedećim zahtjevima:
• dobra kompatibilnost s uzgajanim sortama trešnje,
• smanjivanje bujnosti sorata koje se na njih cijepe,
• pospješivanje brzog ulaska u punu rodnost, visoki i redoviti urodi,
• dobro ukorjenjavanje, ali bez razvijanja korijenskih izdanka i
• adaptibilnost na različite ambijentalne uvjete.
U svijetu je selekcioniran relativno velik broj podloga. Izdvojit ćemo važnije među njima.

Vegetativne podloge koje vode podrijetlo od vrsta Prunus avium, Prunus mahaleb i Prunus cerasus

Mazzard F 12/1 je vegetativna podloga selekcionirana od vrste P. avium. Razvija srednje bujna do bujna stabla, te je prikladna za uzgoj u manjoj ili srednoj gustoći sklopa. Dobro se ukorjenjuje i ima dobru kompatibilnost s većinom sorti trešnje. Otporna je prema niskim temperaturama i bakterijskom raku korijena. Očituje znakove bolesti presađivanja, ako se na terenima poslije koštičavih voćaka sadi trešnja. Sorte na ovoj podlozi dolaze kasnije u puni rod. St. Lucie 64 (SL 64) je selekcionirana od vrste P. mahaleb. Ima dobru kompatibilnost s većinom sorti trešnje. Stabla na SL 64 najbolje rastu na dobro dreniranim tlima. Često se preporučuje za položaje koji su pretrpjeli sindrom presađivanja trešnje. Na njoj, cijepljene sorte srednje su bujne do bujne. Podloga je prikladna za uzgoj u srednje gustom sklopu. Osjetljiva je na napad voluharica. CAB 6P je selekcionirana od vrste Prunus cerasus u Italiji. Na ovoj podlozi sorte razvijaju za 20-30% manja stabla u odnosu na F 12/1, te je prikladna za srednju gustoću sklopa. Umjereno dobro se učvršćuje u tlu. Podnosi teža tla, ali je vrlo osjetljiva na nedostatak vlage u tlu. Nedostatak ove podloge je sklonost stvaranja korijenovih izdanaka. U novim proizvodnim nasadima trešnje u kontinentalnom dijelu Hrvatske podloga CAB 6P prilično je zastupljena.

Weiroot skupina podloga

Selekcionirane su od vrste Prunus cerasus iz prirodne populacije u Bavarskoj (Njemačka). Ove podloge daju dobre rezultate na plodnim i teksturno lakšim tlima. Unutar skupine posebno se ističu podloge Weiroot 158, Weiroot 72 i Weiroot 720. Podloga Weiroot 158 smanjuje bujnost stabala za oko 40% u odnosu na F 12/1, te je prikladna za srednji i gusti sklop. Podloge Weiroot 72 i 720 su od svih selekcija najslabije bujnosti. Na njima cijepljene sorte postižu svega 20 do 30% u odnosu na podlogu F 12/1. Ove podloge su prikladne za gusti i vrlo gusti sklop uzgoja. Zbog slabe bujnosti zahtijevaju potporu. Weiroot podloge u proizvodnim nasadima u Hrvatskoj nisu zastupljene.

Vegetativne podloge koje vode podrijetlo od međuvrsnih hibrida roda Prunus

Ma x Ma skupina podloga

Selekcionirane su u Oregonu križanjem vrsta P. mahaleb i P. avium. Ne daju puno korijenovih izdanaka. Dobro se prilagođavaju različitim tlima, uključujući i teksturno teža. Unutar skupine ističu se MaxMa Delbard 14 Brokforest, MaxMa Delbard 97 Brokgrave i MaxMa Delbard 60 Broksee. Na podlozi MaxMa Delbard 14 Brokforest cijepljene sorte razvijaju stabla bujnosti 65-90% u odnosu na stabla na podlozi F 12/1, te je ova podloga prikladna za uzgoj u srednje gustom sklopu. Podloga MaxMa Delbard 97 Brokgrave dobre rezultate daje u toplijim podnebljima, a prikladna je za manju ili srednju gustoću sklopa. MaxMa Delbard 60 Broksee odlikuje se bujnim rastom (10% manja bujnost nego F 12/1), prikladna je za sušna i karbonatna tla i manju gustoću sklopa. MaxMa podloge u nasadima trešnje u Hrvatskoj nalazimo samo sporadično.

P-HL skupina podloga

Selekcionirane su u Češkoj od križanaca P. avium i P. cerasus. U skupini se zbog manje bujnosti ističu podloge P-HL A i P-HL C. Na podlozi P-HL A sorte postižu bujnost od 60% u odnosu na F 12/1, pa je ova podloga prikladna za gusti sklop uzgoja. Podloga P-HL C najslabije je bujnosti i prikladna je za gusti sklop, ali je prilično osjetljiva na niske temperature tijekom zime. Iskustva s ovim podlogama u Hrvatskoj su nedostatna.

Colt

Colt je hibrid nastao križanjem P. aviuma i P. pseudocerasus u East Mallingu (Engleska). Dobre je kompatibilnosti sa svim sortama trešnje. Dobro uspijeva na dubokim, plodnim i rahlim tlima, ali podnosi i teksturno teža i umorna tla. Bujnog je rasta, pa je prikladna za srednje gusti sklop. Colt je proširen u našim voćnjacima, posebice u kontinentalnom podneblju.

PiKu 1

PiKu podloga nastala je križanjem P. avium x (P. canescens x P. tomentosa). Na njoj cijepljene sorte razvijaju srednje bujni do bujni habitus, kasnije ulaze u rodnost, a mogu se uzgajati u gustoći sklopa od 600 do 800 stabala po hektaru. Prilagođava se na različite uvjete tla. U Hrvatskoj je nalazimo u pokusnim nasadima.

GiSelA skupina podloga

U Giessenu (Njemačka) obavljena je opsežna selekcija podloga koje vode podrijetlo od različitih vrsta i međuvrsnih hibrida roda Prunus. Selekcije koje su dale najbolje rezultate prema kompatibilnosti, redukciji bujnosti i dobroj rodnosti vode podrijetlo od hibrida P. fruticosa x P. cerasus, P. fruticosa x P. avium, P. cerasus x P. canescens i P. canescens x P. cerasus. One reduciraju bujnost na 30 do 50% u odnosu na F 12/1 podlogu. Između brojnih za intezivan uzgoj trešnje u gustom sklopu najprikladnije su Gisela 3, 5 i 6. Gisela 3 (Gi 3) nastala je križanjem P. fruticosa x P. avium. U odnosu na ostale selekcije iz skupine GiSelA podloga Gi 3 je najslabije bujna. Na njoj cijepljene sorte za 40% su slabije bujnosti nego na podlozi F 12/1. Prikladna je za vrlo kvalitetna teksturno lakša tla. S ovom podlogom eksperimentira se u sustavima uzgoja vrlo visoke gustoće sklopa na otvorenom, u natkrivenom uzgoju (visoki tuneli) i u plastenicima. Gisela 5 (Gi 5) je patuljasta podloga nastala od P. cerasus x P. canescens. Na njoj cijepljene sorte razvijaju stabla za 50% manja u odnosu na F 12/1. Ova podloga nije dala dobre rezultate u anaerobnim uvjetima na teškim glinastim tlima gdje fitoftora može prouzročiti oštećenja, ali je pokazala toleranciju na infekcije s gospodarski vrlo važnim virusima (PNRSV i PDV). U današnje vrijeme podloga Gi 5 se najviše koristi u intenzivnom uzgoju trešnje u gustom i vrlo gustom sklopu (1500-2000 stabala/ha). U Hrvatskoj je proširena u novim intenzivnim nasadima. Gisela 6 (Gi 6) je nastala križanjem P. cerasus x P. canescens. Na njoj cijepljenje sorte postižu 60-80% bujnosti u odnosu na podlozi F 12/1. Manje je zahtjevna u odnosu na uvjete tla, te se zbog toga sve više širi u novim nasadima gustog sklopa. Nedostatak ove podloge je nedostatno učvršćivanje voćaka u tlu, pa zahtijeva oslonac (barem u vremenu dok ne dostigne puni proizvodni habitus). Gi 6 je vrlo dobra podloga za uzgoj trešnje u gustom sklopu (1000- 1500 stabala/ha).

Krymsk skupina podloga

Ova skupina podloga selekcionirana je u Rusiji, a među njima, kao vrlo dobre, istakle su se Krymsk 5 i Krymsk 6. Zbog dobrih osobina, a osobito zbog prilagodljivosti različitim uvjetima klime i tla, ove podloge poprimaju sve veće značenje za širenje intenzivnog uzgoja trešanja. Krymsk 5 nastala je križanjem P. fruticosa x P. lannesiana. Po bujnosti je usporediva s Gi 6, osjetljiva na viruse PDV i PNRSV, prilagodljiva za različite uvjete klime i tla. Na njoj cijepljene sorte rano prorode i rano postižu punu rodnost. Nedostatak ove podloge je sklonost razvijanja korijenovih izdanaka. Krymsk 6 je dobiven križanjem P. cerasus x (P. cerasus x P. maackii). Po bujnosti je usporediva s Gi 5, osjetljiva je na viruse PDV i PNRSV i razvija dosta korijenovih izdanaka. Dobro se prilagođava na različite uvjete klime i tla, dobro podnosi čak i teža i vlažna tla.

Uvažavajući stečena iskustva iz proizvodnje i dijelom iz pokusa uglavnom provedenih u kontinentalnim uvjetima Hrvatske mogu se dati sljedeće preporuke:
• za manju gustoću sklopa (300- 500 stabala/ha) prikladne su podloge: F 12/1, SL 64, Colt i MaxMa Delbard 60.
• za srednju gustoću sklopa (500-800 stabala/ha) prikladne su podloge: CAB 6P, MaxMa Delbard 14 Brokforest i PiKu 1.
• trešnju u gustom sklopu (800- 1200 stabala/ha) moguće je uzgajati na patuljastim podlogama Gisela 5, Gisela 6 i P-HL C.
• u vrlo gustom sklopu u obzir dolaze podloge Gisela 3 i Gisela 5

Izbor sorata

Trešnja, kao voćna vrsta, obligatno je stranooplodna, pa je za uspješnu proizvodnju neophodno za svaku sortu odabrati odgovarajuću sortu oprašivača. Izuzetak čine novije samooplodne sorte, koje su u odnosu na standardne izuzetak, jer se mogu uspješno uzgajati i u monosortnim nasadima. Iz tog razloga problematici oprašivanja i oplodnje moramo posvećivati posebnu pozornost.

Oprašivanje i oplodnja

Trešnja cvate krajem ožujka i početkom travnja, a prosječno za uzgajane sorte traje od 15-20 dana. Cvatnja pojedinih sorata obično traje 3-4 dana, a rjeđe 7-10 dana. Podaci o početku, trajanju i završetku cvatnje značajni su zbog izbora sorte oprašivača. Nedostatak prijenosnika polena ili loši vremenski uvjeti mogu otežati prijenos polena i uspjeh oplodnje. Ipak, najznačajniji čimbenici uspješnosti oplodnje su odabir sorti oprašivača, tj. njihova inter-kompatibilnost i preklapanje u vremenu cvatnje. Sorte trešanja su uglavnom samoneoplodne, a ujedno i međubesplodne. Riječ je o genetskom fenomenu, tzv. gametofitskom inkompatibilitetu. Polen inkompatibilnih sorata uspješno klija na njuški tučka, prorasta njušku, ali rast polenove cijevi prestaje u prijenosnom tkivu vrata tučka. Za uspješnu oplodnju polenova cijev treba prorasti kroz vrat tučka i obaviti oplodnju jajne stanice. Odstupanja u bilo kojem od ovih procesa mogu ozbiljno ugroziti prirod. Efektivno vrijeme oprašivanja trešnje općenito je kratko, svega nekoliko dana, a ovisi o sorti, vremenskim prilikama u cvatnji, sorti donoru i klijavosti polena, receptivnosti stigme, brzini rasta polenove cijevi i viabilnosti embrionske vreće i jajne stanice. Od klimatskih čimbenika, u vrijeme cvatnje temperatura je najvažnija, jer ima značajan utjecaj na sve faze reproduktivnog procesa. U uvjetima visokih temperatura efektivno vrijeme oprašivanja i viabilnost jajne stanice se skraćuju, pa je vrlo važno precizno preklapanje cvatnje osnovne sorte i sorte oprašivača. U uvjetima nižih temperatura produžava se viabilnost jajne stanice, ali se usporava rast polenove cijevi, što za posljedicu može imati slabiju oplodnju, duže zadržavanje neoplođenih plodića na rodnim izbojima, pa se površnim pregledom čini da je oplodnja bila uspješna, a naknadno dolazi do njihovog otpadanja. Višegodišnjim radom utvrđeno je više od 20 različitih sterilitetnih alela, što ukazuje na potencijalno jako veliki broj skupina međuneoplodnih sorti trešanja, među kojima manje od 30 ima veće značenje. Iz tog razloga pri opisu sorte, osim njenih gospodarskih značajki (vrijeme dozrijevanja ploda, krupnoća, konzistencija i dr.), uvijek navodimo vrijeme cvatnje i alelomorfne gene.

""

Sorte trešnje dijelimo na osnovi različitih kriterija, a najčešće prema vremenu zrenja, boji kožice, boji soka, čvrstoći mesa, krupnoći te obliku potrošnje plodova. Po vremenu zrenja dijelimo ih na: rane (±7), srednje rane (+8/+14), srednje kasne (+15/+20), kasne (+21/+27) i vrlo kasne (+28/+35). Vrijeme zrenja uspoređujemo sa sortom Burlat (- ili + dana u odnosu na vrijeme zrenja ove sorte).

U proizvodnji u Hrvatskoj prevladava standardni sortiment. Od ranih sorata zastupljene su Burlat (Biggareau hativ Burlat) i Merchant; od srednje ranih Giorgia i Celeste; od srednje kasnih Summit, Starking Hardy Giant, Van, Stella i Sunburst; od kasnih Sylvia, Canada Giant, Bing, Germesdorfska (Germesdorfer Grosse Kirsche), Kordia, Lapins, Šnajderova kasna (Schneiders Späte Knorpelkirsche), Lambert i Hedelfinška (Hedelfinger Riesenkirsche), a od vrlo kasnih Skeena, Regina i Sweetheart. U novije vrijeme sade se nove sorte bez prethodne provjere u konkretnim uvjetima proizvodnje (bez introdukcijskih pokusa). Proizvođači, u želji da se na tržištu „među prvima“ pojave s novim sortama, podižu nasade, a kasnije ustanove da pojedine sorte ne daju očekivane značajke opisane u reklamnim materijalima vlasnika oplemenjivačkih prava ili rasadničara. Među novim sortama, koje u proizvodnji u Hrvatskoj nalazimo već 5-6 godina pozornost zaslužuju: Rita, Early Bigi, Sweet Early, Carmen, Grace ""Star, Samba, Vanda, Black Star i Techlovan. Rita (-6-8) je sorta vrlo ranog roka dozrijevanja, rano prorodi i daje plodove zadovoljavajuće krupnoće za rok dozrijevanja. Nedostaci sorte su: sukcesivno dozrijevanje, plodovi jako osjetljivi na pucanje izazvano kišom, manja konzistencija mesa ploda i veća osjetljivost na moniliju. Early Bigi (-4-5) je sorta umjereno bujnog rasta, rano ulazi u produktivnu dob i daje plodove zadovoljavajuće krupnoće za rok dozrijevanja. Nedostaci sorte su sukcesivno dozrijevanje, plodovi su jako osjetljivi na pucanje izazvano kišom, manja konzistencija mesa ploda i veća osjetljivost na moniliju. Sweet Early (-2) je sorta bujnog rasta, rano ulazi u produktivnu dob, daje vrlo krupne plodove (oko 9 g). Nedostaci sorte su niža konzistencija mesa, sklonost pucanju koje izaziva kiša u vrijeme zrenja, veća osjetljivost na bolest kozičavost lišća. Carmen (+10) je srednje bujnog rasta, cvjeta srednje kasno, dobre je rodnosti, plod je krupan (10-12 g). Nedostatak sorte je povećana osjetljivost na pucanje ploda. Grace Star (+12) je sorta dobre i ujednačene rodnosti, daje krupne plodove odlične kakvoće, plodovi se lako beru. Nedostaci sorte su veća bujnost, nešto kasniji ulazak u produktivnu dob, manja konzistencija mesa ploda. Samba (+14) ima bujni i uspravni rast, daje krupne plodove (10-11 g) vrlo atraktivnog izgleda. Zbog uspravnog rasta otežano je formiranje željenog uzgojnog oblika. Vanda (+14-16) je vrlo prikladna za uzgojni oblik vitko vreteno, umjerenog rasta, rano ulazi u produktivnu dob i redovito rađa. Daje krupne plodove (8-10 g) uz odgovarajuću rezidbu. Plodovi nisu osjetljivi na pucanje izazvano kišom u vrijeme zrenja, a sorta je općenito manje osjetljiva na bolesti. Black Star (+18) je sorta krupnih plodova (10 g), plodovi se mogu brati u dužem razdoblju, plodovi optimalne konzistencije i tolerantni na pucanje izazvano kišom. Nedostaci sorte su veća bujnost i kasniji ulazak u rodnost. Techlovan (+22-24) je sorta umjereno bujnog rasta, dobro se grana i prikladna je za uzgoj u obliku vretena. Daje krupne plodove (12 g), a uz kvalitetnu rezidbu i vrlo krupne. Plodovi su srednje osjetljivi na pucanje. Techlovan je osjetljiv na kozičavost lišća. Posljednjih godina, u proizvodnju u zemljama EU uveden je veći broj gospodarski vrlo interesantnih sorata među kojima se ističu sorte selekcionirane u Češkoj (Aranka, Helga, Kasandra, Early Korvik, Techlovan, Christiana, Tim, Tamara), Italiji (Sweet Aryana, Sweet Lorenz, Sweet Gabriel, Sveet Valina, Sweet Marysa, Sweet Saretta), Kanadi (Satin, Sovereign, Sentennial, Suit Note), Njemačkoj (Narana, Swing, Hamid), SAD (Black Pearl, Burgundy Pearl, Ebony Pearl) i dr. Većinu od ovih sorata, osim talijanskih selekcija (Sweet Aryana, Sweet Lorenz, Sweet Gabriel, Sweet Valina) s kojima je 2014. godine posađeno 10-tak ha, još ne nalazimo u proizvodnim nasadima u Hrvatskoj, tako da se o njihovim značajkama i perspektivi širenja još ne može suditi.

Izbor uzgojnog oblika

Uzgoj na otvorenom

Trešnja prirodno formira piramidalnu krošnju. U intenzivnom uzgoju koriste se uzgojni oblici s provodnicom ili bez provodnice. U nas u mediteranskom podneblju prevladavaju različite forme vaze, dok su u kontinentalnom području više zastupljeni piramidalni i vretenasti uzgojni oblici. U nižoj gustoći sklopa prevladavaju uzgojni oblici bez provodnice izvedeni iz vaze: španjolska (katalanska) vaza, australska vaza (Aussie Bush), vazoliko multivreteno (Kim Green Bush) i dr. Kod svih vaza u prve dvije do tri godine nakon sadnje voćke se intenzivno prikraćuju (dva puta godišnje) radi dobivanja željenog kostura, što dovodi do kasnijeg ulaska u rodnost. Rezidba u rodnosti zahtijeva visoko stručno znanje, jer je potrebno sukcesivno obnavljati rodno drvo (najbolja kakvoća ploda postiže se na rodnom drvu starosti do pet godina). Modifikacije izvedene iz katalanske vaze donekle pojednostavljuju rezidbu, a osobito je to slučaj kod uzgojnog oblika vazoliko multivreteno. Za razliku od španjolske vaze, kod uzgojnog oblika vazoliko multivreteno, u drugom rezu u vegetaciji, mladice se, kad dostignu 60-tak cm, režu na dužinu 15 cm od osnove. Rez se ponavlja sljedeće godine pred kretanje vegetacije i kada mladice dostignu dužinu od 60-tak cm. Ponovno se reže na 15 cm od osnove izbijanja mladica. Na taj način se dobije 20-25 uspravnih grana na kojima će se formirati kitice koje nose rod. U tom uzgojnom obliku praktično nema skeletnih grana, jer se svake godine reže 20% najbujnijih vretena, pa se za pet godina sva vretena zamijene. U gustom sklopu najzastupljeniji uzgojni oblik je vitko i vrlo vitko vreteno. Ovaj uzgojni oblik formiramo tijekom 3-4 godine, a početni urod možemo očekivati u 2. ili 3. godini nakon sadnje. Za sadnju su prikladnije razgranate sadnice, jer se skraćuje postupak formiranja za godinu dana. Iako oblikom podsjećaju na vretena koja se primjenjuju u intenzivnom uzgoju jabuke, rezidba trešnje je bitno drugačija, osim u zahtjevu da se u donjem dijelu grane koje nadmašuju 1/2 promjera i gornjem kada premašuju 1/3 promjera provodnice moraju rezom zamijeniti. Jednogodišnji izbojci se prikraćuju za 1/2 ili 1/3 dužine. Slabi i viseći izbojci, kao i uspravno rastući izbojci u potpunosti se uklanjaju. Ponekad, a osobito kod samooplodnih sorata, potrebno je prorijediti i dio kratkih rodnih izbojaka (svibanjske kitice). Ovakva rezidba je nužna, jer rezidbom planiramo i postižemo ravnotežu između rasta i rodnosti. Potpuno obnova rodnog drva ostvaruje se u petogodišnjem ciklusu. Za formiranje vrlo vitkog ili supervretena najprikladnije su jednogodišnje nerazgranate sadnice visine 100-120 cm. Sadnice se ne prikraćuju, a na provodnici se broj pupova reducira za 2/3. Postupak je sljedeći: vršni pup se ostavi, neposredno ispod njega odstrane se svi pupovi u dužini 10-15 cm, a zatim ostavi 1 pup, pa 2 odstrane i tako nastavi do visine debla. Izbojci razvijeni iz lateralnih pupova pri osnovi će formirati cvatne pupove, a sljedećeg proljeća se prikraćuju na 2 vegetativna pupa. Cilj ovakve rezidbe je svakogodišnja obnova rodnog drva, odnosno dobivanje roda pri osnovi jednogodišnjih dugih izboja. Dobro formirani uzgojni oblik omogućuje voćaru uspješno održavanje dinamičke ravnoteže između rasta i rodnosti, redovitu rodnost, visoke urode i visoku kakvoću plodova. Krupnoća ploda, pored dobrih osobina mesa, ključni je čimbenik tržnog uspjeha.

Tržište u današnje vrijeme traži krupnu trešnju, pa su i postavljeni „novi“ razredi krupnoće na temelju promjera ploda: 24-26 mm = krupan plod ili „L“ 26-28 mm = ekstra krupan plod ili „XL“ >28 mm = „premium“, „jumbo“ ili „XXL“.

Uzgoj u zaštićenom prostoru

Kad je savladana tehnologija uzgoja stabala malih dimenzija na otvorenom, kao logično unapređenje slijedi uzgoj u zaštićenom prostoru. Uzgoj u zaštićenom prostoru (staklenici, plastenici) pruža niz prednosti, a prije svega zaštitu od proljetnog mraza, raniju cvatnju i raniju berbu (produžavanje sezone ponude, veća tržišna vrijednost plodova); zaštitu od kiše, tuče i ptica; zaštitu od nekih gospodarski važnih insekata i bolesti, čime se povećava potencijal za organsku proizvodnju. Uzgoj višegodišnjih nasada voćarskih kultura u kontroliranim uvjetima proizvodnje u staklenicima i plastenicima relativno je nova tehnologija koja se intenzivno primjenjuje u Nizozemskoj, Izraelu i SADu. U Hrvatskoj se s plasteničkim uzgojem trešnje tek počelo. Uz uvažavanje nesporno kvalitetnih napredaka u proizvodnji trešnje u voćarski razvijenim zemljama svijeta, vrlo je važno napomenuti kako izravan transfer na osnovi spoznaja iz drugih ekoloških uvjeta nije u potpunosti moguć, te se nameće potreba provjere sorte u kombinaciji s podlogom u konkretnim uvjetima uzgoja. Realno je očekivati, a to potvrđuju brojna istraživanja u zemljama u kojima je proizvodnja trešanja na visokoj tehnološkoj razini, da će pojedine sorte svoje značajke očitovati sukladno povoljnosti ekoloških čimbenika.

Perspektivne sorte trešnje

Zavod za voćarstvo Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, organizirao je ljetos na pokušalištu u Donjoj Zelini, tematsku radionicu „Dan trešnje“, na kojoj je predstavljen rad Zavoda na introdukciji novih i zanimljivih sorti voćnih vrsta, te istraživanju i primjeni suvremenih tehnoloških mjera s naglaskom na nove sorte trešnje i mogućnosti uzgoja u našim agroekološkim uvjetima.

Oplemenjivanjem se nastoji postići poboljšanje kakvoće ploda, tolerantnost na pucanje ploda, produžetak sezone zriobe (ranija zrioba i ranije stupanje u rod) tolerantnost na kasne proljetne mrazove, otpornost na bolesti i samooplodnost.

U pokusnom voćnjaku u Donjoj Zelini posađene su gotovo sve kontinentalne voćne vrste, a najviše jabuke na 3 ha i 0,6 ha šljive, a u sklopu projekta podignut je introdukcijsko pokusni nasad sorti trešnje na podlogama različite bujnosti, kojeg su sudionici radionice imali priliku obići i kušati nove sorte trešanja. Na radionici je sudjelovao i prof. dr.sc. Zlatko Čmelik s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i održao predavanje o novim tehnologijama u uzgoju trešnje na slabo bujnim podlogama.

Osnovni ciljevi oplemenjivanja

U uvodnom izlaganju, predstojnik Zavoda dr.sc. Predrag Vujević predstavio je istraživanje Zavoda za voćarstvo. U kolekciji je posađeno 49 sorti trešanja. Nešto standardnih, poznatih svojstava, a ostalo najnovijih sorti koje još nisu ispitane u našim agroekološkim uvjetima. Zastupljene su i najnovije sorte koje su još u fazi oplemenjivačkih ispitivanja. Zbog toga je uspostavljena suradnja s najznačajnim oplemenjivačima i vlasnicima licencnih prava. A najviše ispitivanih sorata dolazi iz dvije ustanove – odjela za drvenaste kulture Dipartimento di Colture Arboree, sveučilišta u Bolonji (Italija) i Instituta za istraživanje i oplemenjivanje u voćarstvu Holovousy (Češka). Iz Bologne dolaze samooplodne sorte takozvane STAR serije. Od ranijih sorti ističu se sorte Sweet early i Early star (PANARO1, PANARO2). Iz iste serije nešto kasnije sorte „BIGSTAR, BLACK STAR, GRACE STAR, dok iz Češke dolazi više sorti. Najčešće korišteni roditelji u hibridizaciji čeških sorti su sorte Van i Kordia. Najznačajnija češka sorta je Kordia, koja se dosta uzgaja u Europi i SAD (pod imenom Attika). To je sorta kasnog vremena zrenja, krupnog i čvrstog ploda

""

Najvažniji kriteriji za odabir sorte su krupnoća ploda, čvrstoća ploda, vrijeme zriobe, otpornost protiv pucanja plodova, okus plodova, i samooplodnost (autofertilnost), dok su zahtjevi tržišta usmjereni na krupnoću ploda ( + 26 mm), izvrstan okus i poželjnu tamnocrvenu boju. Meso mora biti čvrsto, a peteljka srednje duga i zelene boje.

""

""Rezultati istraživanja

Na pokušalištu su posađene dvogodišnje sadnice s dobro razvijenim prijevremenim grančicama, s razmakom sadnje 4 m između redova i 2,5 m u redu. Podloga je Gisela 5, a uzgojni oblik vretenasti grm. U voćnjaku je postavljena armatura, sustav za natapanje i mreža protiv tuče. Promatrana svojstva u istraživanju su masa ploda, visina ploda, širina ploda, debljina ploda, duljina peteljke i topiva suha tvar refraktometrijski, a cilj je bio utvrditi jesu li posađene sorte prikladne za uzgoj u našim agroekološkim uvjetima. Na kraju izlaganja, dr. Vujević je zaključio da su neke sorte zanimljive zbog vremena dozrijevanja, neke zbog dobrih pomoloških osobina (krupnoće i boje plodova). Neke sorte pokazale su veću otpornost na pucanje plodova, a neke su zanimljive zbog više dobrih osobina zajedno. Plodovi istraživanog sortimenta uz primjenu odgovarajućih tehnoloških mjera imaju zadovoljavajuću kakvoću, no nema idealne sorte koja bi zadovoljila sva očekivanja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje